SAOBRAĆAJNI FAKULTET
DOBOJ
SEMINARSKI RAD IZ PROMETNOG PRAVA
PRIMJENA STANDARDA U SVRHU ZAŠTITE OKOLINE OD
ZAŠTITE NEGATIVNIH UTICAJA SAOBRAĆAJA I
PRIJEDLOG MJERA NA PODRUČJU BANJALUKE
STUDENT MENTOR
JELENA NOVAK PROF. DR NATAŠA DALIĆ
U DOBOJU, APRIL 2020. GODINE
2
_____________________________________________________________________________________
SADRŽAJ
Strana
UVOD……………………………………………………………………………………………..3
1. SAOBRAĆAJ I ŽIVOTNA SREDINA…………………………………………………..…….4
1. 1. Izvori saobraćajnih zagadjenja………………………………………………………….6
1. 2. Uticaj saobraćaja na životnu sredinu………...…………………………………………7
1. 3. Ograničenje emisije u zrak…..………………………………………………………….9
2. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA……………………………………………………………..11
2. 1. Načela zaštite okoliša i održivog razvoja…………………………………...…………12
3. POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA……………………………………………………………14
3. 1. Razvojna obilježja politike zaštite okoliša…………………………………………….14
3. 2. Ciljevi i načela politike zaštite okoliša……………………………………………….16
3. 3. Instrumenti politike zaštite okoliša……………………………………………………17
4. PRIJEDLOG MJERA ZA ZAŠTITU OD NEGATIVNIH UTICAJA SAOBRAĆAJA U
BANJALUCI…………………………………………………………………………………….19
4. 1. Mjere za smanjenje buke…………………………...………………………………….19
4. 2. Lokacije mjerenja buke……………...…………………………………………………22
5. ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………………26
POPIS SLIKA I TABELA…………….…………………………………………………………27
LITERATURA…………………………………………………………………………………..28
4
_____________________________________________________________________________________
1. SAOBRAĆAJ I ŽIVOTNA SREDINA
Sredinom XX vijeka, kada je počela ekspanzija automobila, na planeti Zemlji je živjelo
2,6 milijardi ljudi koji su posjedovali oko 50.000.000 automobila. U novom milenijumu 5,7
milijardi ljudi raspolaže sa preko 500.000.000 automobila (sa teretnim vozilima i motociklima
čak 800 miliona). U ovom periodu populacija je udvostručena, dok je broj automobila porastao
za 10 puta. Imajući u vidu da se u svijetu godišnje proizvodi oko 50 miliona vozila, očekuje se da
će za dvije decenije u svijetu biti oko milijardu putničkih automobila. Stepen motorizacije je
pokazatelj broja putničkih automobila na 1.000 stanovnika ili broja stanovnika na jedno putničko
vozilo. U razvijenom svijetu pokazuje tendenciju ekspanzivnog rasta sve do okvirnog odnosa
350-400 PA/1.000 stanovnika ili 2,8-2,5 stanovnika/PA. Takav stepen motorizacije približno
odgovara nacionalnom dohotku od oko 7.5000 US $/stanovniku. Mobilnost je pokazatelj broja
putovanja po stanovniku, ostvaren prevoznim sredstvima u toku jednog dana ili godine.
Mobilnost je funkcija nivoa životnog standarda stanovništva i prvenstveno zavisi od visine
dohotka i stanja saobraćajnih sistema, gde se mora voditi računa, da ne preraste u haos.
2
U složenoj gradskoj strukturi, saobraćaj se pojavljuje u tri oblika: kroz uličnu mrežu,
brojnošću motornih vozila i kretanjem vozila kroz urbanu sredinu. Putna i ulična mreža preko
funkcionalne i fizičke klasifikacije, a na osnovu savremenih urbanističko-saobraćajnih postavki i
planersko - projektantskih zahtjeva dijeli se na primarno-putnu mrežu (autoputevi, magistrale,
saobraćajnice, sabirne ulice) i sekundarnu-putnu mreću (pristupne ulice, parkirališta, trotoari,
pješački prelazi). Primarna mreža namjenjena je protočnom saobraćaju, a sekundarna omogućuje
prilaz do određenih ciljeva. Osnovni problem u većini gradova je što naslijeđeno stanje ulične
mreže ne zadovoljava po poprečnom profilu, trasi, ni po izgrađenosti.
3
Zbog toga primarna mreža
nema dovoljne kapacitete da prihvati tokove iz sekundarne mreže u kritičnim časovima, posebno
kada je pitanju transport opasnog tereta. Negativni uticaji koje prouzrokuje saobraćaj nazivaju se
negativnim eksternim efektima: saobraćajne nezgode, zagušenja u saobraćaju, zauzimanje
površina, buka, izduvni gasovi, nekontrolisano oslobađenje štetnih i opasnih materija, posebno u
akcidentnim situacijama. Problem zagađivanja vazduha od motornih vozila neće se bitno riješiti
sve dok benzin koji se koriste kod motora SUS ne budu zamenjeni kvalitetnijim gorivima koji
2
Črnjar, M. (1997): Ekonomija i zaštita okoliša
3
Črnjar, M. (2002): Ekonomika i politika zaštite okoliša
5
_____________________________________________________________________________________
imaju manje emisije zagađivača, odnosno širom primenom drugih izvora energije. Najrazvijenije
zemlje u posljednje vreme stimulišu korišćenje drugih, manje štetnih oblika energije, prije svega
električne, što je, ne samo ekološki već i ekonomski vrlo isplativo. Pored električne, motorna
vozila koriste prirodni i tečni naftni gas, koji zbog bezbjedonosnih razloga nisu doživjeli
masovniju primjenu. Danas, sve veći broj vozila pokreće se solarnim ćelijama od
poluprovodničkih materijala koje se koriste za direktno pretvaranje sunčevog zračenja u
jednosmjernu električnu struju.
Tabela 1.
- Toksikološka slika zagađenja urbane sredine
https://zir.nsk.hr/
Saobraćaj je uzrokovanjem velikog broja negativnih eksternih efekata sa velikim
posljedicama, ukazao na neodlučnu potrebu da se u razvojne i tekuće programe uključi i analiza
eksternih efekata. Zato se pristupilo pokušaju da se negativne posljedice koje uzrokuje saobraćaj
identifikuju, kvantifikuju i naplate, s ciljem preuzimanja odgovarajućih akcija koje će da utiču na
smanjenje tih efekata. Problem operacionalizacije ovih efekata javlja se zbog toga sto nastaje u
netržišnim oblastima, teško ih je definisati, vrijednovati i naplatiti kroz određene ekonomske
mehanizme. Teorija i praksa traže određena rješenja u ovoj oblasti da bi se izbjegle paušalne
procjene, zloupotrebe i aproksimacije, koje se koriste prema potrebi uz uglavnom površna
objašnjenja. Uslovi eksploatacije vojnih motornih vozila su specifični u odnosu na uslove rada
vozila u civilnom saobraćaju, ali je evidentno postojanje eksternih efekata, odnosno troškova.
7
_____________________________________________________________________________________
Dizel motori imaju znatno manju emisiju ugljenmonoksida i ugljovodonika, ali
uporedivu emisiju azotovih oksida, kao i značajno veću emisiju čestica čađi. Emisija čestica je
poseban problem kod dizel motora. Zbog znatno lošijeg mešanja goriva i vazduha, nego u
slučaju benzinskog motora, dizel motori emituju mnogo čestica dima naročito pri ubrzavanju i
većim opterećenjima. Pošto u smješi nema dovoljno kiseonika za kompletno sagorevanja
proizvodi se dosta čađi. Emisija iz motora sa unutrašnjim sagorjevanjem je zavisna od mnogih
činilaca (kvalitet i vrsta goriva, tip motora, uslovi vožnje, opterećenje vozila, nadmorska visina i
sl.). Pored pomenutih zagađujućih supstanci za rad benzinskih motora vezan je problem
zagađivanja olovom. U 1982. godini taj izvor je doprinosio sa oko 75% u ukupnoj emisiji olova
u Evropi. Tada je dozvoljena koncentracija olova u benzinu bila, u većini Evropskih zemalja 0,4
g/dm3 , a bezolovni benzin mogao se dobiti u malom broju zemalja. Ovaj metal se javlja u
izduvnim gasovima automobila koji koriste gorivo čija je oktanska vrijednost povećana
upotrebom tetra-etil olova [Pb(C2H5)4] kao antidetonatora koji djeluju na taj način, što
usporavaju reakcije slobodnih radikala koje se odigravaju u cilindru motora. Usporavanje tih
reakcija omogućava da smješa vazduha i benzina sagorijeva ravnomernije, dajući više snage i
otklanjanjajući mogućnost mehaničkog oštećenja motora. etilen-dihlorid i etilen-dibromid koji se
gorivu dodaju zajedno sa alkilom olova, pretvaraju oksid olova, koji se javlja kao primarni
produkt sagoreijvanja, u lakše isparljive halogenide olova koji se emituju sa ostalim izduvnim
gasovima. Tipična antidetonatorska smješa sadrži oko 62% tetraetil-olova, 18% etilen-
dibromida, 18% etilendihlorida i 2% stabilizatorskih jedinjenja. Zbog mogućih toksičnih efekata,
posebno kod djece, upotreba olova kao antidetonatora nije više dozvoljena u nekim zemljama, a
u mnogim drugim značajno je ograničena. Trenutno je u zemljama Evropske zajednice udio
bezolovnog benzina u potrošnji oko 70%, a što se tiče benzina sa olovom dozvoljeno je 0,15 g
Pb/dm3 goriva i priprema se potpuno zabrana upotrebe.
5
1. 2. Uticaj saobraćaja na životnu sredinu
Ekološki problemi izazvani saobraćajem u gradovima, još uvijek pripadaju "prvoj vrsti",
tj. onim gde se insistira na efektima aerozagađenja i buke. Takvo, u suštini drastično narušavanje
5
