Prirodna i društvena sredina kao ekološki, energetski i ekonomski sistem

VISOKA ŠKOLA PRIMENJENIH STRUKOVNIH STUDIJA 

VRANJE

STUDIJSKI PROGRAM: ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

SEMINARSKI RAD

PREDMET: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 

TEMA: PRIRODNA I DRUŠTVENA SREDINA KAO EKOLOŠKI, 

ENERGETSKI I EKONOMSKI SISTEM

Profesor: Ljiljana B. Stošić Mihajlović                 Kandidat: Kristina Stevanović

Mart, 2014 Vranje

1

              Prirodna i društvena sredina kao ekološki, energetski i ekonomski sistem

Sadržaj

Rezime................................................................................................................................1

1. Uvod................................................................................................................................2
2. Prirodna i društvena sredina........................................................................................3
3. Uticaj energetskih izvora na životnu sredinu..............................................................4

    3. 1. Nuklearna energija

.................................................................................................................4

   

3. 2. Energija vode

................................................................................................................5

    3. 3. Obnovljivi izvori energije

...............................................................................................

6

4. Fosilna goriva.................................................................................................................7
5. Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije......................................................8

    5. 1. Obnovljivi izvori energije

...............................................................................................8

6. Solarna energija.............................................................................................................9 
7. Energija vetra.................................................................................................................9
8. Geotermalna energija ...................................................................................................9
9. Energija biomase..........................................................................................................10
10. Biogoriva.....................................................................................................................10
11. Energija okeana.........................................................................................................10
12. Hidroenergija.............................................................................................................11
13. Ekologija i ekonomija................................................................................................12
14. Zanimljivosti...............................................................................................................13
   

14. 1. Podvodne turbine za proizvodnju električne energije

.....................................................13

   

14. 2. Jeftini solarni paneli od limenki

...................................................................................13

    14. 3. Efikasnije vetroturbine inspirisane kretanjem jata riba

.................................................14

    14. 4. Suncem protiv energetskog siromaštva

.........................................................................15

   

14. 5. San Nikole Tesle na pomolu – atmosferski elektricitet kao izvor energije

..........................16

   

14. 6. Hladjenje pomoću sunčeve energije?

............................................................................16

    14. 7. Orijentalni stršljen pretvara solarnu energiju u električnu

.............................................17

   

14. 8.  Fasada od recikliranih prozora

...................................................................................18

    14. 9.  Samoodrživo domaćinstvo energetska efikasnost

..........................................................19

   

14. 9. 1. Pasivno solarno grejanje i hladjenje

..........................................................................19

   

14. 9. 2. Grejanje

................................................................................................................20

    14. 9. 3. Hladjenje

..............................................................................................................20

    14. 9. 4. Solarna i eolska energija

.........................................................................................21

    14. 9. 5. Voda: sa neba čista i spremna za korišćenje

...............................................................21

    14. 9. 6.  Proizvodnja hrane

.................................................................................................22

15. Zaključak....................................................................................................................23
16. Literatura....................................................................................................................24
17. Spisak pojmova..........................................................................................................25

2

background image

              Prirodna i društvena sredina kao ekološki, energetski i ekonomski sistem

1. Uvod

Proizvodnja, transport i korišćenje energije u velikoj meri utiču na ekosisteme. 

Kod   energije   uticaj   na   okolinu   je   gotovo   uvek   negativan,   od   direktnih   ekoloških 
katastrofa   poput   izlivanja   nafte,   kiselih   kiša   i   radioaktivnog   zračenja   do   indirektnih 
posledica   poput   globalnog   zagrevanja.   Budući   da   će   energetske   potrebe   čovečanstva 
nastaviti da rastu u idućih nekoliko decenija, neophodne su mere kojima bi se uticaj 
eksploatacije energije na okolinu smanjio na najmanju moguću meru. Najopasniji izvori 
energije trenutno su fosilna goriva, tj. ugljen, nafta i prirodni plin, a potencijalnu opasnost 
predstavlja i iskorišćeno radioaktivno gorivo iz nuklearnih elektrana (visoko radioaktivni 
otpad). Fosilna goriva su opasna zbog toga jer sagorevanjem ispuštaju velike količine 
ugljen dioksida, a radioaktivni otpad je opasan jer utiče na strukturu organizama na vrlo 
bazičnom nivou. Zbog toga je potrebno da se pronadje način proizvodnje energije koji ne 
bi štetno delovao na životnu sredinu i ne bi zahtevao velike ekonomske troškove.

                

 

Slika 1: Ptica posle plivanja u naftnoj mrlji       Slika 2: Posledica kiselih kiša

posle izlivanja nafte iz tankera Exxon Valdez 

 

Slika 3:Ispuštanje gasova staklene bašte u atmosferu

4

              Prirodna i društvena sredina kao ekološki, energetski i ekonomski sistem

2. Prirodna i društvena sredina

Prirodna sredina ili životna sredina je skup svih živih bića i nežive prirode, koji se 

prirodno pojavljuju na nekom prirodnom staništu. Tokom svojih aktivnosti, koje mogu 
biti urbanizacija ili   eksploatacija, čovek menja   prirodnu   sredinu   i   to   često   tako   da   je 
narušava.   Izgradnjom hidrocentrala i   akumulacija,   sečom šuma,     eksploatacijom 
mineralnih sirovina, stvaranjem deponija, emisijom plinova, nuklearnim probama i dr. 
čovek utiče na promenu čitavih područja. Kao rezultat čovekovih aktivnosti dolazi do 
promena ili narušavanja ekosastava i klimatskih promena na lokalnom i globalnom nivou.

Nekad   je   čovek   živeo   u   skladu   sa   prirodom,   vrlo   skoromno   je 

iskorišćavao   prirodne   resurse   i   nije   bitno,   niti   u   širim   razmenama   remetio 
prirodnu   ravnotežu.   Živeći   u   malim   naseljima   oko   plodnih   predela,   problem 
svoje   egzistencije   rešavao   je   baveći   se   lovom,   a   kasnije   i   zemljoradnjom. 
Kada   je   počeo   da   obradjuje   metale   i   kada   je   došlo   do   procvata   zanatstva, 
pojedine   skupine   ljudi   počele   su   se   kretati   tragajući   za   rudama   koje   su 
koristili.   Tako   je   čovek   počeo   da   se   seli   i   u   područja   klimatski   manje 
pogodna za život  i  poljoprivredu,  pa  je  bio  prisiljen  da  se bori  sa  prirodom. 
Zahvaljujući zanatstvu izumeo je nova, bolja orudja, odeću i skloništa, počeo 
je   da   krči   i   pali   šume,   veštački   stvarajući   obradivo   zemljište.   Naselja   su 
postajala   sve   veća,   nastaju   nova   zanimanja,   organizuje   se   trgovina,   radja   se 
civilizacija.   Broj   ljudi   se   uvećava.   Zahvati   na   prirodnoj   okolini   bivaju   sve 
veći:   grade   se   vodovodi,   rudnici,   putevi,   luke...Tehnologija   doživljava 
procvat,   nauka   i   zdravstvena   zaštita   postepeno   se   razvijaju,   pa   ljudski   vek 
postaje   duži   i   uopšte   kvalitet   života   se   povećava.   No   taj   progresivan   razvoj 
praćen   je   nažalost   promenom   životnih   uslova   na   takav   način   koji   će 
današnjem   čovečanstvu   prouzrokovati   brojne   brobleme.   Posebno   velike 
negativne   uticaje   na   stanje   životne   sredine   imaju   pogoni   teške   industrije 
(železare, livnice, koksare), hemijska industrija i druge industrijske grane se 
često nazivaju prljavom industrijom. 

Na   kvalitet   životne   sredine   značajno   utiče   i   proizvodnja   i   potrošnja 

različitih   energetskih   sirovina   od   kojih   najveći   uticaj   ima   ugalj. 
Sagorevanjem uglja, posebno lignita, nastaju velike količine šljake i pepela a 
u   atmosferu   se   izbacuju   velike   količine   sumpornih   i   azotnih   jedinjenja   što 
dovodi do zagadjenja životne sredine. I saobraćaj posebno drumski, izuzetno 
mnogo utiče na kvalitet sredine u kojoj živimo. Sagorevanje goriva, spiranje 
(padavine) ulja, nafte, soli i prašine s puteva, zatim izazivanje buke koja ima 
višestruke   negativne   posledice   po   zdravlje   ljudi,   sve   to   negativno   utiče   na 
našu   okolinu   i   sredinu   u   kojoj   živimo.   Nestručna   obrada   poljoprivrednih 
površina   kod   upotrebe   hemijskih   sredstava   za   zaštitu   bilja   i   uništavanje 
korova, negativno se odražava se na životnu sredinu i zdravlje ljudi.

5

background image

              Prirodna i društvena sredina kao ekološki, energetski i ekonomski sistem

3.2. Energija vode:

-plavljenjem   zemljišta   radi   stvaranja   hidro-akumulacija   oslobađa   se metan   što 
doprinosi globalnom zagrevanju,
-brane imaju mikroklimatski uticaj,
-eksploatacije energije vode zahteva podizanje brana, što u slučaju njihovog pucanja 
dovodi do katastrofalnih poplava,
-brane utiču na hidrološki ciklus preusmeravanjem rečnih tokova, na kvalitet vode i 
njenu pouzdanost,
-izgradnja brana u hidroakumulacionim sistemima izaziva klizišta,
-brane uzrokuju intenziviranje erozije i sedimentacije,
-brane   mogu   da   izazovu   nepovratna   plavljenja,   što   dovodi   do   gubitka   šuma   i 
plodnog zemljišta,
-mreže kablova imaju loš uticaj na vizuelni doživljaj pejzaža.

Slika 5: Hidroelektrana

7

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti