PRIVREDNA DRUŠTVA

Privredno društvo je pravno lice koje osnivaju pravna i/ili fizička lica radi obavljanja

djelatnosti u cilju sticanja dobiti. Prave forme privrednih društava su: ortačko društvo,
komanditno društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću i akcionarsko društvo. Privredno
društvo osniva se na neodreĎeno vrijeme, ako u osnivačkom aktu nije odreĎeno da društvo traje
do odreĎenog vremena, nastupanja odreĎenog dogaĎaja ili postizanja odreĎenog cilja. Privredno
društvo može obavljati sve zakonom dozvoljene djelatnosti.

Osnivanje. Privredna društva osnivaju se osnivačkim aktom koji ima formu ugovora o

osnivanju, ako ga osniva više osnivača, ili odluke o osnivanju, ako ga osniva jedan osnivač. Lica
koja u smislu ZPD osnivaju privredno društvo su osnivači društva. Svi osnivači privrednog
društva potpisuju osnivački akt. Osnivački akt se mora notarski obraditi.

Registracija i objavljivanje registracije. Privredno društvo stiče svojstvo pravnog lica

trenutkom upisa u sudski registar na način propisan zakonom. Registracija osnivanja i
registracija drugih podataka privrednog društva ništava je ako:

Je broj osnivača manji od broja utvrĎenog ZPD

Ne postoji pravna i poslovna sposobnost svih osnivača

Osnivački akt nije sastavljen u propisanoj formi

Osnivački akt ne sadrži podatke o poslovnom imenu društva, vrijednosti i vrsti

uloga svakog osnivača ili iznosa osnovnog kapitala koji je propisan ZPD

Minimalni iznos uloga nije uplaćen u skladu sa ZPD

Je djelatnost društva nezakonita ili suprotna javnom interesu

Ništavost registracije nema pravno dejstvo na pravne poslove tog društva sa savjesnim

trećim licima.

Odgovornost osnivača i drugih lica. Osnivači društva i druga lica za obaveze preuzete u

vezi sa osnivanjem privrednog društva, odgovaraju solidarno cjelokupnom svojom imovinom,
ako ugovorom sa trećim licima koja imaju potraživanja po tom osnovu nije drugačije odreĎeno.

Ulozi, imovina, osnovni kapital i odgovornost za uloge. Ortaci, članovi i akcionari

privrednog društva dužni su da ulože svoje ugovorene uloge u imovinu društva u skladu sa ZPD,
osnivačkim  aktom,  ugovorom  ili  drugim  aktom  društva.  Ortaci,  odnosno  članovi  društva  stiču
udio u društvu, a akcionari akcije društva. Kada je predmet uloga pravo svojine, svi uneseni ulozi
u  imovinu  privrednog  društva  svojina  su  društva  i  ne  mogu  biti  korišćeni  od  ortaka,  članova  i
akcionara  kao  njihova  lična  imovina.  Nenovčanim  ulozima  smatraju  se  ulozi  u  stvarima  i
pravima,  udjelima  i  akcijama  u  drugim  društvima,  kao  i  u  radu  i  uslugama.  Vrijednost
nenovčanih  uloga  utvrĎuju  sporazumno  ortaci,  članovi  ili  akcionari  u  skladu  sa  osnivačkim
aktom.

Sjedište i poslovno ime. Sjedište privrednog društva je mjesto iz koga se upravlja

poslovima društva. OdreĎuje se osnivačkim aktom i registruje se u skladu sa zakonom. Poslovno
ime je naziv pod kojim privredno društvo posluje. Poslovno ime privrednog društva ne može da
bude zamjenljivo sa poslovnim imenom drugog privrednog društva, niti da izaziva zabunu o
privrednom društvu ili o njegovoj djelatnosti. Poslovno ime može da sadrži naziv Republike
Srpske ili jedinice lokalne samouprave, kao i njihova obilježja ili oznake koje ih podržavaju, uz
prethodnu saglasnost državnog organa. Poslovno ime privrednog društva je na jednom od jezika i
pisama koji su u službenoj upotrebi u Republici Srpskoj. Može biti i na stranom jeziku, odnosno
da sadrži pojedine strane riječi. Odluka o promjeni poslovnog imena donosi se na način odreĎen
osnivačkim aktom.

Zastupanje i zastupnici. Zastupnik privrednog društva dužan je prema privrednom

društvu da poštuje sva ograničenja ovlašćenja na zastupanje utvrĎena osnivačkim aktom,
ugovorom ortaka ili članova društva, statutom ili odlukom nadležnog organa društva. Zastupnik
privrednog društva koji prekorači ograničenja ovlašćenja odgovoran je za štetu koja se time
prouzrokuje privrednom društvu ili trećem licu sa kojim je posao zaključen.

POJAM PROKURE

Prokura je zakonska forma ovlašćenja kojom privredno društvo ovlašćuje jedno ili više

lica za zaključivanje pravnih poslova i radnji u vezi sa djelatnošću društva.

Ako u prokuri nije izričito navedeno da je data za poslovnu jedinicu, smatra se da je data

za cijelo privredno društvo.

Prokuru izdaje privredno društvo, jednom ili većem broju lica kao pojedinačnu ili

zajedničku. Daje se u pisanom obliku i može se dati samo fizičkom licu. Prokura je neprenosiva.

Prokuru potpisuje privredno društvo pod svojim punim imenom. Prokuru privredno

društvo može opozvati u svako doba. Privredno društvo ne može da se odrekne prava na opoziv.
Zakonski zastupnik privrednog društva podnosi prijavu u sudski registar za upis, izdavanje i
opoziv prokure.

Prokura ne sadrži ovlašćenje za zaključenje poslova koji se odnose na otuĎenje i

opterećenje nepokretnosti. Ovlašćenja iz prokure se ne mogu ograničiti i prokura se ne može dati
na odreĎeno vrijeme, niti se može vezati za odreĎene uslove.

LICA KOJA IMAJU DUŢNOST PREMA DRUŠTVU

Dužnost prema privrednom društvu imaju:
-

Ortaci ortačkog društva i komplementari komaditnog društva

Lica koja se u skladu sa ovim zakonom smatraju kontrolnim članovima DOO ili

kontrolnim akcionarima AD

Zastupnici društva

Članovi upravnog i izvršnog odbora, članovi odbora za reviziju i interni revizori

DOO i AD

Lica koja imaju ugovorna ovlašćenja da upravljaju poslovima privrednog društva

Likvidacioni upravnik privrednog društva



Dužnost pažnje

Lica koja imaju dužnost prema društvu dužna su da u tom svojstvu izvršavaju svoje

poslove savjesno. Oni su dužni da svoju procjenu zasnivaju na informacijama i mišljenjima lica
stručnih za odgovarajuću oblast.



Dužnost lojalnosti

Lica koja imaju dužnost prema prema društvu dužna su da postupaju savjesno i lojalno

prema privrednom društvu, da ne upotrebljavaju imovinu i informacije u ličnom interesu.



Dužnosti prema društvu:

Dužnost pažnje i pravilne poslovne procjene

Dužnost lojalnosti

Zabrana konkurencije

Čuvanje poslovne tajne



Lični interes i povezana lica

Lični interes postoji ako lice koje ima dužnost prema društvu je lice ili član njegove

porodice:

Ugovorna strana u pravnom poslu sa privrednim društvom

Ako je prije podnošenja tužbe pismenim putem zahtjevao od privrednog društva

da podnese tužbu, a taj zahtjev je odbijen, odnosno po tom zahtjevu nije postupljeno u roku od
30 dana

ORTAČKO DRUŠTVO

Ortačko društvo je privredno društvo koje osnivaju dva ili više fizičkih ili pravnih lica u

svojstvu ortaka društva, radi obavljanja odreĎene djelatnosti pod zajedničkim poslovnim
imenom. Ortačko društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom imovinom. Ortaci ortačkog
društva odgovorni su solidarno za sve obaveze društva cjelokupnom svojom imovinom, ako sa
povjeriocem nije drugačije ugovoreno. Ortaci ortačkog društva mogu svoje meĎusobne odnose,
kao i odnose sa ortačkim društvom urediti slobodno – princip slobodnog ugovaranja. Osnivački
akt društva sadrži:

Puno ime i prebivalište svih lica ortaka i poslovno ime i sjedište pravnog lica

svakog organa

Poslovno ime i sjedište društva

Djelatnost

Označenje vrste i vrijednosti uloga ortaka

Pored osnivačkog akta, ortačko društvo može da ima i ugovor ortaka društva, kojim se

odreĎuje poslovanje i upravljanje. Ugovor ortačkog društva sačinjava se u pismenoj formi i
potpisuje ga svaki ortak.

Ulog ortaka u ortačkom društvu može biti u novcu, stvarnim pravima kao i u radu i

uslugama koje su izvršene ili treba da budu izvršene. Ortaci ortačkog društva ulažu uloge
jednake vrijednosti. Ako zakasni sa ulogom u imovinu društva u skladu sa osnivačkim aktom, ili
drugu imovinu ne preda u odreĎenom roku, ortak je dužan da plati ugovorenu kamatu.

Odluke ortaka o pitanjima koja predstavljaju redovnu djelatnost ortačkog društva donose

se većinom od ukupnog broja glasova ortaka.

Ortak ortačkog društva ima pravo i obavezu da vodi poslove društva. Ako pravo na

voĎenje poslova imaju dva ili više ortaka, svaki ima pravo da nastupa samostalno.

Ortak ortačkog društva može prenijeti svoj dio trećem licu uz saglasnost ostalih ortaka.

Ortaci ortačkog društva imaju pravo prečeg sticanja. Ako oni ne daju saglasnost, a ne iskoriste
pravo prečeg sticanja, ortak može prenijeti svoj udio trećem licu i bez saglasnosti.

Na kraju poslovne godine ortaci usvajaju finansijski izvještaj kojim se utvrĎuje dobit i

gubitak ortačkog društva i učešće svakog ortaka u dobiti i gubitku. Dobit OD se rasporeĎuje
ortacima na jednake dijelove, kao i gubitak. Dio dobiti koji pripada ortaku ortačkog društva u
dobiti OD isplaćuje se najkasnije u roku od tri mjeseca od dana usvajanja finansijskog izvještaja.

Ortačko društvo prestaje:
-

Istekom vremena na koje je osnovano ili ispunjenjem cilja osnivanja

Odlukom ortaka o prestanku

Neobavljanjem poslova neprekidno u periodu od dvije godine

Sudskom odlukom o prestanku

Nastupanjem bilo kojeg drugog dogaĎaja odreĎenog osnivačkim aktom

Ako osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka društva nije drugačije odreĎeno, svojstvo

ortaka u ortačkom društvu prestaje u slučaju:

Smrti ortaka

Otvaranja stečaja

Otkaza nekog ortaka

Donošenjem odluke ortaka u skladu sa osnivačkim aktom, ugovorom ortaka

društva i ZPD

U drugim slučajevima odreĎenim osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka društva

Po tužbi nekog od ortaka ortačkog društva, sud donosi odluku da društvo prestaje da

postoji kada postoje opravdani razlozi. Opravdan razlog postoji ako:

Ortak društva, sa namjerom ili grubom nepažnjom povrijedi svoju dužnost

Je ispunjenje takve dužnosti faktički nemoguće

Nije moguće da društvo drugačije nastavi poslovanje, a da to poslovanje bude u

skladu sa ZPD, osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka društva

KOMANDITNO DRUŠTVO

Komanditno društvo se može definisati kao društvo koje čine dvije vrste članova. Jedno

su članovi koji upravljaju društvom i neograničeno odgovaraju za obaveze društva –

komplementari

, dok su

komanditori

oni članovi koji snose rizik poslovanja samo do visine svog

uloga u društvo.

Komanditno društvo je privredno društvo koje osnivaju dva ili više fizičkih/pravnih lica u

svojstvu  ortaka  radi  obavljanja  odreĎene  djelatnosti,  pod  zajedničkim  poslovnim  imenom,  od
kojih  najmanje  jedno  lice  odgovara  neograničeno  za  njegove  obaveze  (  komplementar),  a
najmanje  jedno  lice  snosi  rizik  do  visine  svog  uloga  (  komanditor).  KD  za  svoje  obaveze
odgovara  cjelokupnom  imovinom.  Komplementari  imaju  status  ortaka  OD,  ako  ZPD  nije
drugačije odreĎeno.

Osnivački akt KD sadrži naročito:
-

Puno ime i prebivalište svakog fizičkog lica i poslovno ime i sjedište pravnog lica

komplementar i komanditora, kao i označenje svosjtva organa

Poslovno ime i sjedište društva

Označenje vrste i vrijednosti uloga svakog osnivača

Djelatnost

Osnivački akt KD mijenja se saglasnošću svih komplementara i komanditora društva.
Pored osnivačkog akta, komanditno društvo može imati i ugovor ortaka društva kojim se

odreĎuje poslovanje društva i upravljanje. Ugovor ortaka KD ne prilaže se uz prijavu za
registraciju. Ugovor se sačinjava u pismenoj formi i potpisuju ga svi ortaci.

Ulog komanditora u KD može biti novčani i nenovčani, uključujući i izvršeni rad i usluge

u komanditnom društvu. Komanditor u KD unosi cijeli ugovoreni ulog prije sticanja svojstva
komanditora.

Komplementar kao ortak komanditnog društva ne može ne može prenijeti cijeli udjel, ili

dio svog udjela bez saglasnosti svih komplementara. Komanditor KD može prenijeti dio svog
udjela ili cijeli udio prodajom, poklonom ili na drugi način.

Komanditor i komplementar učestvuju u diobi dobiti i snošenju gubitka društva

srazmjerno procentu udjela u društvu.

Jedan ili više komplementara vode poslove komanditnog društva. Komanditor ne može

vršiti voĎenje poslova društva, niti može da zastupa KD prema trećim licima.

Odgovornost komplementara je neograničeno solidarna, identična odgovornosti članova

ortačkog društva. Komanditori odgovaraju za obaveze prema trećim licima samo do visine svojih
uloga, dakle samo uloženim sredstvima, a ne i sopostvenom imovinom. Zakonom su propisana
tri slučaja kada je odgovornost komanditora neograničeno solidarna:

Kada je njegovo ime sadržano u firmi društva uz njegov pristanak

Ulog u DOO može biti novčani ili nenovčani, uključujući i izvršeni rad i produžene

usluge  društvu.  Ulozi  članova  DOO  ne  moraju  biti  jednake  vrijednosti.  Članovi  DOO  mogu
donijeti odluku o ulaganju dodatnih uloga, ako je to odreĎeno osnivačkim aktom ili ugovorom
članova društva. Dodatni ulozi srazmjerni su udjelima, ako to nije drugačije odreĎeno. Ako član
DOO  ne  unese  dodatni  ulog  ostali  članovi  su  obavezni  da  uplate  taj  dio  srazmjerno  svojim
udjelima, ako osnivačkim aktom ili ugovorom nije drugačije odreĎeno.

Novčani dio osnovnog kapitala DOO na dan uplate iznosi najmanje 2000 KM. od čega se

najmanje polovina uplaćuje na privremeni račun do registracije društva, a ostatk se uplaćuje na
račun društva u roku od dvije godine od dana registracije. Posebnim zakonom za osnivanje
finansijskih i osiguravajućih organizacija i privrednih društava koja obavljaju zakonom odreĎene
djelatnosti kao DOO može se odrediti veći minimalni osnovni kapital.

Osnovni kapital može se odlukom skupštine članova povećati novim ulozima članova ili

pretvaranjem  raspoloživih  rezervi  za  ove  namjene  u  osnovni  kapital.  Osnovni  kapital  može  se
smanjiti  odlukom  skupštine  članova,  ali  ne  ispod  zakonom  propisanog  minimuma.  Smanjenje
osnovnog  kapitala  DOO  po  jednom  osnovu  može  se  izvršiti  istovremeno  sa  povećanjem
njegovog osnovnog kapitala po drugom osnovu u skladu sa ZPD.

Član DOO stiče udio u osnovnom kapitalu društva srazmjerno vrijednosti uloga. Član

DOO može imati jedan udio u društvu. Ako član DOO ima jedan ili više udjela, ti udjeli se
spajaju sa postojećim udjelom i zajedno čine jedan udio.

Pravo glasa članova DOO, kao i imovinska prava prema društvu srazmjerni su udjelima

članova u ukupno uplaćenom osnovnom kapitalu društva u vrijeme ostvarivanja tih prava. Udjeli
članova DOO nisu hartije od vrijednosti. Udjeli DOO ne mogu se sticati, niti se njima može
raspolagati upućivanjem javne ponude. DOO izdaje svakom članu potvrdu kao dokaz članstva i
njegovog udjela ako osnivačkim aktom nije drugačije ureĎeno.

Udio može pripadati jednom ili više lica. Suvlasnici udjela se u odnosu na DOO smatraju

jednim članom, a u knjigu udjela upisuje se puno ime i adresa svakog suvlasnika udjela.
Suvlasnici udjela DOO svoja prava ostvaruju preko jednog zajedničkog punomoćnika. Bitno je
da ga identifikuju u knjigu udjela. Suvlasnici udjela solidarno odgovaraju za sve obaveze prema
društvu koje se tiču njihovih udjela.

DOO je dužno da knjigu udjela drži u svom sjedištu. U knjigu udjela upisuju se:
-

Ime i prebivalište, poslovno ime, sjedište i poreski identifikacioni broj svakog

člana društva

Iznos ugovorenog i uplaćenog uloga

Broj i procenat glasova svakog udjela

Sve eventualne promjene ovih podataka

Članovi DOO imaju pravo uvida u knjigu i pravo na kopije. DOO podnosi registru

prijavu, u skladu sa zakonom kojim se ureĎuje registracija poslovnih subjekata, prijavu i
dokumenta za svaku promjenu podataka upisanih u knjizi udjela, radi registracije i objavljivanja.
Direktor ili članovi upravnog odbora DOO odgovaraju društvu za tačnost podataka u knjizi
udjela u skladu sa zakonom.

Član DOO je lice koje je kao takvo upisano u knjigu udjela. U odnosu na treća lica, član

društva je lice koje je kao takvo registrovano. Smatra se da je član društva upisan u knjigu udjela
danom podnošenja prijave za upis u registar.

Sopstvenim udjelom DOO smatra se udio koji društvo stekne od svojih članova. DOO ne

može upisivati sopstvene udjele preko trećih lica koje ih stiče za račun društva. DOO može od
svojih članova sticati sopstvene udjele koji su u cjelini uplaćeni kao i udjeli koji nisu u cjelini
uplaćeni. Udjeli se mogu steći kupovinom od članova društva po osnovu prinudnog prestanka