UDK 636.2.033
Izlaganje sa znanstvenog skupa
Conference paper
(451) STO
ý
ARSTVO 59:2005 (6) 451-463
ý
IMBENICI KOJI ODRE
Ĉ
UJU IZBOR SUSTAVA
PROIZVODNJE GOVE
Ĉ
EG MESA
I. Jakopovi
ü
, Mirna Dadi
ü
, Marina Šubaša
1. Uvod
Govedarska je proizvodnja najzna
þ
ajnija sto
þ
arska grana i jedna od
najvažnijih grana ukupne poljoprivrede. U njoj se dobivaju dva osnovna
proizvoda: mlijeko i meso.
Proizvodnja gove
ÿ
eg mesa temelji se u Hrvatskoj gotovo u cijelosti na
korištenju teladi dobivenih iz stada u kojima se proizvodi mlijeko. U Hrvatskoj
danas nema zna
þ
ajnijeg broja krava specijaliziranih za proizvodnju teladi
(mesne pasmine).
U tako postavljenim odnosima proizvodnje mlijeka i mesa nedostatak teladi
za tov do sada se rješavao njihovim uvozom, posebno iz zemalja Isto
þ
ne
Europe gdje se za relativno nisku cijenu kupovala telad koja se koristila u tovu.
Mogu
ü
nost nabave velikog broja grla u kratkom vremenskom razdoblju, te
povoljne cijene poticale su uvoznike-tovlja
þ
e na kupnju ove teladi, zbog
þ
ega
problem njihova nedostatnog broja u Hrvatskoj nije bio posebno naglašen.
Zbog toga, kod doma
ü
ih tovlja
þ
a nije bilo ve
ü
eg interesa za kupovinu doma
ü
e
teladi koja je imala višu cijenu, posebno i iz razloga što se za uvozna grla
ostvaruje pravo na nov
þ
ani poticaj kod njihove isporuke za klanje.
Takva situacija usmjeravala je doma
ü
e proizvo
ÿ
a
þ
e na prodaju teladi ve
ü
ih
završnih težina koja se koristila za klanje i proizvodnju teletine, te se u trgovini
doma
ü
e teladi stvorila prividna ravnoteža izme
ÿ
u ponude i potražnje.
Ulaskom ve
ü
eg broja zemalja Isto
þ
ne Europe u Europsku uniju situacija se
zna
þ
ajno promijenila. U tim zemljama došlo je do smanjenja broja krava, a
cijena teladi zna
þ
ajno je porasla. Neke od zemalja iz kojih se uvozila telad, a
koje još nisu postale
þ
lanice Europske unije, prije svega Rumunjska, imaju i
danas na raspolaganju odre
ÿ
ene tržne viškove teladi za tov, no i tamo je došlo
do zna
þ
ajnog pove
ü
anja cijene teladi jer je potražnja porasla, a broj krava je u
opadanju.
Rad je priop
ü
en na "II. savjetovanje uzgajiva
þ
a goveda u Republici Hrvatskoj", Vinkovci
2005.
Ivan Jakopovi
ü
, Mirna Dadi
ü
, Marina Šubaša, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodnoga gospodarstva, Zagreb.
I. Jakopovi
ü
i sur.:
ý
imbenici koji odre
ÿ
uju izbor sustava proizvodnje gove
ÿ
eg mesa
STO
ý
ARSTVO 59:2005 (6) 451-463
452
U novonastaloj situaciji došlo je u Hrvatskoj do promjene odnosa ponude i
potražnje teladi za tov, te se danas javlja ozbiljan problem ne samo osiguranja
dostatnog broja teladi ve
ü
i nalaženje najboljih proizvodnih sustava za tov
goveda. Spomenuti sustavi
ü
e u
þ
inkovito iskoristiti sve potencijale našega
govedarstva uzimaju
ü
i pri tome u obzir najvažnije
þ
imbenike koji na to utje
þ
u.
2. Osobine proizvodnje gove
ÿ
eg mesa
Proizvodnja gove
ÿ
eg mesa, kao gospodarska djelatnost, temelji se najve
ü
im
dijelom na korištenju procesa rasta mladih životinja koje nakupljaju biomasu
iz hranjivih sastojaka iz raspoložive hrane. Uz mlade životinje za proizvodnju
mesa koriste se i starija grla ve
ü
inom ona koja se izlu
þ
uju iz uzgoja. U tom
slu
þ
aju proces rasta je završen, te se tov temelji na kra
ü
em razdoblju
intenzivnije hranidbe zbog
þ
ega dolazi do pove
ü
anja težine grla, pri
þ
emu se na
kraju tova zna
þ
ajnije pove
ü
ava udio masnog tkiva.
Kod tova se, u najve
ü
em broju slu
þ
ajeva, koristi koncentrirana krma budu
ü
i
se želi posti
ü
i što je mogu
ü
e ve
ü
i prirast u tovu. Samo ponekad u tovu se
koriste i ve
ü
e koli
þ
ine voluminozne krme, ako je to tehnološki i proizvodno od
interesa.
Tijekom odvijanja tova mladih goveda koriste se nasljedne osobine grla
koje su povezane sa njegovim u
þ
inkovitim rastom i prirastom, kapacitetom za
uzimanje hrane, u
þ
inkovitoš
ü
u pretvorbe tako uzete hrane u biomasu
organizma kao i kakvo
ü
om proizvedenog mesa.
Op
ü
enito se može re
ü
i da je udio nasljednosti (heritabilitet) kod
proizvodnje mesa u gotovo svim promatranim osobinama visok, što zna
þ
i da
uspješnost iskorištavanja ovih osobina zavisi ve
ü
im dijelom od vanjskih uvjeta
držanja i iskorištavanja grla tijekom tova. Pri tome se smatra da je pasmina koja
se koristi u tovu uvjetovana specifi
þ
nom nasljednoš
ü
u, pa je od interesa da se
za svaku od njih tijekom tova na
ÿ
e najbolji na
þ
in iskorištavanja.
Dok je proizvodnja mlijeka kontinuirani proces koji zapo
þ
inje telenjem, te
se odvija do zasušenja krave, nakon
þ
ega se poslije novog telenja ponovo
obnavlja, proizvodnja gove
ÿ
eg mesa predstavlja diskontinuirani proces koji
zapo
þ
inje stavljanjem grla (teleta) u tov, a završava poslije tova njegovim
klanjem. Za novi ciklus tova treba osigurati novu jedinku - tele za tov. Kako je
broj teladi ograni
þ
en, a njihova vrijednost visoka, to je od posebnog zna
þ
aja
prona
ü
i najpovoljniji odnos izme
ÿ
u ulazne vrijednosti teleta, te kona
þ
nog
prihoda odre
ÿ
enog prodajom grla za klanje.
Proizvodnja gove
ÿ
eg mesa odvija se u razli
þ
itim proizvodnim sustavima.
Dok se tov starijih grla kod kojih je uglavnom završen proces rasta (masni tov)
odvija s namjerom poboljšanja konformacije grla (dotoviti ga), te tu ne može
I. Jakopovi
ü
i sur.:
ý
imbenici koji odre
ÿ
uju izbor sustava proizvodnje gove
ÿ
eg mesa
STO
ý
ARSTVO 59:2005 (6) 451-463
454
Izvor: Roy T. Berg, Rex M. Butterfield: New concepts of cattle growth
Kako rast predstavlja nakupljanje biomase, što zna
þ
i razli
þ
itih tkiva i
organa u organizmu, to je od zna
þ
aja razmotriti stanje rasta pojedinih tkiva i
organa u uvjetima razli
þ
itih razina hranidbe. Postavlja se pitanje što se dešava s
rastom ako razina hranidbe nije optimalna, odnosno ako je niža od o
þ
ekivane.
U sljede
ü
em grafi
þ
kom prikazu dana je situacija kada je razina hranidbe
razli
þ
ita.
Prikaz 1. - PRIORITETI RASTA TKIVA U ZAVISNOSTI OD INTENZITETA ISHRANE
Izvor: Caput: Govedarstvo prema Bergu i Butterfieldu
