Visoka ekonomska skola strukovnih studija Pec- Leposavic

S  E  M  I  N  A  R  S  K  I          R  A  D

  
                     Predmet:Matematika
                    Tema:Privredna matematika

Mentor:                                                                          Student:
Prof.dr Vesna Simovic                                               Maja    Stosic
                                                                          Br. Indeksa:98/2017

                              Leposavic 2017

                              SADRZAJ
1.Uvod…………………………………………………………….3
2.

 OBRAČUN KAMATE ZA MESECE………………………………………………..4

3.

 OBRAČUN KAMATE ZA DANE……………………………………..4.1

4. POJAM EFEKATA…………………………………………………….4.2
5. LOMBARDNI RAČUN …………………………………………………5
6.

 ESKONTOVANJE HARTIJA OD VREDNOSTI ………………………………….6

7.

 

Eskontni račun............................................................................................6.1

8.

 

Pojam novca.................................................................................................7

9.

 

Pojam deviza................................................................................................8

10.

 

Kalkulacije u unutrašnjoj trgovini..............................................................9

11.Zakljucak.....................................................................................................10
12.Literatura......................................................................................................11

background image

4. OBRAČUN KAMATE ZA MESECE

Kao  

1

kod   prostog   kamatnog   računa   za   godinu   dana   polazi   se   od   ove   relacije 

uzimajući u obzir da godina ima 12 meseci. G : K = 1200 : ( k x m ) gde je: G - 
glavnica ili osnovna suma K - kamata k - kamatna stopa m - broj meseci u toku 
jedne godine 21 Evo i jednog primera: Zadatak 1. Neko je oročio 500 $ na tri 
meseca u Poslovnoj banci uz 12 % godišnje . Koliko će on dobiti na ime kamate? 
Izrada: G : K = 1200 : ( k x m ) 500: K = 1200: ( 12 x 3 ) 500 x 12 x 3 K = 
------------------- 1200 500 x 3 K = ------------- = 15 $ 100 Zadatak smo mogli i 
drugačije uraditi,tj. da iznos od 12 % podelimo sa 4 i dobili bi tako kamatnu stopu za 
3 meseca.Tu stopu nazivamo preračunata kamatna stopa.
K 12 k = ------ x 3 = ---- x 3 = 3 % 12 12 Vidimo da smo računajući kamatu na bilo 
koji način dobili isti rezultat.
   
                4.1OBRAČUN KAMATE ZA DANE

  Kao i kod primera izračunavanja kamate za mesece tako se i kod izračunavanja 
kamate za dane polazi od osnovne relacije uzimajući da godina ima 365 dana. Neko 
pak uzima godinu u trajanju od 360 dana radi lakšeg računanja te će stoga ova 
relacija glasiti :

G : K = 360 : ( k x d) gde je: G -osnovna suma K - kamata k - kamatna stopa za 
godinu dana d - iznos dana za koji se računa kamata Primer: Neko je uložio 600 $ uz 
godišnju kamatnu stopu od 6 % na rok od 90 dana.Koliko će on dobiti na ime 
kamate? Uzećemo u ovom primeru da godina ima 360 dana,te će osnovne relacije 
glasiti: G : K = 36000 : ( k x d ) 600 : K = 36000 : ( 6 x 90 ) 600 x 6 x 90 K =  
---------------- = 9 $ 36000 Znači on će za 90 dana štednje na iznos od 600 KM uz 6 
% godišnje za 90 dana dobiti 9 $ na ime kamate.

                  4.2  POJAM EFEKATA

 Efekti su vrednosni papiri koji glase na dugoročno uložena novčana sredstva i koji 
vlasniku   donose   stalni   ili   promenjivi   prihod   u   obliku   kamata   ili   u   obliku 
dividende.Zato se efekti kao vrednosni papiri dele u dve osnovne tacke: - efekti koji 
donose kamate ( obveznice ili obligacije, rente zadužnice i založnice - efekti koji 
donose dividendu ( deonice ili akcije ) Javne efekte izdaje država,  ili grad, odnosno 
opština, dok privatne efekte izdaje banka ili štedionica, industrijska ili trgovačka 
preduzeća.

 

Efekti mogu biti izdati u različitim apoenima. Iznos na njima se naziva 

1

 windows%207%20ultimate/Downloads/89364172-Matematika-Za-Ekonomiste.pdf

nominalna vrednost efekta, a tečajna vrednost je vrednost po kome se taj efekat u 
datom momentu kupuje ili prodaje. Za efekte koji su ponuđeni na berzi k

2

ažemo da 

notiraju. Oni notiraju na dva načina: - u postocima od nominalne vrednosti - po 
komadu Kod računa efekata meseci se računaju po 30 dana s time da prvi dan ulazi u 
obračunsko razdoblje. Oni se na berzama kupuju i prodaju posredstvom mešetara. 
Rekli smo već nešto o nominalnoj i datoj vrednosti efekata. Da bi nam računanje s 
efektima bilo jasnije posluzicemo  se jednim primerom: Kolika je tečajna vrednost 
zajma   od   3500   $,   ako   je   tečaj   83.   NV   x   t   3500   x   83   T=--------------------= 
--------------------= 2905 100 100 NV- nominalna vrednost T-tečajna vrijednost t- 
tečaj Tečajna vrednost ovog zajma je dakle 2905. Mešetarina se računa od tečajne 
vrednosti uvećane za kamate i pri kupovini se dodaje, a pri prodaji se oduzima. 
Šema   za   obračun   :   Tečajna   vrednost   --------------------------------------------------   + 
kamata

 

±

 

mešetarina

 

+

 

troškovi 

---------------------------------------------------------------------------- Vrednost -

Primer: Kolika je vrednost 50.000 $ 3%-tnih obveznica prodatih 18.05. po 76,40? 
Kamate dospevaju 01.01 i 01.07. Mešetarina je 0,5 promila. Tečajna vrednost je 
50.000 x 76,40 T = ------------------------- = 38.200 $ 100 Lako ćemo izračunati iznos 
kamate za 138 dana. K= 575 $ T + K = 38.200 + 575 = 38.775 $ Iznos mešetarine je: 
M=19,40 $ Tako da bi šema izgledala ovako: Obračun prodaje 18.05. 50.000 $ a 
76,40 = 38.200,00 $ + kamata 3%/138 dana = 575,00 $ 38.775,00 $ - mešetarina/ 5 
promila 19,40 $ vrednost 38.755,60 $ 8.3.

                          
                                     5.RENTABILNO LOMBARDNI RAČUN 

Zajam možemo dobiti na osnovu lako unovčivog pokretnog zaloga koji zovemo 
lombardom, a poslovanje s njim lombardni račun. Ti lako unovčivi predmeti mogu 
biti : plemeniti metali (zlato, srebro, platina, ) , trgovačka roba, menice i sl. Osnova 
za utvrđivanje iznosa lombardnog zajma je vrednost založenih lombardnih predmeta. 
Kao kreditna baza se uzima tečajna vrednost efekta gde se odobrava obično od 40% 
do 95% njihove tečajne vrednosti. Za plemenite metale taj je procenat mnogo veći 
dok je za pokvarivu robu on manji. Lombardnim poslovanjem se bave obično javna 
skladišta jer se ova roba uzima na čuvanje. Obično je to: žito, šećer, kafa itd . Na ove 
artikle se dobija zajam od oko 60% vrednosti robe, dok se na zlato dobija zajam i do 
90% vrednosti robe. Šema za obradu lombardnog zajma izgleda ovako: Nominalna 
vrednost

 

---------------------------------------

 

-

 

lombard 

---------------------------------------

 

=

 

lombardna

 

vrednost 

---------------------------------------   -   kamata   ---------------------------------------   -

2

 windows%207%20ultimate/Downloads/89364172-Matematika-Za-Ekonomiste.pdf

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti