Privredni kriminal
FAKULTET ZA BEZBJEDNOST I ZAŠTITU
BANJA LUKA
SEMINARSKI RAD
PREDMET: KRIMINALISTIKA
TEMA: PRIVREDNI KRIMINAL
MENTOR: STUDENT:
BANJA LUKA, JUN 2016.
2
SADRŽAJ
1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PRIVREDNOG KRIMINALITETA...............................4
2. OSNOVNI OBLICI PRIVREDNOG KRIMINALITETA.....................................................5
4. USLOVI KOJI POGODUJU PRIVREDNOM KRIMINALITETU......................................6
5. MATERIJALNI TRAGOVI U FAZI PRIPREMANJA KRIVIČNOG DJELA....................7
6. MATERIJALNI TRAGOVI U FAZI IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA..........................8

4
1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PRIVREDNOG KRIMINALITETA
Privredni kriminalitet zadržao je sposobnost prilagođavanja novim društveno – ekonomskim
odnosima i pozitivniom zakonskim propisima koji inkriminišu delikatno ponašanje u ovoj
oblasti. Učinioci krivičnih djela svoju kriminalnu djelatnost usmjeravaju do margina
dozvoljenog ponašanja, koristeći određene praznine nedorečenosti i česte izmjenei dopune
zakonskih propisa. Za razliku od krivičnih djela opšteg kriminaliteta, gdje se uglavnom
krivično djelo odmah vidno manifestuje po izvršenju, kod privrednog kriminaliteta u vrijeme
izvršenja nepoznati su krivično djelo i njegov učinilac, jer se djelo u fazi izvršenja vješto
prikriva i poslijedice se odmah ne manifestuju, pa se uglavnom otkrivanjem krivičnog djela
otkriva i njegov učinilac.
Privredni kriminalitet ne egzistira uvjek samostalno, već i u mnogim situacijama je povezan
sa drugim oblicima kriminaliteta, odnosno konkretnim krivičnim djelima iz oblasti opšteg,
ekološkog, pa i političkog kriminaliteta. Izvršenjem krivičnih dela privrednog kriminaliteta
narušavaju se ekonomski odnosi, dolazi do protv pravnog prisvajanja imovine u društvenoj,
državnoj, privatnoj, zadružnoj i mješovitoj svojini, izbjegavanja plaćanja carinskih, poreskih, i
drugih obaveza prema državi, a samim tim, i do neosnovanog bogaćenja jednog sloja ljudi što
dovodi do slabljenja ekonomske moći, smanjienja društvenog proizvoda, nepoštovanja
zakonitosti i slabljenja morala. Krivična dela privrednog kriminaliteta, u najvećem broju vrše
odgovorna i sužbena lica, kao i privredne prestupe za koje je predvđena odgovornost i za
pravno lice. U ekonomskim odnosima sa inostranstvom broj tih lica je relativno mali, s
obzirom na obavezu poštojanja ovlasćenja za vršenje spoljnotrgovinskog poslovanja. Jedan
dio prateće dokumentacije ostaje u pojedinim stranim zemljama, pa je tako teško dostupna
organima otkrivanja
.
Privredni kriminalitet ispoljeva naštojanja ka širenju i ekspanziji na internacionalnom planu, i
o tim činjenicama posebno treba voditi računa prilikom otkrivanja konkretnih krivičnih djela i
obezbjeđivana dokaza.
.
Stojanovic, Z.: Krivično pravo – posebni dio, Pravni fakultet, Banja Luka, 2006.god. str. 67.
5
2. OSNOVNI OBLICI PRIVREDNOG KRIMINALITETA
U osnovne oblike privrednog kriminaliteta spadaju:
1.
Oblici kriminaliteta u oblasti proizvodnje
Opšti i posebni uslovi u kojima se odvija proizvodnja
Pojavni oblici kriminaliteta
2.
Oblici kriminaliteta u trgovini
Oblici kriminaliteta pri kupovini robe
Oblici kriminaliteta u oblasti prodaje robe
3.
Oblici kriminaliteta u spoljnotrgovinskom prometu
Oblici kriminaliteta u oblasti izvoza robe
Oblici kriminaliteta u oblasti uvoza robe
4.
Oblici kriminaliteta u oblasti deviznog poslovanja
5.
Ostali oblici kriminaliteta u ekonomskim odnosima sa inostrasnstvom.
6.
Oblici kriminaliteta u oblasti svojinske transformacije
7.
Oblici kriminaliteta u oblasti finansiranja socijalnog osiguranja
8.
Oblici kriminaliteta u bankarskom poslovanju
9.
Oblici kriminaliteta u oblasti blagajničkog poslovanja
10. Oblici kriminaliteta u magacinskom poslovanju
3. UZROCI PRIVREDNOG KRIMINALITETA
Privredni kriminalitet sa svojim specificnostima nije nezavistan i van uticaja društvenih
odnosa I njihovih promena. On ima svoje korene i uzroke koji ukazuju na njegovu uzrocno-
posledicnu vezu sa određenim društveno-političkim i ekonomskim promenama i uticajima.
Kao jedan od uzroka privrednog kriminaliteta, u vreme dominacije društvene imovine,
pojavljivala se protivurecnost izmedju ove imovine i interesa pojedinca, gde je iz odnosa
raspolaganja društvenom imovinom dolazio do izražaja lićni interes, koji se ispoljavao, u
prisvajanju društvene imovine, jer za sve vreme poštojanja društvene svojine kao ustavne
kategorije, nisu bile pronadjene efikasne mere koje bi sprećile razne vidove njenog
prisvajanja. Uzroci privrednog kriminaliteta sadržani su u samim ekonomskim odnosima, kao
i drugim odnosima koji nastaju povodom ili u vezi sa ekonomskim odnosima, gde poseban
Bošković, M.: Kriminalistika metodika, Apeiron, Banja Luka, 2009.god. str.131
.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti