Procesni pristup korektivnom održavanju
Procesni pristup korektivnom
održavanju
UVOD
Rudnik i Termoelektran Gacko nalaze se u gatačkom energetskom
bazenu u jugoistočnom dijelu Republike Srpske. Prva faza TE, blok snage
300 MW pušten je u pogon 9. februara 1983. god. Glavna oprema R i TE
isporučena je uglavnom iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Neprekidnost rada
opreme, kao i njen rad sa razarajućim agensima specifičnost je mašinske
i druge opreme. Takva specifičnost zahtjeva detaljno proučavanje i
istraživanje faktora koji utiču na povećanje efikasnosti održavanja. Do
sada se funkcija održavanja proizvodne opreme nije tretirala u istom
rangu kao i proizvodna djelatnost. Naime, održavanje se uglavnom
tretiralo kao djelatnost podređena proizvodnoj. Nema jasno definisanje
tehnologije, njegovog izvođenja i nedovoljno se primjenjuju naučna
saznanja. Zbog toga je potrebno uspostaviti čvrstu međusobnu zavisnost
između materijalne proizvodnje i održavanja radi postizanja
odgovarajuće efikasnosti uz vjerovatnoću da će proizvodna oprema sa
uspjehom raditi u području dozvoljenih odstupanja, postavljenih
kriterijuma u datom vremenu i datim uslovima okoline.
1
Procesni pristup korektivnom
održavanju
1. Kratka analiza sistema – postojeće stanje
Automatizacijom proizvodnje skoro da se isključuje funkcija
direktnog radnika u procesu (rukovaoca). Čovjeku preostaje da
kontroliše proces i da interveniše samo u slučajevima otkaza sistema,
odnosno da održava sistem u radno sposobnom stanju. Automatizacija
proizvodnje daje savremenom održavanju maksimalan zanačaj i
identifikuje ga sa proizvodnim procesom. Shvatanje da proizvodni
radnik treba da bude i održavalac mijenja se u zahtjev da održavalac
postaje istovremeno i proizvodni radnik.
Tokom rada proizvodnih sistema dijelovi sistema izloženi su
stalnom dejstvu okoline i uticaju poremećaja u procesu zbog čega
nastaju potrebe za održavanjem sistema. To zahtijeva primjenu
određenih postupaka za sprečavanje pojava stanja u otkazu ili vraćanje
sistema poslije pojave otkaza u radno sposobno stanje.
Preduzimanje aktivnosti održavanja radi dovođenja proizvodne
opreme u stanje koje će omogućiti postizanje cilja materijalne
proizvodnje, postiže se odgovarajućim metodama održavanja.
Opredjeljenje za izbor postupka održavanja sa potrebnom
logističkom podrškom u oblasti obezbjeđenja resursa (materijal, alati i
pribori, ljudi) čiji je zadatak da se postigne optimum funkcije cilja naziva
se
strategijom održavanja
.
Osnovne strategije (koncepti) u održavanju su:
2

Procesni pristup korektivnom
održavanju
uređajima. Ne postoji takva preventiva koja bi mogla da preduprijedi
sve kvarove. Mora se uvjek voditi računa o usklađenosti preventivnih i
korektivnih radova kako preventiva ne bi postala sama sebi svrha.
Naime, i pored preventivnih postupaka u održavanju postrojenja i
opreme Termoelektrane "Gacko" u strukturi poslova izvršenja
održavanja su zastupljeni i radovi na otklanjanju kvarova. To su sitniji
kvarovi i nedostaci uočeni pri preventivnim pregledima i ostalim
aktivnostima preventivno planskog održavanja, a manje je onih
iznenadnih sa teškim posledicama po postrojenja i uređaje
Ako se ne mogu predvidjeti nastanak, vrijeme i posledice kvarova,
mogu se ipak, u okviru sistema za planiranje i upravljanje radovima
održavanja, postaviti sistemska rješenja i omogućiti brzo, stručno i
efikasno otklanjanje kvarova i dovođenje postrojenja i uređaja u
ispravno stanje.
U ovom slučaju zahtjevi za otklanjanje kvara pokreću se obrascem
"ZAHTJEV ZA RAD", koga ispred proizvodnje ispostavljaju poslovođe
smjene, rukovodilac ili njegov pornoćnik, a ispred održavanja sledeći
radnici:
- rukovodioci pripreme i izvršenja,
- inž. tehnolozi,
- poslovođe održavanja.
Za razllku od pripreme dokumentacije za preventivno održavanje,
kod korektivnog održavanja radna dokumentacija ide brže kroz
pripremu, u zavisnosti od stepena hitnosti. Mogu se definisati sleđeći
stepeni hitnosti:
Hitnost 1
-
prekida se svaki rad na tekućim poslovima i radna grupa
prelazi na posao
Isključivo za slučajeve zastoja koji uslovljavaju ispad
bloka odnosno sistema ili smanjenje efektivne
proizvodnje.
4
Procesni pristup korektivnom
održavanju
Hitnos 2 -
završava se faza tekućih poslova i radna grupa prelazi na novi
posao hitnosti 2,
Hitnost 3
- rad će se izvesti po redosledu prispjeća, tj
pripremljenih
poslova,
Hitnost 4
- rad će se izvesti kada na raspoloženju bude slobodno osoblje,
odnosno kada nema poslova veće hitnosti.
Načelno, ne postoji bitna razlika u putu dokumentacije u siučaju
preventivnog i korektivnog održavanja. Izvesna razlika postoji satno u
kompletiranju dokumentacije za radne postupke.
Ovdje se radi sa forsiranim izvođenjem radova (hitnost 1 i 2).
Radni nostupak se dopunjuje u samom radu (usmena objašnjenja na licu
mesta).
Na osnovu upozorenja iz prozvodnje, izvršenje odmah pristupa
poslu, a dokutnentacija pristiže naknadno u najkraćem mogućem roku.
Uprošćeni radni nalog se javlja u slučaju kada postoji samo jedna
faza rada. Treći primjerak zahtjeva za rad u potpunosti zamjenjuje
radnu listu.
Pod fazom rada se podrazumjeva skup operacija koje obavlja
jedan radnik ili radna grupa, bez prekida rada ili smejnjivanja.
2. Osnovne postavke procesnog pristupa upravljanju
Ukupni menadžment organizacijom sadrži menadžment
kvalitetom i ostale sisteme menadžmenta, što čini jedan sveobuhvatni,
konzistentni i nekonfliktni skup. To podrazumijeva da su preuzeti
5

Procesni pristup korektivnom
održavanju
organizacije.
4. Procesni pristup
Predviđeni rezultat se efikasnije
ostvaruje kada su resursi i
odgovarajuće aktivnosti vođeni kao
procesi.
5. Sistemski pristup
menadžmentu
Određivanje. razumijevanje i vođenje
sistema korelativnih procesa radi
ostvarenja predviđenog cilja
doprinosi efikasnosti i mogućnosti
planiranja jedne organizacije.
6.
Kontinualno
unapređenje
Neprekidno poboljšanje predstavlja
stalni cilj organizacije.
7. Donošenje odluka na
bazi činjenica
Efikasne odluke su zasnovane na
logičkoj ! ili intuitivnoj analizi
činjenica i informacija. "Tačno je
samo ono što se može dokazati".
8.
Uspostavljanje
partnerskih odnosa sa
isporučiocima
Obostrano korisne relacije između
organizacije i njenih snabdjevača
povećavaju svoju sposobnost.
Osam principa QMS-a su važeći principi i za ostale sisteme
menadžmenta. Principi su u standardima pretočeni u zahtjeve ISO 9001 i
u smjernice ISO 9004. Ovi principi, a tako i zahtjevi čine konzistentan
mrežni sistem, koji u takvom sklopu daje punu efektivnost i efikasnost.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti