Privredno pravo
POJAM, PREDMET I IZVORI PRIVREDNOG PRAVA
Skup pravnih normi koje uredjuju pravni polozaj I status privrednih subjekata, njihov odnos prema drzavi, njihove medjusobne pravne
poslove koje zakljucuju u vezi sa prometom roba, usluga, novca I hartija od vrednosti, predstavlja posebnu granu prava koju nazivamo
poslovno ili privredno pravo.
U praksi srecemo termine privredno pravo, poslovno pravo, trgovinsko pravo I trgovacko pravo, koji u stvari oznacavaju istu granu prava u
teorijskom smislu. Medjutim teoreticari stalno isticu razliku I kazu da privredno pravo obradjuje privredna drustva I sve njihove aktivnosti
u izvrsavanju njihovih delatnosti, trgovinsko da obradjuje oblast uskog shvatanja koja se odnosi na trgovinu, trgovacko upucuje na oblast
koja se odnosi na trgovce I njihove poslove, a poslovno se najcesce koristi I poistovecuje sa privrednim.
PREDMET PRIVREDNOG PRAVA
Na osnovu analize privrednog prava moze se zakljuciti da je njegov predmet, kao grane pozitivnog prava, uredjenje statusa I pravnog
polozaja privrednih subjekata, pravnih odnosa ovih subjekata sa drzavom I njihovih medjusobnih poslovnih odnosa.
Najsire posmatrano predmet privrednog prava je proucavanje pravnih normi kojima se uredjuje pravni polozaj privrednih subjekata kao I
medjusobni poslovni odnosi koji se realizuju izmedju istih.
IZVORI PRIVREDNOG PRAVA
Postoji vise izvora privrednog prava I njihova podela je izvrsena na osnovu razlicitih kriterijuma: imperativne ili dispozitivne, pisane ili
nepisane, direktne ili indirektne.
U formalno pravnom smislu
izvori privrednog prava su zakon, sudska I arbitrazna praksai autonomni izvori privrednog prava I pravna
pravila gradjanskog prava. (pitanje za kol.)
ZAKON- najvisi, najvazniji I osnovni izvor privrednog prava I to u uzem I sirem smislu.
Yakon u uzem smislu obuhvata sve one pravne akte koji se upravo nazivaju zakonima, a to je npr. za privredna drustva, Zakon o
privrednim drustvima. Znaci konkretne zakonske regulative.Zakon u sirem smislu podrazumeva podzakonske akte gde spadaju uredbe,
pravilnici, odluke, resenja, naredbe, zakljucci itd.
Podzakonski akti
imaju manju pravnu snagu u odnosu na zakone, ali to ne znaci da njihovo postovanje gubi na znacaju. Njihov broj se ne
smanjuje, naprotiv, uvek je veci broj podzakonskih akata od zakona I to predstavlja efikasno sredstvo za mesanje drzave u kreiranje I
uredjivanje privrednog ambijenta.
Sudska I arbitrazna praksa /
kod nas nije priznata kao formalni izvor, vec se tretira kao neformalni, fakticki, izvor prava
Pravna nauka
takodje na predstavlja formalin izvor prava, vec se u najvecem broju slucajeva interpretira kao poseban izvor.
Autonomni izvori privrednog prava
/ u ovu grupu spadaju poslovni obicaji, uzansi, opsti uslovi poslovanja, formularni ugovori,
trgovacki termini I trgovacke klauzule.
Poslovni obicaji, trgovacki su ustaljena
I prihvacena pravila ponasanja koja nastaju u pravnom prometu izmedju subjekata privrednog
prava. Ova pravila svoju primenu zasnivaju na ubedjenju privrednih subjekata u celishodnost nj. Primene u praksi.Ti trgovacki obicaji
moraju biti u skladu sa domacim javnim poretkom I moralom drustva.
Uzanse
su kodifikovani poslovni obicaji ciju je kodifikaciju izvrsilo ovlasceno telo. Razlikuju se od trgovackih obicaja jer su
sistematizovane I zato sto su postala pisana pravila ponasanja.
Opsti uslovi poslovanja
/ predstavljaju zbirke pravila I uslova poslovanja koje samostalno uredjuju pojedini privredni subjekti ili grupe
privrednih subjekata. Npr imamo opste uslove poslovanja speditera itd.
Formalni ugovori- formilarni
/ kod njih je u pitanju kada je konkretan ugovor sacinjen na unapred priprenjenom formularu koji sadrzi sve
potrebne elemente I uslove. Na ovaj nacin dolazi do efikasnijeg ugovaranja jer se izbegava najduza faza- pregovaranja.
SUBJEKTI PRIVREDNOG PRAVA
To su sva pravna ili fizicka lica koja obavljaju delatnost proizvodnje I prometa I vrsenja usluga na trzistu radi sticanja dobiti, ako je
registrovano u nadleznom sudskom registru.
Clan 2 ovog Zakona o privrednom drustvu.
Privredne subjekte karakterisu 3 bitna svojstva
: 1. da obavljaju poslove proizvodnje, prometa ili vrsenja usluga na jedinstvenom
privrednom podrucju, 2. Da organizovanje I funkcionisanje privrednih subjekata imi krajnji cilj, sticanje dobiti. 3. Da privredni subjekti
moraju biti registrovani u posebnom sudskom registru.
Privredni subjekti mogu se klasifikovati na razne nacine u zavisnosti od kriterijuma. Nacelno posmatrano da je dominantan I najcesce
korisceni kriterijum sastava privrednih subjekata, te imamo osnovnu podelu na privredna drustva, specijalizovana akcionarska drustva,
specijalizovana privredna drustva I tranzicione privredne subjekte.
Kao ostali privredni subjekti Privredna drustva- u skladu sa Zakonom poznate su sledece
forme privrednih drustava
> 1. Ortacko drustvo,
2. Komanditno drustvo, 3. Drustvo sa ogranicenom odgovornoscu, 4. Akcionarsko drustvo.
Druga grupa specijalizovana akcionarska drustva
: 1. poslovne banke, 2. akcionarska drustva za organizovanje trgovine hartijama od
vrednosti, 3. Brokersko-dilerska drustva, 4. drustva za upravljanje investicionim fondovima , 5. Centralni registar hartija od vrednosti.
Treca grupa: Specijalizovana privredna drustva: 1.
Drustva za osiguranje, 2. investicioni fondovi, 3. Narodna ili centralna banka, 4.
Zadruge.
Cetvrta grupa Tranzicioni privredni subjekti
> 1. Javna preduzeca I preostala drustvena preduzeca
Peta grupa Preduzetnici
:
INDIVIDUALIZACIJA SUBJEKATA PRIVREDNIH PRAVA
Subjekti poslovnog prava- aktivni su ucesnici u domacem I inostranom privredno- pravnom prometu I oni se medjusobno razlikuju na
osnovu niza licnih obelezja.Vrlo je znacajno razlikovanje po vise kriterijuma iz mnogih razloga: 1.Zbog obezbedjenja interesa samog
subjekta sto ga cini prepoznatljivim na domacem I inostranom trzistu. 2.Zbog zastite javnih interesa, jer razlikovanje subjekata se
obezbedjuje sigurnost pravnog I privrednog prometa 3.Osnovni kriterijumi individualizacije su
poslovno ime, delatnost, sediste I sudski
registar
Poslovno ime
je naziv pod kojim privredni subjekat posluje. Odredjuje ga osnivac I isto se registruje u sudski registar. Vlasnici privrednog
subjekta su slobodni u odredjivanju poslovnog imena. Privredni subjekti mogu u poslovanju pored poslovnog imena da koriste jedan ili
vise modifikovanih skracenih imena pod istim uslovima kao I puno poslovno ime. Poslovno ime u svom sastavu ima obavezne I
neobavezne delove. Obavezni su oni delovi poslovnog imena koji moraju da postoje da bi se uredno izvrsio upis u Sudski registar
privrednih subjekata. Ti obavezni delovi su obavezna oznaka za vrstu privrednog subjekta, zatim poslovno ime, oznaka da li se radi
potpunoj ili ogranicenoj odgovornosti ili privrednom subjektu, likvidaciji ili stecaju.Ako se radi o preduzetniku, njegovo puno ime ili
prezime sa oznakom pr- preduzetnik. Neobavezni elementi su takvi koji mogu da se nadju u poslovnom imenu, ali I ne moraju.Vrlo je
znacajno istaci obaveznu zastitu poslovnog imena. Poslovno ime jednog privrednog subjekta mora se jasno razlikovati o poslovnog imena
drugog privrednog subjekta. Zato sud pri registraciji po sluzbenoj duznosti pazi da li je pod istim nazivom u bazi podataka vec registrovan
drugi privredni subjekat I na taj nacin zauzet.
Delatnost
drugi kriterijum individualizma
Privredni subjekti su pravna I fizicka lica koja radi sticanja dobiti obavljaju odredjene privredne delatnosti. Spisak ovih delatnosti je
precizno odredjen Zakonom o klasifikaciji delatnosti. U praksi postoji sloboda izbora delatnosti, ali privredni subject moze otpoceti sa
obavljanjem odredjene tek kada ispuni zakonom propisane uslove. Ti uslovi se odnose na tehnicku ispunjenost I opremljenost, zastitu na
radu, zastitu zivotne sredine I dr.Ispunjenost tehnickih uslova proverava nadlezni organ u postupku registracije I redovne kontrole. U
principu, privredni subject moze obavljati 1 ili vise privrednih delatnosti. U tom smislu nema nekih ogranicenja.
Sjediste
je bitan element. Pod sjedistem se podrazumeva mesto iy koga se upravlja poslovima privrednog subjekta. Za razliku od ranijih
zakona koji su tretirali da je sediste mesto u kojem se obavlja delatnost.Ovo resenje je u duhu savremene- medjunarodne I poslovne
prakse. Sediste privrednog subjekta odredjuje osnivac svojim osnivackim aktom sto se registruje u sudskom registru. Ista pravila vaze I
kod promene vec odredjenog sedista. Sediste je vrlo vazno, ne samo za poslovanje takvog subjekta , vec I za treca lica , a I za drzavu.
Prema sedistu se odredjuje I mesna nadleznost suda za resavanje eventualnih sporova, a I nadleznost upravnih organa radi vrsenja poslova
upravnog nadzora. Prema sedistu se odredjuje I kojoj teritorijalnoj oblasti pripada privredni subject sto je odlucujuce radi izmirivanja
fiskalnih I drugih obaveza. Cetvrti kriterijum individualizacije je Sudski registar privrednih subjekata. U njemu se upisuju svi privredni
subjekti sa svim svojim individualnostima.
Osnovni element privrednih društava su : osnivački akt,ulozi,učešće u dobiti,volja osnivača i
pravni subjektivitet.
Društvo lica
su oblik privrednih društava u kojima dominiraju elementi intuitu persone, iz razloga što je za njihovo organizovanje i
funkcio
nisanje neophodno trajnije povjerenje. Ovakav stepen bliskosti je nužan ,jer članovi društva na specifičan način snose rizik za
poslovanje društva
. Dve osnovne vrste društva lica su : 1. ortačko društvo i 2.komanditno društvo
ORTAČKO DRUŠTVO
je privredno d
ruštvo (društvo lica) koje osnivaju dva ili više fizičkih i (ili) pravnih lica radi obavljanja
određenih djelatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom. Stiče svojstva pravnog lica upisom u registar privrednih lica. Društvo ima svoju
imovinu kojom odgovara
za svoje obaveze,u pravnom prometu i koja je nezavisna od imovine njegovih članova. Ortaci društva solidarno
odgovaraju za obaveze društva celokupnom svojom imovinom. Društvo posluje pod zajedničkim poslovnim imenom koje mora da sadrži
oznaku ortačkog društva ili skraćeno O.D.Obaveze ortaka : najznačajniji su : unošenje uloga u društvo , obaveza pažljivog postupanja i
pravilne poslovne procjene, obaveze lojalnosti društvu i obaveze zabrane konkurencije. Najznačajnija prava ortaka u ortačkom društvu :
prav
o upravljanja društvom , pravo poslovodstva, pravo na dobit. Ortačko društvo može da promjeni svoju pravnu formu i da nastavi da
postoji kao komanditno društvo.,društvo sa ograničenom odgovornošću,ili akcionarsko društvo.Prestanak ortačkog društva nestaje istekom
vremena na koje je osnovano ili ispunjenjem cilja osnivanja, odlukom ortaka o prestanku društva, stečajem ortačkog društva,
neobavljanjem poslova neprekidno u periodu od 2 godine,sudskom odlukom o prestanku društva, smrću ortaka, otvaranjem stečaja nad
nekim od ortaka, i drugim slučajevima određenim osnivačkim aktom.
KOMANDITNO DRUŠTVO
: je društvo lica koje osnivaju dva ili više fizičkih ili pravnih lica,radi obavljanja određene djelatnosti pod
zajedničkim poslovnim imenom od kojih najmanje jedno lice odgovara neograničeno za njegove obaveze komplementar,a najmanje jedno
lice odgovara ograničeno i to do visine svog uloženog uloga komanditor. Društvo je pravno lice i to svojstvo stiče upisom u registar
privrednih subjekata. Društvo posluje pod zajed
ničkim poslovnim imenom koje mora da sadrži oznaku komanditnog društva K.D. Jedinu
zabranu kod osnivanja komanditnog društva zakon je postavio po kome kao komplementari ne mogu da se pojave društvo preduzeća,
preduzeće sa većinskim društvenim kapitalom, društva sa ograničenom odgovornošću , ili akcionarska društva i privredna društva čiji su
osnivači naprijed navedeni osnivači.Ovo društvo se osniva ugovorom o društvu koje mora da sadrži puno ime i prebivalište svakog
fizičkog lica i poslovno ime i sjedište svakog pravnog lica ( komplementara i komanditora).Obaveze ortaka (članova): najznačajnije su :
obaveza unošenja uloga u društvo, obaveza poštovanja pravila dužne pažnje, obaveza lojalnosti društvu i obaveza o zabrani konkurencije.
Prva članova : pravo raspolaganja udelom, pravo poslovodstva i pravo na dobit.Promjena pravne forme komanditnog društva : ono može
promjeniti postojeću pravnu formu i transformisati se u ortačko društvo , društvo sa ograničenom odgovornošću ili akcionarsko društvo.
Komanditno
društvo prestaje na isti način kao i ortačko društvo i iz istih razloga, izuzev samo u slučaju smrću nekog od članova.
DRUŠTVA KAPITALA
: su oblik privrednih društava u kojima dominira kapital takvih društava, a ne lično pravna svojstva njihovih
članova. U osnovi ovih privrednih društava stoji kapital. Ova društva su pravna lica koja posjeduju sopstvenu imovinu i kojom odgovaraju
za svoje obaveze preuzete u pravnom prometu sa trećim licima. Članovi društava ne odgovaraju za obaveze društva već snose rizik za
njegovo poslovanje do visine svojih uloga unetih u društvo. Društva kapitala su : društvo sa ograničenom odgovornošću i akcionarsko
društvo.
DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
: je privredno društvo koje osniva jedno ili više pravnih ili fizičkih lica u
svojstvu članova društva, radi obavljanja određene djelatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom, a u cilju sticanja dobiti. Osnivanje :
D.O.O. se osniva osnivačkim aktom i to odlukom o osnivanju ( ako je osnivač 1 lice)ili ugovorom o osnivanju (više lica). Osnivački akt
mora da sadrži osnovne elemente kao i kod drugih društava.Obaveze članova društva su : obaveza ulaganja u društvo, obaveza ulaganja
dodatnih uloga, obaveza poštovanja pravila dužne pažnje, lojalnosti i zabrane konkurencije.Pravo članova društva se svode na :
imovinska prava i lična prava. Organi upravljanja u D.O.O. SU : skupština društva, uprava i nadzorni odbor. Promjene pravne forme
:D.O.O. može promijeniti postojeću pravnu formu i transformisati se u akcionarsko društvo, ortačko društvo ili komanditno društvo na
osnovu odluke skupštine društva.D.O.O. prestaje istekom vremena određenog u osnivačkom aktu, odlukom skupštine članova, statusnim
promjenama, stečajem, pravosnažnom odlukom suda kojom se utvrđuje da je registracija društva bila ništavna i određuje brisanje
društva.,nastupanjem drugih događaja određenim osnivačkim aktom.

nizak nivo likvidnosti, da je teže ili trajnije povređen zakon ili drugi propis, da Narodnoj banci Srbije banka ne omogućava kontrolu
boniteta i zakonitosti njenog poslovanja, da je banka šest meseci neprekidno obustavila primanje depozita ili odobravanje kredita, da je
osnivač banke povukao sredstva uložena u osnivački kapital banke, da su aktivnost banke povezane sa pranjem novca, finansiranjem
terorizma itd.
Dobrovoljni predstanak rada banke
Ovaj način zasniva se na odluci skupštine akcionara o o prestanku rada banke i podnošenju zahteva
Narodnoj banci Srbije za davanje saglasnosi za sprovođenje postupka dobrovoljne likvidacije.
-Statusne promene banke, -
Neodržavanje osnivačke skupštine banke u roku propisanom zakonom; -Nedostavljenje zahteva za upis u
registar privrednih subjekata u propisanom roku.
BERZE HARTIJA OD VREDNOSTI
Berze predstavljaju posebno organizovana
tržišta na kojima se realizuje promet roba, novca i hartija od vrijednosti putem zaključenih
berzanskih poslova.
Vrste berzi
Zavisno od predmeta poslovanja berze mogu biti produktne (robne) i efektna (finansijske). Produktne berze mogu biti
mešovite, na
kojima se trguje raznim vrstama roba i specijalizovane, na kojim se trguje samo određenim vrstama roba.
Organizacioni oblik berzi
U uporednom berzanskom pravu berze se osnivaju u nekoliko organizacionih oblika. Prvi, odnosi se na
organizaciju berze kao specijalizovanog akcionarskog društva profitnog tipa, na koje se primenjuju opšta pravila akcionarskih društava,
ako posebnim zakonom nije drugačije propisano. Ovaj koncept prihvaćen je i kod nas. Nisu. Međutim ,rijetki slučajevi organizovanja berzi
kao speci
jalizovanih akcionarskih društava neprofitnog tipa, ili kao dobrovoljna uduženja članova neprofitnog tipa.
Osnivanje berzi
U uporednom berzanskom pravu postoje tri sistema osnivanja berzi. Prvi, tzv.sistem državne odluke, po kome su berze
javne instituci
je države. Drugi, normativni sistem, po kom osnivač, uz obavezu da ispuni sve zakonom predviđene uslove, može slobodno
osnovati i registrovati berzu. Treći, sistem dozvole, u smislu da osnivači moraju obezbediti sve zakonom propisane uslove za osnivanje, uz
obaveznu saglasnost nadležnog državnog organa.Kod nas, osnivanje berzi vrši se sistemom dozvole nadležnog organa. Osnivač, odnosno
akcionar berze, može biri R. Srbija, domaće i strano, fizičko i pravno lice. Za osnivanje berze neophodno je da osnivači obezbede
minimačlni iznos novčanog dela osnovnog kapitala u iznosu os hiljadu evra u dinarskoj protivvrednosti, da obezbede odgovarajuće
kadrove, ako su ispunjeni svi uslovi dozvolu za rad berze daje Komisija za hartije od vrednosti u vidu rešenja.
Članovi berze
Poslove trgovine hartijama od vrednosti na berzi mogu obavljati samo članovi berze. Članovi berze su brokersko-dilerska
društva i ovlašćene banke. Pod ovlađćenim bankama smatraju se banke koje imaju dozvolu Komisije za hartije od vrednosti za obavljanje
delatnosti brokerskog-
dilerskog društva. Prijem u članstvo berze vrši se na osnovu podnetog zahteva i prateće dokumentacije propisane
aktima berze.
Poslovanje na berzanskom trštu
Berzanskim poslovanjem realizuje se promet roba, novca i hartija od vrednosti, u zavisnosti od vrste
berze i njenih pravila o berzanskom poslovanju. Kod nas, obzirom da je reč o efektnoj berzi, berzanski poslovi se vrše na principu
organizovanja trgovine hartijama od vrednosti i drugim fanasijskim instrumentima. Praktično realizovanje trgovine, odnosno kupovine i
prodaje hartija od vrednosti, vrši se u skladu sa Pravilima poslovanja, Tarifnikom, Pravilnikom o listingu i kotaciji i drugim aktima berze.
Organi berze
Obzirom da se berza organizuje isključivo u formi akcionarskog društva, to će ona biti u obavezi da konstituiše sve organe
koje ova pravna forma društva ima po odredbama Zakona o privrednim društvima. Zakon o tržištu hartija od vrednosti instistira da
Komisija za hartije od vrednosti daje prethodnu saglasnost na odluku berze o izboru, odnosno imenovanju direktora, odnosno predsednika
i članova upravnog odbora berze. Poseban organ koji se konstituiše u berzi jeste berzanska arbitraža. Njena uloga je da rešava sporove
između učesnika na berzi u vezi sa poslovima koji su na berzi zaključeni. Berza, takođe, kao poseban organ ima i Komisiju za listing i
kotaciju hartija od vrednosti. Članove komisije imenuje upravni odbor berze.
Kontrola poslovanja berze
Kontrolu nad radom berze, na osnovu izričite odredbe zakona, vrši Komisija za hartije od vrednosti. Ova
kontrola se realizuje na dva načina. Prvi način kontrole, uslovno rečeno, posrednog karaktera vrši se sistemom podnošenja raznovrsnih
izvještaja od strane berze Komisiji za hartije od vrednosti. Vrste izvještaja, sadržinu
i vremensku dinamiku njihovog podnošenja, uređuju
zakon i odgovarajuća akta berze. Drugi način kontrole rada berze tiče se neposrednog nadzora koji Komisija za hartije od vrednosti vrši
preko svojih ovlašćenih lica (inspektora). Obavlja se najmanje da puta godišnje.
Prestanak berze
Berza prestaje da postoji iz istih razloga koji su Zakonom o privrednim društvima predviđeni kao razlozi prestanka ove
pravne forme. Pored toga, Zakon o tržištu hartija od vrednosti, predviđen je i specifičan razlog prestanka berze, a tiče se oduzimanja
dozvole za njen rad od strane Komisije za hartije od vrednosti.
AKCIONARSKA DRUŠTVA ZA ORGANIZOVANJE VANBERZANSKE TRGOVINE HARTIJAMA OD VREDNOSTI
Pojam vanberzanskog tržišta
Vanbezansko tržište je oblik organizovanog tržišta na kome se obavlja trgovina hartijam od vrednosti i
drugim finansijskim instrumentima, kojima se trguje u skladu sa pravilima koje propisuje organizator vanberzanskog tržišta. Hartijama od
vrednosti može se trgovati ukoliko je izdavalac u skladu sa zakonom od Komisije za hartije od vrednosti dobio odobrenje za izdavanje
hartija od vrednosti, odnosno za uključivanje hartija od vrednosti na vanberzansko tržište.
Organizator vanberzanskog tržišta
je pravno lice organizovano u formi akcionarskog društva koje, u skladu sa zakonom o tržištu hartija
od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata, obavlja delatnosti organizovanja trgovine hartijama od vrednosti i drugim finansijskim
instrumentima na vanberzanskom tržištu. Osnivač, odnosno akcionar organizator vanberzanskog tržišta može biti Republika, domaće i
strano, pravno i fizičko lice.
Uključivaje hartija od vrednosti na vaberzansko tržište i trgovina istim
Hartije od vrednosti uključuju se na vanberzansko tržište ako
su izdate javnom ponudom, odnosno ako je izdav
alac dobio od Komisije za hartije odvrednosti odobrenje za uključivanje tih hartija od
vrednosti na vanberzansko tržište. Postupak uključivanja pokreće se podnošenjem zahteva organizatoru ovog tržišta od strane izdavaoca za
prijem hartija od vrednosti na vanberzansko tržište.
Brokersko – dilerska društva Brokersko – dilersko
društvo
je pravno lice organizovano kao akcionarsko društvo koje svoju djelatnost
obavlja na organizovanom tržištu, u skladu sa pozitivno –
pravnim propisima. Uređeno je odredbama Zakona o tržištu hartija od
vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata.
Pod organizovanim tržištem
podrazumjeva se tržište hartija od vrijednosti i drugih
finansijskih instrumenata, koje je dostupno javnosti i na kome se po unaprijed propisanim pravilima trguje hartijama od vrijednosti i
drugim finansijskim instrumentima, a koje organizuje organizator tržišta i nad kojim nadzor vrši ovlašćeni državni organ.
Osnivanje brokersko – dilerskog društva
Brokersko –
dilersko društvo se organizuje isključivo kao akcionarsko društvo pa se na uslove
i postupak njegovog osnivanja shodno primjenjuju odredbe Zakona o privrednim društvima.Pored toga, s obzirom da je riječ o subjektu sa
posebnim statusom, brokersko – dilersko društvo u pogledu svog osnivanja treba da ispuni i neke posebne uslove koje zahtjeva Zakon o
tržištu hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata.To se, prije svega, odnosi na ispunjavanje uslova u pogledu
kadrovske(najmanje jedno lice zaposleno na neodređeno vrijeme sa položenim stručnim ispitom) i organizacione osposobljenosti i
tehničke
opremljenosti
utvrđene
zakonom
i
aktima
Komisije
za
hartije
od
vrijednosti.
Pored toga, brokersko-
dilersko društvo treba da ispuni i posebne uslove koji se tiču obezbjeđivanja određenog iznosa osnovnog kapitala
društva. Osnovni kapital mora biti uplaćen u cjelosti prije upisa brokersko- dilerskog društva u registar privrednih subjekata. Ukoliko su
ispunjeni svi potrebni uslovi Komisija za hartije od vrijednosti donijece rješenje o davanju dozvole za obavljanje djelatnosti brokersko-
dilerskog društva. Brokresko-
dilersko društvo stiče status pravnog lica upisom u registar privrednih subjekata.
Djelatnost brokersko- dilerskog društva
U skladu sa odredbama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata, brokersko- dilersko društvo može
obavljati sledeće djelatnosti:
BROKERSKI POSLOVI
Posredovanje u kupovini i prodaji hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata i kupovina i prodaja
tih instrumenata u svoje ime a za ra
čun nalogodavca, odnosno u ime i za račun nalogodavca.
DILERSKI POSLOVI
Kupovina i prodaja hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata u svoje ime i za svoj račun, radi
ostvarivanja razlike u cijeni.
POSLOVI MARKET- MEJKERA
Obavezna kupovina i prodaja hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata u svoje ime i za
svoj račun, po cijeni koju unaprijed objavljuje brokersko- dilersko društvo.
POSLOVI PORTFOLIO MENADŽERA
Upravljanje hartijama od vrijednosti i drugim finansijskim instrumen
tima u ime i za račun
nalogodavca.
POSLOVI AGENTA EMISIJE
Organizovanje izdavanja hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata bez obaveze otkupa
neprodatih hartija od vrijednosti, odnosno organizovanje uključivanja hartija od vrijednosti na organizovano tržište.
POSLOVI POKROVITELJA EMISIJE
Organizovanje izdavanja hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata sa obavezom
njihovog otkupa od izdavaoca radi dalje prodaje, ili sa obavezom otkupa od izdavaoca neprodatih hartija od vrijednosti.
POSLOVI INVESTICIONOG SAVJETINKA
Pružanje savjetodavnih usluga u vezi sa poslovanjem hartijama od vrijednosti i drugim
finansijskim instrumentima. Poslove investicionog savjetnika brokersko- dilersko društvo ne može obavljati kao jedinu djelatnost.
Poslovanje brokersko- dilerskog društva
Zakon o tržištu hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata obavezao je brokersko-
dilerska društva da se u svom poslovanju dosledno moraju pridržavati principa
sigurnog i dobrog poslovanja
, odnosno
da poštuje načelo
ravnopravnosti klijenata;da se rukovodi isključivo interesima klijenata; da ne može obavljati poslove sa hartijama od vrijednosti koji bi
ugrozili stabilnost organizovanog tržišta; da ne smije sopstvene interese staviti ispred interesa kl
ijenata; itd...Međusobna prava i obaveze
brokersko-
dilerskog društva i klijenata uređuju se zakonom i Pravilima o poslovanju brokersko- dilerskog društva, čiju sadržinu i način
objavljivanja propisjuje Komisija za hartije od vrijednosti. Brokersko- diler
sko društvo je dužno da sa klijentom zaključi pismeni ugovor,
kojim se detaljno regulišu njihova međusobna prava i obaveze.
Zaštita brokersko- dilerskog društva od rizika
Kapital brokersko- dilerskog društva mora uvijek odgovarati iznosu kapitala koji je
p
otreban da bi se obezbjedilo pokriće mogućih gubitaka zbog rizika kojima je društvo izloženo u svom poslovanju.
Posebnu pažnju društvo mora obratiti na tzv
. veliku izloženost riziku.
VELIKA IZLOŽENOST RIZIKU podrazumjeva izloženost riziku
brokersko- dilerskog društva prema jednom licu, odnosno prema više povezanih lica, koja prelazi 10% kapitala društva. Iznos svih velikih
izloženosti riziku ne smije preci 800% visine kapitala brokersko-
dilerskog društva.Radi zaštite od uobičajenih rizika u poslovanju društvo
obrazuje REZERVE ZA OPŠTE RIZIKE. Ako su u pitanju posebni rizici društvo je u obavezi da obrazuje POSEBNE REZERVE.
Organi brokersko- dilerskog društva
Brokersko- dilersko društvo se osniva kao akcionarsko društvo, pa je u obavezi da konstituiše sve
organe koje ova pravna forma društva mora imati prema Zakou o privrednim društvima.
Jedini izuzetak od opštih pravila predviđen je Zakonom o tržištu hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata koji insistira da
Komisija za hartije od vrijednosti daje prethodnu saglasnost na odluku o izboru , odnosno imenovanju direktora, pre
dsednika i članova
upravnog odbora društva.
Kontrola poslovanja brokersko- dilerskog društva
Kontrolu poslovanja brokersko- dilerskog društva vrši Komisija za hartije od
vrijednosti. Ova kontrola, u skladu sa Zakonom o tružištu hartija od vrijednosti i dr
ugih finansijskih instrumenata vrši se na dva načina.
Prvi način kontrole tiče se zakonske obaveze brokersko- dilerskog društva da Komisiji za hartije od vrijednosti obavezno dostavlja:
godišnji finansijski izvještaj, izvještaj o reviziji finansijskog izvj
eštaja, mjesečne izvještaje o poslovanju , podatke o svakoj promjeni
propisanih uslova za obavljanje djelatnosti za koje je dobijena dozvola za rad i druge podatke i informacije na zahtjev Komisije za hartije
od vrijednosti.Drugi način kontorle odnosi se na vršenje neposrednog nadzora nad poslovanjem brokersko- dilerskog društva od strane
Komisije za hartije od vrijednosti preko inspektora, najmanje dva puta godišnje. Vrši se kontrola poslovnih knjiga, izvoda sa
računa i
druga dokumentacija društva. Ako se prilikom kontrole utvrdi postojanje nezakonitosti, odnosno nepravilnosti u poslovanju, Komisija za
hartije od vrijednosti naložiće društvu otklanjanje uočenih nepravilnosti u određenom roku i preduzeće jednu ili više mjera: izreci javnu
opomenu; dati nalog
za privremenu zabranu raspolaganja sredstvima sa novčanih računa i računa hartija od vrijednosti i drugom imovinom
u trajanju od 3 mjeseca; dati nalog za privremenu zabranu obavljanja pojedinih ili svih poslova iz dozvole za obavljanje djelatnosti u
traja
nju od 3 mjeseca; dati nalog za privremenu zabranu isplate djela dobiti koja pripada akcionarima, članovima organa uprave i
zaposlenima; oduzeti dozvolu za obavljanje djelatnosti;preduzeti druge mjere u skladu sa zakonom i aktima Komisije za hartije od
vrijednosti.
Prestanak brokersko- dilerskog društva
Brokersko- dilersko društvo se ogranizuje kao akcionarsko društvo, pa ono prestaje da postoji iz
istih razloga koji su Zakonom o privrednim društvima predviđeni kao razlozi prestakna ove pravne forme privrednih društata.
Zakonom o tržištu hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata predviđen je i jedan poseban razlog prestanka ovog društva, a
tiče se oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti od strane Komisije za hartije od vrijednosti. Ova mjera sprovešće se :ako brokersko-
dilersko društvo djelatnost za koju mu je data dozvola ne obavlja duže od tri mjeseca; ako je dozvola za obavljanje djelatnosti pribavljena
na osnovu neistinitih podataka; ako poslove u vezi sa hartijama od vrednosti ne obavlja u skladu sa ovim zakonom; ako prestane da

bazira na organizovanju nove statusne forme.U ove forme svrstavaju se:poslovno udruzenje,pul,grupacije ekonomskih interesa.
Treci
oblik
povezivanja privrednih drustava najcesce se realizuje kroz kartelne sporazume,sporazume o dugorocnoj kooperaciji,Joint ventures
aranzmane,ugovore o konzorcijumu itd.
Povezivanje privrednih drustava u nasem pravnom sistemu
U skladu sa sa odredbama zakona o privrednim drustvima povezivanje
privrednih drustava obavezno podrazumeva postojanje jednog kontrolnog drustva I jednog ili vise podredjenih drustava.Ovo povezivanje
realizuje se:1-putem ucesca u osnovnom kapitalu,2-putem ugovora,3-putem kapitala i putem ugovora.Povezana privredna drustva mogu se
organizovati kao concern,holding,grupa drustava.
Odnos kontrolnog I podredjenog drustva
Osnovni uslov za realizovanje institucije povezanih drustava u skladu sa zakonom jeste
formiranje dominantne konstrukcije:kontrolno drustvo-zavisno drustvo.
Kapital kontrolnog drustva u kapitalu podredjenog drustva moze biti vecinsko i znacajno ucesce.Na odgovornost kontolnog drustva I
njegovih direktora prema podredjenom drustvu shodno se primjenjuju odredbe zakona o privrednim drustvima koje se ticu postovanja
pravila duzne paznje I pravilne poslovne procene,obaveze lojalnosti drustvu,zabrane konkurencije I postovanja pravila o sukobu interesa.
Podredjeno drustvo u svom poslovnom imenu,memorendumu I drugim poslovnim dokumentima obavezno je da jasno istakne poslovno
ime kontrolnog drustva.
Odnos kontrolnog I podredjenog drustva formiran putem ugovora
Ovaj ugovor sacinjava se u pisanoj formi I njime se uredjuju
najbitnija pitanja u odnosima kontrolnog i podredjenog drustva.Ugovor usvajaju skupstina kontrolnog i podredjenog drustva,odnosno
skupstine podredjenih drustava ako ih ima vise,i to kvalifikovanom vecinom.Kontrolno drustvo je odgovorno za stetu koju pricini
podredjenom drustvu neizvrsavanejm ili nepravilnim izvrsavanjem zakljucenog ugovora.
Odnos kontrolnog i podređenog društva formiran „mešovitim putem“ (kombinacijom kapital-učešća i ugovora)
U ovom slučaju
neophodno
je da kontrolno društvo u kapitalu podređenog društva ima odgovarajuće kapital-učešće , kao i da postoji pisani ugovor o
posebnim odnosima kontrolnog i podređenog društva.
Organizacioni oblici povezanih društava
Prema odredbama Zakona o privrednim društvima povezana društva organizuju se kao holding,
koncern ili grupa društava.
Holding
Prema odredbama Zakona o privrednim društvima povezana društva organizuju se kao holding kada kontrolno društvo ima za
isključivu delatnost upravljanje i finansiranje podređenim društvima.Upravljačka funkcija sastoji se u upravljanju društvima u sastavu
holdinga na bazi posedovanja sopstvenog kapitala kontrlonog društva u njihovim kapitalima. Upravljanje finansijama je, u stvari,
najvažniji element čitave strategije holding koncentracije.
Koncern
Koncern, može imati razne forme koje nastaju na bazi kapital-
učešća, ugovora ili mešovito.Koncern se, po pravilu, organizuju od
ruštava približnog poslovnog profila istih ili srodnih delatnosti.
Grupa društava
Na osnovu čl.366.st.6. Zakona o privrednim društvima povezana privredna društva se organizuju kao grupa društava kada
kontrolno društvo, pored delatnosti upravlja i finansiranja podređenim društvima, ima za pretežnu delatnost i neku poslovnu delatnost. Reč
je svakako, o posebnom obliku grupisanja privrednih društava.
SATUSNE PROMJENE
Statusne promene se desavaju iz razloga sto se u fazi osnivanja ovih drustava nisu mogle predvideti sve bitne okolnosti I uslovi koji ce ih
pratiti u njihovom poslovanju, pa se naknadnim statusnim promenama postojeca statusna situacija prilagodjava novonastalim okolnostima.
Statusne promene su: spajanje, podela I odvajanje privrednih drustava. U svakoj statusnoj promeni mogu se kombinovati statusne
promene spajanja I podele, kao I statusne promene spajanja I odvajanja, ukoliko se njima ne narusava princip yastite konkurencije.
SPAJANJE, FUZIJA, PRIVREDNIH DRUSTAVA
- dominiraju 2 osnovne vrste spajanja: spajanje uz pripajanje I spajanje uz osnivanje.
SPAJANJE UZ PRIPAJANJE- jedno drustvo se pripaja drugom postojecem drustvu. Drustvo koje se pripaja, prestaje da postoji I naziva
se
drustvo prestalo pripajanjem
, a drustvo koje ga apsorbuje, nastavlja da postoji naziva se
drustvo sticalac
. Postupak sprovodjenja ove
statusne promene realizuje se u redovnom ili pojednostavljenom postupku, a postaje pravno validna kada se registruje I objavi u skladu sa
Zakonom o registraciji privrednih subjekata.
Pravne posledice
: drustvo koje se pripaja prenosi na drustvo sticaoca svu imovinu I obaveze I prestaje da postoji kao pravni subjekt/
drustvo sticalac, kao zamenu za prenesenu imovinu, svoje akcije daje akcionarima ili clanovima drustva koje se pripaja/ medjusobna
potrazivanja izmedju drustva koje se pripaja I drustva sticaoca , gase se/ dozvole, koncesije I druge povlastice date ili priznate drustvu
koje se pripaja prelaze na drustvo sticaoca/ organi drustava koja se pripajaju prestaju sa radom/ lica koja su zaposlena u drustvu koje se
pripaja nastavljaju sa radom u dristvu sticaocu.Poverioci drustva koje se pripaja dobijaju novog duznika,a to je drustvo sticalac.
SPAJANJE UZ OSNIVANJE
- Sastoji se u tome sto se 2 ili vise drustava spajaju I formiraju 1 novo drustvo..Prestaju da postoje drustva
koja se spajaju, a osniva se novo drustvo.Drustva koja se spajaju nazivaju se
drustva prestala spajanjem
, a drustvo koje nastaje ovim
spajanjem naziva se
novo drustvo
.Spajanje uz osnivanje ne moze se vrsiti bez odluke skupstine ili organa koji vrse nj. Funkciju svakog
drustva koje prestaje I ne moze se vrsiti u pojednostavljenom postupku. Pravna pravila su ista kao I za spajanje uz pripajanje.
Mogu se spajati
I drustva razlicite pravne forme, DOO sa AD, KD sa AD itd. A, ovdje se koriste I pravila o promeni pravne forme
drustva.
PODELA PRIVREDNIH DRUSTAVA
: ima za posledicu njihovu ekonomsku dezintegraciju., dovodi do ekonomskog grupisanja
privrednih drustava. Motivi su: dostizanje odredjenog stepena ekonomske rentabilnosti, povecanje operativnosti u poslovabju, podeli
rizika itd.Postoji podela uz pripajanje, podela uz osnivanje I podela uz pripajanje I podela uz osnivanje.
PODELA UZ PRIPAJANJE
- realizuje se tako sto se jedno drustvo deli na dva ili vise delova I time prestaje da postoji (drustvo prestalo
podelom), a novoosnovani delovi se pripajaju drugim postojecim drustvima(drustva sticaoci). Na nju se odnose pravna pravila koja koja
vaze za statusnu promenu tipa spajanje uz pripajanje.
PODELA UZ OSNIVANJE
- Ostvaruje se tako sto se 1 drustvo deli na 2 ili vise delova I tako prestaje da postoji( drustvo prestalo
podelom), a novoosnovani delovi se spajaju sa 2 ili vise postojecih drustava I tako stvaraju nova drustva( nova drustva) Pravne posledice
slicne su p.p. podeli uz pripajanje. Na nju se primanjuju pravila o podeli uz pripajanje, pravila o osnivanju odredjenog oblika drustva I
pravila o spajanju uz osnivanje novog drustva. Ugovor o podeli uz osnivanje usvaja skupstina drustva koje prestaje podelom.
PODELA UZ PRIPAJANJE I PODELA UZ OSNIVANJE
- predstavlja kombinaciju podele drustava sa istovremenim pripajanjem I
osnivanjem, a realizuje se tako sto se jedno drustvo deli na 2 ili vise delova I time prestaje da postoji (drustvo prestalo podelom), a
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti