Privredni razvoj, privredni sistem i ekonomska politika
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA „PROF.
RADOMIR BOJKOVIĆ“
KRUŠEVAC
SEMINARSKI RAD IZ MAKROEKONOMIJE
TEMA:
PRIVREDNI RAZVOJ, PRIVREDNI SISTEM I
EKONOMSKA POLITIKA
Mentor:
Student:
STEVANOVIĆ DR. MIRJANA
Ivić Milan
Beograd, 2014.
1
SADRŽAJ
Uvod...............................................................................................3
Privredni razvoj..............................................................................3
Privredni sistem................................................................................5
Ekonomska politika..........................................................................7
Efikasnost ekonomske politike.....................................................10
Makroekonomska efikasnost i stabilnost.......................................12
Zaključak............................................................................................11
Literatura............................................................................................12
2

dinamiku rasta proizvodnje, ali ne pokazuju na pravu meru ekonomskog
napredovanja.
-
Per capita pokazatelji ukazuju na dostignuti prosečni
privredni rast
–
per capita privredni rast. Ovde se posmtraju promene u obimu nacionalne
proizvodnje naspram promena u broju stanovnika, kao i promena u broju
zaposlenih. Tako su u upotrebi bruto domaći proizvod po stanovniku i
bruto domaći proizvod po zaposlenom, kao najčešći pokazatelji
ostvarenog privrednog rasta. Mereno tim indikatorom, stanje nacionalne
ekonomije, posmatrano u dugom roku, može se označiti kao:
stanje ekonomskog napredovanja –
ukoliko je brži rast nacionalne proizvodnje
od rasta stanovništva.
stanje ekonomske stagnacije –
ukoliko je rast nacionalne proizvodnje jednak
rast stanovništva.
stanje ekonomskog nazadovanja
- ukoliko je privredni rast sporiji od rasta
stanovništva.
b)
Strukturne promene
(kvalitativna komponenta privrednog razvoja). Za
razliku od privrednog rasta, mogu se uočiti samo u dužem vremenskom
periodu (od dve decenije do jednog veka). Privredni razvoj se kao složen
ekonomski fenomen, ne može izraziti jednim sintetičkim pokazateljem, pa je
uobičajeno korišćenje više kvalitativnih idikatora:
stopa nezaposlenosti
osnovni proizvodni fondovi po stanovniku
stopa investicija
ućešće poljoprivrednog i industrijskog stanovništva u ukupnom stanovništvu
struktura spoljne trgovine
učešće vrednosti usluga u BDP i dr.
Privrednog razvoja nema ukoliko privredni rast nije praćen odredjenim
kvalitativnim promenama.
Stabilan privredni razvoj je važna je predpostavka lakšeg rešavanja centralnog
ekonomskog zadatka u svakoj zajednici, odnosno u većem stepenu zadovoljenje
rastućih potreba ljudi upotrebom uvek ograničenih resursa.
Privredni rast je dugotrajan i spor proces. Uz prosečan rast od 1% godišnje treba
da protekne 70 god.kako bi se duplirao iznos dohodka po stanovniku. Kretanja
stope privrednog rasta u dužem vremenskom intervalu pruža indikacije o kvalitetu
ostvarenog povećanja proizvodnje. Kvalitetni privredni rast treba da bude dostoja
i samoodrživ, kao i postojanje mehanizama za eliminisanje proizvodnje koja nije
ekonomski efikasna.
4
2. PRIVREDNI SISTEM
Privredni sistem je skup mehanizama i insitucija za donošenje i implementaciju
odluka koje se tiču proizvodnje, raspodele, razmene i potrošnje u jednoj zemljiu
određenom vremenskom periodu. Privredni sistem se određuje kao način na koji se
društvo organizuje, da na osnovu: primarnih faktora proizvodnje (prirodni, ljudski,
proizvodni resursi, veličina zemlje i geografski položaj i dostignuti stepen društveno-
ekonomske razvijenosti), ključnih socijalno-istorijskih faktora (stanovništvo, kultura i
etički sistem vrednosti) i međusobno povezanih aktivnih elemenata: oblika svojine,
tipova radnih odnosa, načini upravljanja, odgovori na ključna pitanja: šta, kako, gde, kada
i za koga proizvoditi?
Efikasnost privrednog sistema zavisi od prirode delovanja, kvaliteta kombinovanja i
nivoa jedinstava usposavljenog izmedju njegovih glavnih konstitutivnih elemenata.
Privredni sistem čine sledeći osnovni delovi:
-
državni organi (parlament i vlada sa ministarstvima) koji regulišu
ostvarivanje privredne aktivnosti,
-
preduzeća različitog oblika vlasništva, koja obavljaju odredjenu
proizvodnu ili uslužnu delatnost,
-
poslovne banke preko kojih se izvršavaju plaćanja i naplate, po različitim
osnovama,
-
osiguravajuća društva koja se bave osiguranjem imovine preduzeća,
zaposlenih radnika, robe itd.,
-
carinarnice sa mrežomcarinskih ispostava, sa zadatkom carinjenja robe u
izvozu i uvozu
-
domaćinstva, kao osnovna potrošačka jedinica, itd.
Ekonomske institucije –
različiti oblici regulacije privrede kojima se
ustanovljava njeno funkcionisanje.
Određuju se kao relativno trajni i pravno regulisani odnosi između ljudi koji imaju za cilj
da obezbede vršenje neke delatnosti, zbog čega se formira organizacija. Postoje:
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti