omjer   između  upadnog  svjetla  usmjerenog  na  uzorak  i  reflektiranog  ili
propuštenog  svjetla   koji  dođe  do  fotoćelije   u  uređaju.  Na  osnovi  dobivenih
informacija,  denzitometar   izračunava  optičku  gustoću  (D),  izraženu  u  obliku
logaritamskih vrijednosti. Optička gustoća matematički se definira kao logaritamska
vrijednost  opaciteta  (neprozirnosti). Dakle,  optička  gustoća  je  stupanj  do  kojeg
materijali  apsorbiraju  svjetlo.  Što  je  više   svjetla   apsorbirano,   tj.   što   je  manja
refleksija   ili   transparencija   površine,   optička  gustoća  je  veća.  Za  razliku  od
spektro-fotometara,  denzitometri  nemaju  definirani izvor svjetla. Pri mjerenju boja
koristi  filtere (definiranih karakteristika) komplementarne  bojama  čije  se  gustoće
mjere.  Koriste  se  filteri  boja  aditivne  sinteze.   Denzitometar  mjeri  snimljeni
materijal  (folije,  fotografije  ili  odštampane  otiske)  pa  se koristi poslije snimanja,
odnosno za provjeru kvalitete štampe.

Slika 1. Denzitometar

2.2. Kolorimetar

Premda ljudsko oko ne može izmjeriti boje tačno, sa kolorimetrom je to

jednostavno.   Za  razliku  od  subjektivnog  izraza  boje  obično  korišten  od  ljudi  za
opisivanje  usmeno,   kolorimetar   objašnjava   boje   numerički   u   skladu   s
interacionalnim standardima. Izražavajući boje na ovaj način, postaje  moguće da
svatko shvati koja boja je izražena. Nadalje, čovjekovo viđenje jedne boje se može
promjeniti  ovisno  o  pozadini   ili   izvoru   svjetlosti  koja   obasjava   boju.   Kolorimetri
imaju  osjetljivosti koje odgovaraju  ljudskom  oku,  ali  budući  da  oni  uvijek  rade
mjerenja  koristeći  uvijek  isti izvor  svjetla  i  metodu  osvjetljivanja,  uvjeti  mjerenja
će  biti  isti,  bez  obzira  na  to  da  li je  dan  ili  noć,  na  zatvorenom  ili  otvorenom
prostoru.  Ovo  daje  jednostavnost  tačnom  mjerenju.  Koristeći  prostorne  boje,
potvrdite  brojčane  vrijednosti  za  vaš  mjerni  objekt. Kolorimetrija  čini  kvalificiranu
boju  jednostavnom.  Koristeći kolorimetar,  možemo dobiti rezultate  brzo  za  svaku
pojedinu  boju.  Ako  mjerimo  boju  jabuke,  dobivamo sljedeće razultate.

Slika 2. Mjerenje kolorimetrom

Čak i ako boje izgledaju jednako ljudskom oku, mjerenja sa

kolorimetrom  mogu   ukazati  na  male  razlike.  Čak  i  ako  su  dvije  boje  iste
ljudskom  oku,  male  razlike  bi   mogle  biti  nađene  kada  su  boje  izmjerene
kolorimetrom.  Zatim,  kolorimetar  izražava takve  razlike  u  brojačnom  obliku.  Ako
je  zbog nekog  razloga  boja  proizvoda  bila pogrešna  (nepravilna)  i  proizvod  je
dostavljen  bez  da  je problem  bio  primjećen,  i kupac se požalio kao rezultat svega.
Zato  je  potrebno  izvoditi  kvalitatnu  provjeru  boja   prizvoda   a   to   se   postiže
upotrebom stručnih aparata kao što je kolorimetar.

Slika 3. Kvalitetna kontrola koristeći kolorimetar

2.2.1. CIE prostor boja

Većina kolorimetara prikazuje vrijednosti u jednom od CIE prostora boja (XYZ, Lab i
Lch).

a) XYZ tristimulusne vrijednosti i Yxy prostorna boja

XYZ tristimulusne vrijednosti i Yxy prostorne boje zajedno čine temelj CIE prostorne
boje.  Koncept  za  XYZ  tristimulusne  vrijednosti  temelji  se  na  tri  komponente
teorije raspoznavanja  boja,  koji  tvrdi  da  oko  posjeduje receptore  za  tri  primarne
boje (crvena, zelena  i  plava)  i  da  se  sve  boje  vide  kao  smjesa  tih  triju  primarnih
boja.  CIE  1931  je definirao  Standard  Observer  da  ima  funkciju pronalaženja  boja
x  (λ),  y  (λ)  i  z  (λ) prikazano  na  slici  4.  XYZ  tristimulusne  vrijednosti  obračunate
su  pomoću  Standard Observer funkcija pronalaženja boja.