1

1

 Dr Nebojša Veljkovi

ć

, dipl. inž. gra

đ

specijalista sanitarne tehnike 

 

 
 
PROCENA I UPRAVLJANJE RIZICIMA U VODOVODNIM 
SISTEMIMA I INDIKATORI RIZIKA KVALITETA VODE ZA PI

Ć

E U 

SRBIJI 

2

 

 

 
 

UVOD 

 

Obuhva

ć

enost stanovnika javnim vodosnabdevanjem i kvalitet vode za pi

ć

e ima direktni 

uticaj na zdravlje stanovništva i predstavlja osnovni pokazatelj sanitarno-higijenskih uslova 
života u jednoj sredini. U Srbiji je 77% stanova opremljeno vodovodnim instalacijama koji su 
priklju

č

eni na javni vodovod i 15% stanova na individualne sisteme za vodosnabdevanje. [4] 

Prema zvani

č

nim statisti

č

kim pokazateljima u odnosu na ukupan broj doma

ć

instava, u Srbiji 

je oko 80% doma

ć

instava priklju

č

eno na vodovod. [5] Prema dokumentu Nacionalna 

strategija održivog razvoja Srbije, priklju

č

ak na javni sistem vodosnabdevanja ima 63% 

stanovništva, dok je lokalnim vodovodima obuhva

ć

eno još 14% stanovništva (Vlada 

republike Srbije, 2008).  

U svakom sistemu za snabdevanje vodom koji ima ure

đ

eno i zašti

ć

eno izvorište, rezervoar 

vode, vodovodnu mrežu i razvod do to

č

e

ć

ih mesta, mora se osigurati snabdevanje potroša

č

higijenski ispravnom vodom za pi

ć

e. U vodi se može na

ć

i širok spektar merljivih 

karakteristika, jedinjenja ili sastojaka koji mogu uticati na njen kvalitet. Postoje šest 
kategorija pokazatelja koji mogu kontaminirati vodu za pi

ć

e, to su: (1) mikroorganizmi, (2) 

dezinficijensi, (3) nusproizvodi dezinficijensa, (4) anorganske hemikalije, (5) organske 
hemikalije, i (6) radioaktivni elementi. Kontrola kvaliteta na ove pokazatelje daje ocenu 
ukupnog u

č

inka sistema i kona

č

nog kvaliteta vode za pi

ć

e koja se isporu

č

uje potroša

č

ima. 

Najvažniji deo procene rizika u vodovodnom sistemu je identifikovanje opasnosti 

(hazarda), a to su patogene bakterije i hemijske supstancije koji imaju potencijal da 
prouzrokuju opasni doga

đ

aj. Opasni doga

đ

aj je akcident ili situacija koja može dovesti do 

prisustva opasnosti po zdravlje. Rizik je verovatno

ć

a da identifikovane opasnosti uti

č

u na 

zdravlje. Važan deo upravljanja rizicima u oblasti javnog snabdevanja stanovništva vodom za 
pi

ć

e su poslovi sanitarnog nadzora koji obavljaju sanitarni inspektori na osnovu ovlaš

ć

enja 

utvr

đ

enih zakonom. [6]  U praksi se sanitarni nadzor vrši samo u javnim vodovodima kojima 

upravljaju javna komunalna preduze

ć

č

iji su osniva

č

i lokalne samouprave i u retkim 

slu

č

ajevima privatna preduze

ć

a u ovoj delatnosti. Ovo zna

č

i da se sanitarni nadzor danas u 

Srbiji ne obavlja nad lokalnim vodosnabdevanjem kojim je obuhva

ć

eno oko 1,050.000 

stanovnika, što sa brojem stanovnika koji su priklju

č

eni na individualne sisteme ukupno 

iznosi oko 2,700.000 stanovnika koji koriste vodu o kojoj nadležne službe nemaju podatke o 
kvalitetu.  

                                                 

1

 Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Republike Srbije/                     

Agencija za zaštitu životne sredine 

2

 Kvalitet vode za pi

ć

e, unapre

đ

enje energetske efikasnosti i uštede u preduze

ć

ima vodovoda i 

kanalizacije, Udruženje za tehnologiju vode i sanitarno inženjerstvo, Me

đ

unarodno stru

č

no 

savetovanje – Soko banja, 2011, str. 36-45. 

 

2

Principi procene i upravljanja rizicima u vodovodnom sistemu i pra

ć

enje i izveštavanje o 

indikatorima rizika kvaliteta vode za pi

ć

e, izneti u ovom radu, daju okvir za dobro upravljanje 

i kao preduslov mogu osigurati higijenski ispravnu vodu na mestu koriš

ć

enja, zaštitu zdravlja 

korisnika i o

č

uvanje životne sredine. 

 

 
PRINCIPI PROCENE I UPRAVLJANJA RIZICIMA 

 

Najefikasnije sredstvo za osiguranje kvaliteta vode za pi

ć

e i zaštitu zdravlja gra

đ

ana, u 

svim vodovodima bez obzira veli

č

inu, je usvajanje preventivnog pristupa upravljanja koji 

obuhvata sve korake od izvorišta, rezervoara, distributivnog sistema do potroša

č

a. Preventivni 

pristup upravljanja rizicima je detaljno objašnjen u ranijem radu u obliku „opšte matrice“, 
koja obuhvata elemente HACCP i ISO 9001 i može se primeniti na sve vodovodne sisteme 
bez obzira na veli

č

inu. [1], [2], [3] Ova „opšta matrica upravljanja“ sadrži i obra

đ

uje 

č

etiri 

opšte oblasti: 

 

Obaveza upravljanja kvalitetom vode za pi

ć

e

. Ovo obuhvata razvoj obaveze 

upravljanja kvalitetom vode za pi

ć

e u okviru odgovornih u vodovodu, lokalnoj 

samoupravi ili samih korisnika. Uspešna primena zahteva aktivno u

č

ć

e lokalne 

službe za javno zdravlje i inspekcije u skladu sa zakonskim ovlaš

ć

enjem. 

 

 Analiza sistema i upravljanja

. Ovo obuhvata razumevanje celokupnog vodovodnog 

sistema, opasnosti i doga

đ

aje koji mogu ugroziti kvalitet vode za pi

ć

e i preventivne 

mere i operativnu kontrolu neophodnu da se osigura higijenski ispravna voda za pi

ć

e. 

 

Preduslovi za zahtevani kvalitet vode za pi

ć

e

. Ovo obuhvataja osnovne elemente 

dobre prakse, kao što su obuka upošljenika ili izabranih korisnika na održavanju, 
uklju

č

enje lokalne samouprave kroz periodi

č

nu ocenu funkcionisnja sistema 

uspostavljanjem dokumentacije i izveštavanja.  

 

Nadzor

. Ovo obuhvata kontrolu vodovoda od strane nadležnih inspekcijskih službi i 

lokalnog sanitarno-higijenskog nadzora zdravstvene službe. Ove komponente 
obezbe

đ

uju osnovu za kontinuirano poboljšavanje uslova vodosnabdevanja.   

 

S obzirom da se u praksi ove 

č

etiri oblasti „opšte matrice“ me

đ

usobno prepli

ć

u i 

prožimaju, u ovom radu su elementi matrice predstavljeni u obliku blok dijagrama: (1) 

blok 

dijagram – procena rizika

, i (2) 

blok dijagram – upravljanje rizicima

.  (Slika 1 i 2) 

Prevencija je suštinska karakteristika delotvorne procene i upravljanja rizicima u 

vodovodnom sistemu. Preventivne mere su one akcije, aktivnosti i procesi koji se koriste da 
se spre

č

e opasnosti od dešavanja ili da se one smanje na prihvatljivi nivo. Opasnosti (hazardi) 

se mogu desiti bilo gde u vodovodnom sistemu i zato preventivne mere treba da budu 
sveobuhvatne od izvorišta do potroša

č

a. Mnoge preventivne mere mogu da kontrolišu više od 

jedne opasnosti, dok je za neke opasnosti potrebno da se primene više od jedne preventivne 
mere da bi bile uspešne.

 

Identifikacija i primena preventivnih mera zahteva razmatranje 

važnog principa pristupa višestrukih barijera. Princip procene rizika višestrukuih barijera je 
predstavljen na blok dijagramu – procena rizika. Snaga ovog pristupa je u tome što se ispad 
jedne barijere može nadoknaditi delotvornim radom preostalih barijera i time minimizirati 
verovatno

ć

a da zaga

đ

iva

č

i pro

đ

u kroz celokupni sistem pre

č

ć

avanja i da oni budu u 

dovoljnoj meri prisutni da prouzrokuju opasnost. Tradicionalne preventivne mere ugra

đ

ene su 

u odre

đ

eni broj barijera, uklju

č

uju

ć

i tu:

 

(1)

 

Upravljanje izvorištem i zaštita izvora vode;

 

(2)

 

Fizi

č

ka i sanitarno-higijenska zaštita rezervoara vode;

 

(3)

 

Pre

č

ć

avanje;

 

(4)

 

Dezinfekcija;

 

(5)

 

Zaštita i održavanje distributivnog sistema.  

 

 

background image

Želiš da pročitaš svih 10 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti