EKOLOŠKI FAKULTET
S E M I N A R S K I R A D
Predmet:
Zaštita prirode
Tema:
Prirodna dobra Republike Srpske
Mentor
Student
Prof. dr Tešo Ristić Marko
Kecman
Banja Luka, 2012.
U v o d :
Pod zaštitom prirode podrazumijevaju se djelatnosti i mjere
koje imaju za cilj sprečavanje štetnih aktivnosti, oštećenja ili
zagađivanja prirode, smanjenje ili eliminisanje nastale štete, i
obnova prirode i dovođenje u prvobitno stanje.
Prema Zakonu o zaštiti prirode (Službeni glasnik RS br. 113/08)
izdvojene su opšte i posebne mjere za zaštitu prirode.
Posebne mjere za zaštitu prirode provode za područja koja
imaju izraženu biološku, geološku, ekosistemsku ili pejzažnu
raznovrsnost.
Zaštićena prirodna dobra su prirodne vrijednosti proglašene
zaštićenim od tijela utvrđenog Zakonom o zaštiti prirode i upisane
u registar zaštićenih prirodnih dobara, a odnose se na zaštitne
kategorije uključujući i vodene površine u njihovom sastavu,
zaštićene minerale i fosile, te zaštićene vrste biljaka, gljiva i
životinja.
Poznato je da Repubilka Srpska raspolaže velikim prirodnim
dobrima, međutim, ja ću u ovom radu iznijeti samo najvažnija
dobra, koja su od vitalnog značaja za RS, po čemu može da bude
prepoznatljiva u svijetu.
daju posebnu vrijednost ovoj planini. Na području Nacionalnog
parka nalaze se izvori većih potoka i rijeka (Mlječanice, Moštanice,
Kozaračke rijeke-Starenice) što NP Kozaru čini orohidrografskim
čvorištem istoimene planine. Centralni dio Nacionalnog parka i
planine Kozare zauzima područje Mrakovice, na kojem se prostire
nekoliko zaravnjenih platoa visine od 700-800 metara. To je
zaštićena zona (prvi stepen zaštite) u kojoj se izgrađuju, ili su već
izgrađeni, turistički objekti.
Centralni dio Parka zauzima zaravnjeni plato Mrakovica (806 m).
Ostali značajni vrhovi su: Gola planina (876 m), Rudine (750 m)
Jarčevica (740 m), Glavuša (793 m), Bešića-poljana (784 m),
Vrnovačka glava (719 m), Benkovac-Jurišina kosa (705 m),
Šupljikovac (652 m), Zečiji kamen (667 m), Kozarački kamen (659
m).
Geomorfološki posmatrano teritorija parka je veoma
heterogena i orografski jako izražena, što se posebno manifestovalo
specifičnom vegetacijom i klimatskim promjenama. Trijarski
krečnjaci i dolomiti, u južnom području planine, na nekim
mjestima, grade tipične kraške oblike reljefa, uz pojavu grebena.
Nacionalni park Kozara svojim prelijepim i, prema kriterijima
IUCN - zaštićenim pejzažima, oplemenjuje doživljaj svakog
posjetioca Parka.
NP Kozara je član Federacije nacionalnih parkova Evrope -
EUROPARC.
4.
Sl .1 Spomenik na Kozari, / “Kozara”, str 47, Petrović, V. /
Sl. 2. Nacionalni park Kozara, /”Kozara”, str 53, Petrović, V./
