Privrede u tranziciji
Cilj ove glave je da saznate slede
Cilj ove glave je da saznate slede
ć
ć
e:
e:
1.
1.
Šta je tranzicija i zašto je ona bila nu
Šta je tranzicija i zašto je ona bila nu
ž
ž
na
na
2.
2.
Alternativne strategije procesa tranzicije
Alternativne strategije procesa tranzicije
3.
3.
Rezultate procesa tranzicije
Rezultate procesa tranzicije
PRIVREDE U
PRIVREDE U
TRANZICIJI
TRANZICIJI
Cetralno-planski sistemi i nu
Cetralno-planski sistemi i nu
ž
ž
nost procesa
nost procesa
tranzicije
tranzicije
Proces tranzicije je zapo
Proces tranzicije je zapo
č
č
eo krajem 80-ih, odnosno po
eo krajem 80-ih, odnosno po
č
č
etkom 90-
etkom 90-
ih godina prošlog veka i zahvatio je sve isto
ih godina prošlog veka i zahvatio je sve isto
č
č
noevropske
noevropske
zemlje.
zemlje.
Tranzicija predstavlja proces transformacije centralno-
Tranzicija predstavlja proces transformacije centralno-
planskog sistema u tr
planskog sistema u tr
ž
ž
išni sistem privređivanja.
išni sistem privređivanja.
Uzroci ekonomskog neuspeha centralno-planskih sistema:
Uzroci ekonomskog neuspeha centralno-planskih sistema:
-
Inferiornost kolektivne svojine u odnosu na privatnu u pogledu
Inferiornost kolektivne svojine u odnosu na privatnu u pogledu
efikasnosti i motivacije;
efikasnosti i motivacije;
-
Nepostojanje (ili vrlo ograni
Nepostojanje (ili vrlo ograni
č
č
en obim) tr
en obim) tr
ž
ž
išta u kome su cene
išta u kome su cene
samo obra
samo obra
č
č
unsko-planska kategorija, što je onemogu
unsko-planska kategorija, što je onemogu
ć
ć
ilo
ilo
racionalnu alokaciju resursa i dovelo do njihovog rasipanja;
racionalnu alokaciju resursa i dovelo do njihovog rasipanja;
-
Iscrpljenost ekstenzivnih faktora razvoja i nedostatak
Iscrpljenost ekstenzivnih faktora razvoja i nedostatak
intenzivnih (moderna tehnologija, produktivnost,
intenzivnih (moderna tehnologija, produktivnost,
konkurentnost, motivacija)
konkurentnost, motivacija)

Najva
Najva
ž
ž
nije karakteristike tranzicije
nije karakteristike tranzicije
•
Prete
Prete
ž
ž
ni vlasnik imovine nije dr
ni vlasnik imovine nije dr
ž
ž
ava ve
ava ve
ć
ć
privatna lica
privatna lica
•
Umesto dr
Umesto dr
ž
ž
avnog plana usmeravajući mehanizam je tr
avnog plana usmeravajući mehanizam je tr
ž
ž
ište
ište
•
Umesto autarki
Umesto autarki
č
č
ne ekonomije, izvozno orijentisana ekonomija
ne ekonomije, izvozno orijentisana ekonomija
•
Umesto dr
Umesto dr
ž
ž
ave kao dominantnog regulatora, sprovodi se
ave kao dominantnog regulatora, sprovodi se
deregulacija
deregulacija
•
Umesto socijalizacije gubitaka neuspešna preduze
Umesto socijalizacije gubitaka neuspešna preduze
ć
ć
a
a
bankrotiraju
bankrotiraju
•
Umesto dr
Umesto dr
ž
ž
avnih banaka, stvaranje profitno orijentisanih banaka
avnih banaka, stvaranje profitno orijentisanih banaka
•
Od dominacije velikih i industrijskih preduze
Od dominacije velikih i industrijskih preduze
ć
ć
a ka razvoju
a ka razvoju
malih i srednjih preduze
malih i srednjih preduze
ć
ć
a i profitabilnih preduze
a i profitabilnih preduze
ć
ć
a
a
•
Od monopola na radno mesto do stvaranja tr
Od monopola na radno mesto do stvaranja tr
ž
ž
išta rada
išta rada
•
Od dr
Od dr
ž
ž
avne kontrole cena do tr
avne kontrole cena do tr
ž
ž
išnog formiranja cena
išnog formiranja cena
•
Od jednopartijskog do višepartijskog sistema
Od jednopartijskog do višepartijskog sistema
Alternativne strategije tranzicije
Alternativne strategije tranzicije
Mađarska
Poljska
Slovačka
Slovenija
Koncept
tranzicije
Gradualizam
Šok terapija Šok terapija
Kombinova
na
Stabilizaciona
politika
Rstriktivna monetarna
politika, budžetska i
politika dohodaka
(1990.)
Restriktivna
ekonomska
politika
(1990.)
Restriktivna
ekonomska
politika
Restriktivna
monetarna
politika
Cenovna
liberalizacija
Gradualistička
1990.
Neke cene se
kontrolišu
(energija,
stanarine)
Gradualistič
ka
Otvaranje
privrede
1991.
1990.
1991.
Postepeno
od 1965.
Privatizacija
Započeta 1990.
Započeta
1989.
Započeta
1991.
Započeta
1992.
Reforma
bankarstva
Od 1997.
Od 1987.
Od 1990.
Od 1965.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti