PRIVREDNA MATEMATIKA
ZA III RAZRED
Eskontni račun
Eskontni račun je primjena kamatnog računa u poslovima eskonta.Eskontovati neki iznos znači odrediti mu vrijednost danas ako je
plativ kasnije, tj.eskontnim računom izračunavamo novčani iznos koji se odobrava kada se plaćanje vrši prije ugovorenog roka, u
kojem bi inače, trebalo platiti dug.
Bitni elementi mjenice sa stanovišta obračuna
To su:- nominalni iznos mjenice.To je iznos na koji mjenica glasi;
-
eskontovana vrijednost.To je vrijednost mjenice po odbitku kamata.
-
čisti iznos eskonta.To je vrijednost mjenice po odbitku kamata, provizije i odtalih troškova.
Pored ovih elemenata, važni elementi su još: dan eskonta, rok mjenice i eskonta stopa.
Eskontovanje blagajničkih zapisa
Kada je državi ili banci potrebno da prikupi slobodna novčana sredstva, izdaje blagajničke zapise.Blagajnički zapisi su kratkog
roka- do godinu dana i glase na zaokružene iznose. Kamate na blagajničke zapise mogu se računati anticipativno ili unaprijed,
kao i kod eskonta, ili dekurzivno ili unazad.Visina kamatne stope zavisi od roka.
Primjer.
Banka je izdala 15.6. blagajnički zapis na 10 000 KM sa rokom od 6 mjeseci.Koliko će naplatiti od upisnika zajma ako
računa 6% kamate?
Obračun 15.6.
Blagajnički zapis za 15.6. 10 000 KM
- kamate za 6 mjeseci 300 KM
UPISNIK PLAĆA 9 700 KM
Postupak rada: kamate smo računali formulom
K= G x p x m , pa je
1200
K= 10 000 x 6 x 6
1 200
K= 300 KM
Reeskont
Banka koja eskontuje mjenice, može da ih ponovo eskontuje kod neke druge banke i na taj način dolazi do sredstava potrebnih joj
za dalje poslovanje. Ova operacija eskontovanja, već eskontovane mjenice, poznata je pod imenom reeskontovanje.Ono ima smisla
samo kada je reeskontna stopa niža od eskontne stope.
Kratkoročni krediti
Putem tekućih računa banke pribavljaju jedan dio novčanih sredstava potrebnih za poslovanje, a jedan dio tih sredstava i sopstvena
sredstva plasiraju kao kratkoročna, u obliku kratkoročnih kredita.Kratkoročni krediti su kredirti koji se daju na kraći rok, po pravilu
do 1 godine.Odobravaju se preduzećima za povremena obrtna sredstva. Sumu koju banka doznačava na teret tekućeg računa knjiži
na strani duguje kreditnog računa, sa rokom od kojeg korisnik kratkoročnog kradita treba da plati kamatu.
Potrošački krediti
Potrošački krediti su krediti su krediti koje odobravaju banke ili druge kreditne organizacije.Kod nas ih odobravaju poslovne banke,
i to najčešće na 12, 18, 24, 36 mjeseci, a u nekim slučajevima i na duži rok.Naše banke odobravaju potrošačke kredite koji se
otplaćuju u jednakim mjesečnim ratama, koje sadrže otplatu i prosječnu mjesečnu kamatu. Krajem svakog mjeseca plaćaju se
otplata i prosječna kamata.
Primjer
.Odobren je kredit za kupovinu namještaja od 18 000 KM na 15 mjeseci, sa 9 % kamata i uz učešće 25 %. Izračunati
mjesečnu ratu.
Obračun
Nominalni kredit 18 000 KM
- 25 % učešća 4 500 KM
Stvarni kredit 13 500 KM
+ 9 % kamate 810 KM
Ukupno zaduženje 14 310 KM
Mjesečna rata : 14 310 = 954 KM
15
Mjesečna rata je 954 KM.
Plemeniti metali
U plemenite metale ubrajaju se zlato, srebro i platina,( s tim što srebro sve više gubi važnost kao plemeniti metal).Hemijski, zlato i
srebro u čistom obliku nosu pogoni za izradu novca, nakita i ostalih predmeta, pa se stoga vrši legiranje plemenitih metala sa drugim
metalima koji leguri daju čvrstoću.Upotreba zlata, srebra i platine je raznovrsna. Oni se upotrebljavaju za kovanje novca, izradu
nakita, u zubarstvu itd.
Izračunavanje neto mase plemenitog metala
Kada su poznate ukupna težina legure i finoća, onda se može izračunati težina čistog plemenitog metala ili neto masa.
Primjer. Rješavanje proporcijom
Masa zlatne poluge je 7,5 kg.Koliko sadrži čistog zlata ako je finoća 800?
Na 1000 kg legure dolazi 800 kg čistog zlata
Na 7,5 kg legure dolazi x kg čistog zlata
X : 800 = 7,5 : 1 000
X = 800 x 7,5 = 6 kg Čistog zlata sadrži 6 kg.
1000
Određivanje težine legure
Kada su poznate težina čistog plemenitog metala i finoća, onda se može izračunati težina legure ili bruto težina.
Primjer.
Rješavanje proporcijom
Predmet od zlata ima čistog zlata 1,20 kg a zlato je finoće 900. Koliko je težak ovaj predmet?
Na 1000 dij.leg. dolazi 900 dij.č.zlata
X dij.leg. dolazi 1,20 kg č.zlata
X : 1000 = 1,20 : 900
X =1 000 x 1,20 =1,333 kg bruto težine
900
Predmet od zlata ima bruto težinu 1,333 kg.
Kupovina i prodaja plemenitih metala
Plemenite metale najviše kupuju emisione banke i kovnice novca, ali i ostale banke i privatna lica koja se bave ovim
poslovima.Cijena plemenith metala ili kurs određuje se za jedinicu mjere za težinu čistog plemenitog metala. Cijena zlata kod nas je
za jedan kilogram.U nekim zemljama određen je paritet vrijednosti zlata, koji se povećavao ili smanjivao prema prilikama na tržištu.
Pojam novca
Pod pojmom novca podrazumjeva se opće sredstvo plaćanja u jednoj državi.Novac se počeo upotrebljavati kada se pojavila potreba
za zamjenom dobara putem tržišta.Do pojave novca u modernom smislu riječi proizvodi su se razmjenjivali jedan za drugi na
osnovu njihovih upotrebnih vrijednosti.
Nominalna vrijednost novca
Nominalna vrijednost je onaj broj jedinica na koji novac glasi, a utisnuta je na samom komadu.Kada je u opticaju bio zlatni novac,
stvarna i nominalna vrijednost razlikovale su se samo u troškovima kovanja.
Prometna i stvarna vrijednost novca
Prometna vrijednost je vrijednost koju novac ima u prometu.Stvarna vrijednost je vrijednost čistog plemenitog metala koji je
sadržan u novcu
Kursna ili komercijalna vrijednost novca
Kursnu vrijednost ima strani novac koji se ne mora primati u BIH kao sredstvo plaćanja.Ovaj novac ima svoju cijenu kao i svaka
druga roba koja je utvrđena za jednu ili 100 jedinica( za papirni novac) . Komercijalna vrijednost je vrijednost čistog plemenitog
metala koji je sadržan u novcu, obračunat prema dnevnom kursu plemenitog metala.
Kovinski paritet
To je onaj broj jedinica jednog novca koji sadrži isto toliko čvrstog zlata koliko i određen broj jedinica nekog drugog novca. Za
iznalaženje kovinskog pariteta dva novca treba znati njihove stope kovanja od istog plemenitog metala.
Pojam i karakteristike valuta
Pojam valuta ima više značenja: 1) valuta u smislu novčanog sistema
( dolarska valuta, dinarska valuta itd.) 2) oznaka roka kada nastupa pravno relevantna činjenica ( npr. uz datum kada treba platiti
neki iznos), 3) strani novac ( novčanice i kovani novac) kojim se raspolaže u zemlji različitoj od njenog porijekla.Sa gledišta
domaće zemlje valuta se može okarakterisati kao strani novac kojim se raspolaže u zemlji, a deviza je novac kojim se raspolaže u
inostranstvu.
