1

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ VITEZ

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

STUDIJ I CIKLUSA - III GODINA

SMJER: OPĆE PRAVO

PRIRODA EVROPSKE UNIJE

SEMINARSKI RAD

Travnik, April 2020.

2

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ VITEZ

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

STUDIJ I CIKLUSA - III GODINA

SMJER: OPĆE PRAVO

PRIRODA EVROPSKE UNIJE

SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja Edina Bulbul, studentica Univerziteta/Sveučilišta „Vitez“ Vitez,         Indeks broj: 

, odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovrnost izjavljujem da sam ovaj rad radila potpuno 

samostalno uz korištenje citirane literature i uz pomoć profesora odnosno asistenta.

STUDENT: Edina Bulbul

PREDMET: Osnovi prava Evropske unije

PROFESOR: doc.dr. Mirza Čaušević

background image

4

UVOD

Evropska unija (u daljem tekstu EU),  zajednica zemalja udruženih u zajedničkim ciljevima i 

željama, zasnovana na idejama jednakosti i pravičnosti, preko 508 miliona stanovnika (oko 7% 

svjetske populacije), 27 država članica, 24 službena jezika,  jedinstveno tržište rada i neograničena 

mogućnost putovanja, predstavlja jedinstven u svijetu šablon skrojen po najposebnijim mjerama i 

idejama. Na praktičan ali i duboko inspirativan način, ratne sjekire su 1950.godine stavljene u 

funkciju izgradnje zajedničkog plodnog tla za jedinstvo i ujedinjenje. Francuski ministar vanjskih 

poslova Robert Schuman, sproveo je ideju čiji je začetnik Jean Monnet 9.maja 1950.godine u djelo, 

predlagajući osnivanje Evropske zajednice za ugalj i čelik, vjerovatno ni ne sluteći veličinu i moć 

koju će njihova tvorevina imati za nekoliko godina. 

Prije nego je postala stvarni politički cilj, ideja ujedinjene Evrope nekad je bila samo san i ideja 

filozofa i vizionara, već od 16og stoljeća je postojala misao o ujedinjenju Evrope, koja se konačno, 

18.aprila 1951.godine, Pariškim ugovorom i pretvorila u stvarnost. Nedugo zatim, potpisivanjem 

Ugovora o Evropskoj ekonomskoj zajednici (EEZ) te Ugovora o Evropskoj zajednici za atomsku 

energiju (EUROATOM) iz 1957.godine, koji skupa čine tzv. „osnivačke ugovore“, započet je 

proces ujedinjenja Evrope. Prvobitno šest država, danas 27, Evropska unija predstavlja tržišno 

najjaču instancu današnjeg društva. 

Ne postoji veća motivacija za ujedinjenje Evrope od želje za mirom. U prošlom stoljeću u Evropi 

su se vodila dva svjetska rata između zemalja koje su danas države članice Evropske unije. Stoga 

politika za Evropu ujedno znači i politika za mir. Uspostavom evropske unije stvoren je najvažniji 

dio okvira za mir u Evropi, kojim je onemogućen rat između država članica. Dokaz tomu je 

sedamdeset godina mira u Evropi. Što se više država pridruži EU-u, to će taj okvir za mir biti 

čvršći. Zadnja su proširenja EU-a uveliko doprinijela tome. EU je 2012.godine dobila Nobelovu 

nagradu za mir, za promicanje mira, pomirenja, demokratije i ljudskih prava u Evropi. 

5

1. PREDMET, OBJEKT I PROBLEM ISTRAŽIVANJA

U narednim stranicama ću pokušati objasniti prirodu Evropske unije, stavove učenjaka o tome 

kakvo  je to  uređenje EU-a,  široki  dijapazon  mišljenja  i  činjenice  na kojima  se  ta  mišljenja 

zasnivaju. U prvom dijelu rada ću se ukratko osvrnuti na prirodu pravnog poretka EU-a, odnosno u 

kakvom su to odnosu pravo EU-a i nacionalna prava država članica, što je od velike važnosti za 

razumijevanje daljnjeg toka rada, te vrijedi spomenuti da su osnovni koncepti za rješavanje ovog 

pitanja dati kroz sudsku praksu.

 U drugom dijelu ću obraditi nekoliko teorija o mišljenjima na samu temu rada, tj prirodu Evropske 

unije, te nekoliko osnovnih oblika sa kojima se EU godinama poistovjećuje ali i uveliko razilazi.

2. PRAVNI POREDAK EVROPSKE UNIJE

2.1“Ustav“ Evropske unije

Svaka društvena organizacija ima ustav. Ustav je sredstvo kojim se određuje struktura političkog 

sistema, odnosno međusobni odnosi različitih dijelova i njihov odnos prema cjelini, utvrđuju 

zajednočki ciljevi i propisuju pravila za donošenje obavezujućih odluka. U državama članicama na 

politički sistem utiču dva glavna načela, a to su vladavina prava i demokratija. Stoga sve aktivnosti 

Unije, kako bi bile u skladu sa temeljnim zahtjevima prava i demokratije, moraju imati pravni i  

demokratski legitimitet. Nakon neuspjeha Ugovora o Ustavu za Evropu, „ustav“ Evropske unije 

još uvijek ne postoji kao sveobuhvatan ustavni dokument, kao što je to slučaj sa većinom ustava 

država članica, nego prizilazi iz ukupnosti pravila temeljnih vrijednosti kojima se oni koji su na 

vlasti smatraju obaveznim. Ta se pravila djelimično nalaze u evropskim ugovorima ili u pravnim 

instrumentima koje su izradile institucije Unije, ali se dijelom temelje i na običajima. 

2.2 Pravna priroda Evropske unije

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti