UNIVERZITET SINGIDUNUM 

BEOGRAD 

DEPARTMAN ZA POSLEDIPLOMSKE STUDIJE 

 

 

 

 

DOKTORSKA DISERTACIJA 

 

PRINCIPI PRIMENE KRIPTOGRAFSKE „

VALUTE

” U OBRAZOVNOM 

SISTEMU 

______________________________________________________ 

 

 

 

 

 

MENTOR:

      

                                            

STUDENT:  

Prof. dr Dragan Cvetković

      

Bálint Krisztián 

 

BROJ INDEKSA:   

 

465107/2012 

 

 

 

Beograd, 2019. god. 

2

 

 

SAŽETAK 

U društvu 21. veka, Bitcoin, kao digitalna valuta, koja se pojavila tek 2009. godine, sve do 
današnjih  dana  važi  za  novinu.  Kao  postavljanje  problema,  možemo  formulisati  da  je 
mišljenje  stručnjaka  finansijskog  sektora  izrazito  podeljeno  u  vezi  ove  teme.  U  brojnim 
člancima objavljenih do sada u naučnim časopisima, vodi se ozbiljna rasprava o budućnosti, 
potrebnosti  kao  i  prihvaćenosti  Bitcoina.  Trenutno  se  još  nije  formiralo  opšteprihvaćeno, 
jedinstveno mišljenje o Bitcoinu. 

U  predmetnoj  društvenoj  sredini  se  Bitcoinova  nastava,  kao  i  istraživanje  predmeta  na 
pedagoškoj osnovi u fakultetskim okvirima postavlja brojna pitanja. U savremenoj digitalnoj 
ekonomiji,  koja  se  u  najnovije  vreme  formira,  fakultetski  nastavnici  igraju  ključnu  ulogu  u 
pripremanju  studenata  za  svakodnevni  život.  Proizlazeći  iz  toga,  moguće  uvođenje  nastave 
Bitcoina na fakultetima ovih dana sve više postaje ažurno pitanje. U zemljama obuhvaćenim 
predmetnim  istraživanjem  ne  postoji  nastava  na  osnovu  Bitcoina.  Mišljenje  studenata  o 
Bitcoinu, kao i pristup kriptovaluti sve do sada nije otkriveno, mada dobijanje odgovora na ta 
pitanja bi moglo postati osnovom uspešne nastave Bitcoina. Nadalje, predmet istraživanja čini 
mapiranje  potreba  studenata  za  nastavom  na  osnovu  BTC-a,  koje  istražuje  da  li  bi  studenti 
našli fakultetske aktivnosti u vezi sa tematikom digitalnog novca potrebnim i osnovanim.   

Cilj istraživanja čini i mogućnost proširivanja blok-lanca BTC-a, koje bi proširivanje otvaralo 
nove horizonte u nastavi. Sačinjavanjem „pametnih ugovora” bi mnoge nove školske funkcije 
postale  dostupnima.  Ovi  bi  se  ugovori  osnivali  na  BTC-protokolu  i  bili  bi  sačuvani  u  blok-
lancima,  koji  se  naknadno  ne  bi  mogli  manipulisati  tj.  prepravljati.  O  izvršavanju  sadržine 
ugovora bi  se starala struktura  BTC-a.  Isplate, kao i  uplate bi  se dešavale putem računarske 
mreže  (na  onlajn  osnovi),  možda  čak  sačinjavanjem  sopstvenog  digitalnog  novčića 
Singidunum, nad kojoj valuti bi kontrolu vršio fakultet.   

U uzorku istraživanja je bilo 2 fakulteta iz Slovačke (sa 147 studenata), 2 fakulteta iz Srbije 
(sa 126 studenata), 1 fakulteta iz Rumunije (sa 102 studenata), kao i 3 fakulteta iz Mađarske  
(sa 187 studenata). Dobijeni podaci su bili analizirani pomoću programa SPSS.  

Po  podacima  istraživanja  se  može  izjaviti,  da  u  predmetnom  savremenom  finansijskom 
sektoru,  koji  se  zasniva  na  inovacijama,  uže  područje  Bitcoina,  koji  i  danas  važi  za  novinu, 
preko  moguće  nastave  digitalne  valute  bi  moglo  doprinositi  proširivanju  finansijske  kulture 
studenata,  razvijanju  njihove  kompetencije,  kao  i  povećavanju  indeksa  zadovoljnosti 
studenata na završnoj godini.  

Ključne reči:

 Bitcoin, Smart Contract, Singidunum coin. 

 

 

 

background image

4

 

 

4.1

 

START-UP PREDUZETNIŠTVA NA OSNOVU BITCOINA ............................... 45

 

4.2

 

MOGUĆI ASPEKTI NASTAVE BITCOINA .......................................................... 50

 

4.3

 

FINANSIJSKA OBRAZOVANOST ........................................................................ 51

 

4.4

 

E-LEARNING ........................................................................................................... 56

 

5

 

STANJE DIGITALNOG NOVCA  SA DOMAĆEG I MEĐUNARODNOG ASPEKTA

  60

 

5.1

 

POLOŽAJ SRBIJE U POGLEDU BITCOINA ........................................................ 60

 

5.2

 

POLOŽAJ MAĐARSKE U SVETU KRIPTOVALUTE ......................................... 62

 

5.3

 

POLOŽAJ RUMUNSKE U SVETU KRIPTOVALUTE ......................................... 65

 

5.4

 

POLOŽAJ SLOVAČKE U SVETU KRIPTOVALUTE .......................................... 66

 

5.5

 

POLOŽAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SVETU KRIPTOVALUTE ................... 67

 

5.6

 

POLOŽAJ EVROPSKE UNIJE U SVETU KRIPTOVALUTE ............................... 67

 

5.7

 

STANJE ZEMALJA EVROPSKE UNIJE U SVETU KRIPTOVALUTE ............... 68

 

5.7.1

 

Stanje Holandije u svetu kriptovalute ................................................................ 68

 

5.7.2

 

Položaj Nemačke u pogledu kriptovalute ........................................................... 69

 

5.7.3

 

Stanje Poljske u svetu kriptovalute .................................................................... 70

 

5.7.4

 

XBT –  ISO standardizacija Bitcoina ................................................................. 72

 

5.7.5

 

Položaj SAD u svetu kriptovalute ...................................................................... 72

 

6

 

EMPIRIJSKO  ISTRAŽIVANJE ..................................................................................... 76

 

6.1

 

OKVIR ISTRAŽIVANJA ......................................................................................... 76

 

6.2

 

HIPOTEZA 1 ............................................................................................................. 76

 

6.3

 

HIPOTEZA 2 ............................................................................................................. 79

 

6.4

 

HIPOTEZA 3 ............................................................................................................. 83

 

6.5

 

HIPOTEZA 4 ............................................................................................................. 88

 

6.6

 

HIPOTEZA 5 ............................................................................................................. 90

 

6.7

 

HIPOTEZA 6 ............................................................................................................. 92

 

6.8

 

HIPOTEZA 7 ............................................................................................................. 94

 

6.9

 

HIPOTEZA 8 ............................................................................................................. 96

 

7

 

ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 98

 

8

 

CILJEVI DALJEG ISTRAŽIVANJA ............................................................................ 100

 

9

 

LITERATURA ............................................................................................................... 101

 

10

 

SPISAK SLIKA ....................................................................................................... 110

 

11

 

SPISAK TABELA ................................................................................................... 112

 

 

5

 

 

1

 

TEORIJSKA OSNOVA 

Bitcoin  se  pojavio  2009.  godine,  i  u  početku  je  bio  zaklonjen  velom  nepoznatosti,  te  se  tek 
nekolicina  programera  bavilo  sa  njim,  ali  je  i  njihovu  pažnju  više  zaokupljala  struktura 
algoritma  koja  se  osniva  na  svojstvenoj,  matematičkoj  osnovi.    Posle  nekoliko  godina, 
međutim,  Bitcoin  je  postajao  sve  više  popularan  kao  sredstvo  za  plaćanje,  kada  su  pomoću 
njega  sprovedene  mnoge  uspešne  kupovine  i  obavljana  zamenska  trgovina.  U  tom  periodu, 
dok je Bitcoin, kao alternativno sredstvo za plaćanje bio tek u procvatu, polako su se pojavili i 
rudari,  koji  su  u  početku  pomoću  računara  velike  snage,  kasnije  jedinicama  ASIC  počeli 
rudariti za virtualnim novčićima. Izgrađeni su ogromni kompleksi za rudarenje Bitcoina, čiji 
je prvenstveni cilj bio rešavanje što više algoritamskih kodova za moguće najkraće vreme.   

Digitalni novac, dakle, ovih dana važi za novinu, stoga, jedinstveno mišljenje finansijske sfere 
se o kriptovaluti  još  nije formiralo.    Bitcoin,  kao vrsta novca, zahvaljujući strukturi koja se 
osniva na svojevrsnom informatičkom sistemu izaziva podeljeno mišljenje od stručnjaka i od 
javnog  mnjenja.  Brojni  argumenti  i  protiv-argumenti  su  formulisani  do  sada  u  vezi  sa  
Bitcoinom.  Stručnjaci  ekonomije,  informatike,  prava,  i  fakultetski  predavači  se  ovih  dana 
bave tematikom digitalnog novca, i mogućnosti njegove celishodne upotrebe u svakodnevnom 
životu sa raznih aspekata. Stanovište banaka u vezi sa Bitcoinom trenutno nije jednolično, a to 
važi  ne  samo  za  domaći  bankarski  sistem,  prvenstveno  za  Narodnu  Banku,  nego  za  celu 
Evropsku  uniju,  za  Sjedinjene  Američke  Države,  za  Kinu  pa  i  za  Rusiju.  U  nedostatku 
jedinstvenog regulativnog sistema, oko digitalnog novca se, kao mogući odgovori, pojavljuje 
više (skeptičkih) pitanja.  

Ulaganje u ljudske resurse i doživotno učenje čine determinantno pitanje prosvete 21. veka. 
Svi  znamo  da  fakulteti  na  pomenutom  polju  igraju  ogromnu  ulogu,  već  i  zbog  potrebe  za 
emitovanjem ažurnog znanja prema studentima. U ustanovama visokog obrazovanja, Bitcoin 
nije opštepoznata pojava, međutim, uzimajući u obzir brze promene na tržištu rada, nastava 
kriptovalute je postala aktualno pitanje, na koje valja dati odlučne odgovore. Povećavanjem 
vrednosti  i  proširivanjem  pojma  inovacije  je  prinudio  fakultete  na  strukturalne  promene, 
standardizovane  postupke  i  rešavanje  metodoloških  problema.  U  toj  atmosferi,  nastava 
Bitcoina,  kao  mogućeg  predmeta  je  postala  aktuelnim  pitanjem,  budući  da  u  današnje 
digitalno  doba,  postojanje  digitalnog  novca  pored  tradicionalnog  papirnog  novca,  krije  još 
brojne mogućnosti plaćanja, prenosa i transakcije.  

Polako je počela sve češća publikacija stručnih i naučnih radova u vezi sa kriptovalutom, pa 
do sada su se pojavile brojne inovativne ideje, kao što je rezultat daljnjeg razvoja digitalnog 
novčanika, kao i moguće izvedbe mesta za prihvatanje i popularizaciju Bitcoina. Međutim, po 
našem znanju, naučni radovi o nastavi Bitcoina, i o metodološkim pitanjima te nastave, kao i 
radovi o nadovezajućim pedagoškim i didaktičkim pitanjima još nisu publikovani. Proizlazeći 
iz inovacije koju predstavlja Bitcoin, pomenute potrebe se tek ovih dana počinju pojavljivati 
na tržištu rada. Popularizacija digitalnog novca u uslužnom sektoru se eksponencijalno javlja, 
međutim, broj podobno obrazovanih i iskusnih stručnjaka na polju Bitcoina je podosta mali.    

 

 

background image

7

 

 

predmeta u vezi Bitcoina. Daljnji problem međutim predstavlja činjenica da razne zločinačke 
organizacije  zlostavljaju  mogućnosti  kriptovalute  na  crnom  tržištu,  potkopavajući  time 
autoritet  Bitcoina  kao  digitalnog  novca  naspram  tradicionalnom,  papirnom  novcu. 
Kriptovaluta  nimalo  nije  u  lakoj  situaciji,  budući  da  u  nedostatku  odgovarajuće  državne 
normativne regulacije, fakulteti sami moraju snositi odgovornost rizika u nastavi BTC.  

1.3

 

CILJ ISTRAŽIVANJA 

Osnovni  cilj  istraživanja  je  mapiranje  tačaka  gledišta  studenata  na  raznim  profilima  i 
fakultetima,  u  vezi  sa  Bitcoinom,  koji  mogu  predstavljati  odlučujući  aspekt  u  nastavi 
kriptovalute.  Otkrivajuće  istraživanje  se  detaljno  bavi  sa  ekonomskim,  informatičkim  i 
pedagoškim  fakultetima.  Kao  cilj  istraživanja  se  može  izjaviti  da  je  ovu  tematiku  potrebno 
istražiti i po pitanju studenata fakulteta iz Mađarske, Rumunske i Slovačke.   

Važniji ciljevi istraživanja:  

 

Kakav  je  međusobni  uticaj  Bitcoina  i  tržišta  rada  sa  gledišta  inostranih  fakultetskih 
studenata?  

 

Pregled ekonomskih i infrastukturalnih mogućnosti kriptovalute sa pristupa studenata. 

 

Mapiranje prednosti i mogućih zamki BTC u nastavi.  

 

Kako  bi  se  mogao  iskoristiti  stečeno  znanje  od  nastave  Bitcoina  u  svakodnevnom 
životu sa gledišta fakultetskih studenata?   

 
Kao  cilj  možemo  formulisati  da  promišljanje  i  rešavanje  ovih  pitanja  bi  u  velikoj  meri 
doprineo rasprostranjivanju kriptovalute u fakultetskim okvirima.  

1.4

 

HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA 

Za  ostvarivanje  nastave  predmeta  u  vezi  sa  BTC,  i  to  u  okviru  visokog  obrazovanja, 
formulisane su sledeće analize hipoteza:  

1.

 

Može  se  pretpostaviti  da  su  studenti  već  čuli  o  Bitcoinu  –  o  pojmu  digitalne 
kriptovalute.   

2.

 

Može se pretpostaviti da su fakultetski studenti, u svakodnevnom životu već obavljali 
neke transakcije u vezi sa kriptovalutom.  

3.

 

Može  se  pretpostaviti  da  studenti  imaju  poverenja  u  kriptovaluti,  kao  mogućoj  vrsti 
digitalnog novca.  

4.

 

Može  se  pretpostaviti  da  inostrani  studenti  na  fakultetima  i  višim  školama  pažljivo 
prate vesti i dešavanja u vezi sa Bitcoinom.  

5.

 

Može  se  pretpostaviti  da  su  studenti  već  čuli  o  mogućnosti  nastave  Bitcoina  na 
fakultetima. 

 

6.

 

Može  se  pretpostaviti  da  su  studenti  već  pokušali  zamensku  trgovinu  bitcoinom  na 
berzi, kao i koristili Bitcoin, u smislu mogućnosti za investiciju. 

 

7.

 

Može se pretpostaviti da bi studenti zahtevali nastavu predmeta u vezi sa Bitcoinom, u 
okvirima fakulteta, ako bi za to imali mogućnosti.  

Želiš da pročitaš svih 112 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti