Univerzitet u Novom Sadu

Tehnički fakultet »Mihajlo Pupin« 

Zrenjanin

SEMINARSKI RAD

Predmet:

 Poslovna etika i pravo

Tema: Proces standardizacije korporativne 

                 društvene odgovornosti

Profesor:  

 Studenti:

Zrenjanin, 2013.

background image

1. KORPORATIVNA DRUŠTVENA ODGOVORNOST I 

SAVREMENO POSLOVANJE

1.1. Pojmovno određenje poslovne etike

U obavljanju poslovnih aktivnosti iskristalisale su se moralne norme ponašanja. Džek Velč je 
slikovito rekao da biznis, kao i sve druge igre – ima igrače, jezik, pravila kontroverze i ritam. 
Moral   je   oblik   vladanja,   oblik   ljudske   prakse,   oblik   praktičnog   odnošenja   čoveka   prema 
samom sebi, prema drugim ljudima, kao i prema svetu.

Moral predstavlja sastavni deo društvene svesti. Njega sačinjavaju pravila i norme ponašanja 
ljudi u zajedničkom životu i međusobnim odnosima u društvu. Društvena svest se satoji iz 
dva  sloja:   sistematizovanog   dela   koji  istupa   u   više  različitih   vrsta   poput  morala,   naučno 
filozofske svesti, religije, umetnosti, itd i nediferenciranog, nesistematizovanog i opšteg dela, 
koji se određuje kao "društvena psihologija".

Poslovna etika se definiše kao skup principa, standarda ponašanja koji usmeravaju pojedince 
ili grupe u biznisu i normi, ili kao skup principa i standarda koji usmeravaju ponašanje u 
poslovnom svetu. U najopštijem smislu reči, ona podrazumeva moralno ponašanje i delanje. 
Trend   razvoja   koncepta   poslovne   etike   i   njegovog   praktičnog   implementiranja   u 
organizacionu   strukturu   preduzeća   traje   preko   trideset   godina.   Najveći   deo   poslovnog 
ponašanja je definisan međunarodno prihvaćenim ugovorima ili nacionalnim zakonima. 

Primeni i razvoju poslovne etike posebno su doprineli japanski menadžeri, koji su aktivno 
razvijali   koncept   upravljanja   kvalitetom.     Japanci   su   ostvarili   stalno   unapređenje 
produktivnosti poslovanja, brigu za ljudske resurse i partnere, a na međunarodnom nivou 
izbegavanje konkurencije između firmi iz Japana. Biznis je jedan od načina časnog služenja 
naciji   i   društvu,   a   uspeh   u   sferi   ekonomije   zahteva   trud,   visok   moral   i   individualne 
sposobnosti. 

Motivacija zaposlenih rezultuje visokim stepenima lojalnosti preduzeću. Prema shvatanjima, 
na   mestima   gde   se   primenjuje   etika   su   i   dostojanstvo   zaposlenih,   visok   moral,   visoka 
produktivnost i profitabilnost.

4

1.2. Korporativna etika i upravljanje organizacijom

Najznačajniji princip na kojem počiva savremeno poslovanje je organizacija zasnovana na 
odgovornosti. Organizacije moraju preuzeti odgovornost za svoju ulogu u društvu.

Prema Galbrajtu postoje četiri činioca koji zahtevaju  javnu  intervenciju i regulaciju:

Zaštita potrošača

Zaštita planete

Sistem (tržišne ekonomije)

Zaštita najugroženijih u privredi

Osnova   za   uspostavljanje   poslovne   politike     je   izrađivanje   korporacijske   kulture. 
Organizaciona   kultura je skup mišljenja, sudova, stavova, verovanja ljudi koji se nalaze 
unutar jedne organizacije.

U faktore ličnosti spadaju snaga ega, lokus kontrole i makjavelizam, a u faktore socijalizacije 
spadaju   uloga   religija,   poslova,   radno   iskustvo,   starosno   doba,   itd.   Smatra   se   da   je   kod 
rukovodioca   dominantna   utilitarna   filozofija.   Od   pojedinca   do   pojedinca   varira   kako   će 
primenjivati   svoju   etičku   filozofiju.   Pojedinci   se   razlikuju   po   moralnim   sudovima   koje 
donose.   Odluke   donesene   u   prošlosti   imaju   značajnu   ulogu   u   sadašnjem   i   budućem 
odlučivanju.
Sledeća grupa faktora koja utiče na etičko ponašanje zaposlenih su organizacioni faktori. Pod 
njima   spadaju   karakteristike   posla,   sistem   jačanja,   filozofija   rukovođenja,   ponašanje 
rukovodilaca, itd. Rukovodstvo organizacije je odgovorno i za donošenje poslovnih odluka 
koje u sebi nose etičke dileme.

1.3.

Odgovornost organizacije

Društvena odgovornost se odnosi na obavezu preduzeća i drugih poslovnih organizacija, da 
uvećaju svoj pozitivni uticaj i da svoja negativna delovanja, na društvo, smanje. 
Norveški ekonomista Erik Rejnert smatra da je kapitalizam zasnovan na sopstvenom interesu, 
da pravi grehove koji mogu da se pretvore u korist za zajednicu. Uspešni kapitalisti zarađuju 
novac kroz nesavršenu konkurenciju. 
Prema Eriću, pod društvenom odgovornošću se podrazumevaju stvari koje organizacije čine 
za društvo u kome postoje. 
Prema Fridmanu postoji samo jedna društvena odgovornost – da se njeni resursi koriste i da 
se delatnosti koje povećavaju profit upražnjavaju. Prema Adižesu, stalno su prisutne promene 
i taj proces traje oduvek, a nastavljaće se zauvek. Promene su ekonomske, fizičke i društvene. 
Porter smatra da mogućnost da odlikuju strukturu privrednog segmenta, nameće posebnu 
odgovornost firmama koje su lideri u svojim privrednim segmentima.

5

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti