FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA NOVI SAD

     DEPARTMAN ZA SAOBRAĆAJ

          

           Trg Dositeja Obradovića 5

                              N O V I  S A D

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

POZNAVANJE ROBE U TRANSPORTU

TEMA: PROIZVODNJA PIVA

Mentor:

Student:

Dr Jovan Tepić

Miloš Rauković
Broj indexa:5244

Novi Sad, decembar 2010. godine

SADRŽAJ :

1.

Uvod

3

2.

Proizvodnja piva

4

2.1.  

Proizvodnja sladovine

4

2.1.1. 

Drobljenje slada

4

2.1.2.

  Ukomljavanje slada

5

2.1.3. 

 Filtracija sladovine

5

2.1.4.  

Varenje i hmeljenje sladovine

5

2.1.5.

  Hlađenje i bistrenje sladovine

6

2.2. 

Glavno i naknadno vrenje

7

2.2.1. 

Uzročnici vrenja

7

2.2.2. 

Karakteristike vrenja

8

2.2.3. 

Naknadno zrenje i vrenje

8

2.3. 

Bistrenje i istakanje piva

9

2.3.1. 

Filtracija piva

9

2.3.2. 

Separacija piva

9

2.3.3. 

Filtracija piva

9

2.

4. Punjenje piva

10

2.

4.1. Hemijski sastav i osobine piva

10

3.

Ambalaža za pivo i pakovanje

12

4.

Zaključak

15

Literatura 

16

1. UVOD

2

background image

2. PROIZVODNJA PIVA

Pivo se proizvodi još od davnina.   Tada se pivo pravilo iz slada, ali bez hmelja, 

tako da je dobijen proizvod bio veoma kiseo. U pivo dodavane  različite trave - pelin, lupin 
glog,   šafran   i   dr.   Primena   hmelja   predstavlja   važno   otkriće   i   čini   osnovu   savremene 
tehnologije piva. Hmelj se prvi put počeo koristiti u Novogorodskoj Rusiji. Usavršavanje 
parne   mašine   veoma   se   povoljno   odrazilo   na   razvitak   pivarstva.   Najvažniji   tehnički 
pronalazak predstavlja pronalazak mašine za hlađenje. Zahvaljujući najvažnijim naučno-
tehničkim dostignućima u 19. veku stvoreni su uslovi za pretvaranje usitnjenih preduzeća u 
velike mehanizovane fabrike piva.

Pivo   predstavlja   slabo   alkoholno   piće,   koje   se   proizvodi   u   procesu   alkoholnog 

vrenja iz slada, hmelja, vode i pivskog kvasca. Voda je glavni deo svih napitaka. Ona služi 
kao rastvarač. Slad daje pivu sastojke ekstrata od kojeg zavisi punoća ukusa i koncentracija 
osnovnog ekstrata piva. Hmelj konzervira pivo i daje mu ugodan miris i gorak ukus, dok 
pivski kvasac izaziva alkoholno vrenje u kome šećer prelazi u alkohol i ugljen dioksid. 

Proizvodnja piva obuhvata  tehnologiju slada i tehnologiju piva. 
Tehnologiju slada čine: 

-

čišćenje i sortiranje ječma, 

-

močenje ječma, 

-

klijanje ječma, 

-

sušenje zelenog slada, 

-

oslobađanje slada od klice i

-

poliranje. 

Tehnologija piva obuhvata:

-

Proizvodnja sladovine 

-

Glavno i naknadno vrenje 

-

Bistrenje i punjenje piva 

2.1. Proizvodnja sladovine

Proizvodnja sladovine čin  proces proizvodnje sladovine koji obuhvata  sledeće 

faze:

-

Drobljenje slada 

-

Ukomljavanje slada 

-

Filtracija sladovine 

-

Varenje i hmeljenje sladovine 

-

Bistrenje i hlađenje sladovine 

2.1.1. Drobljenje slada

Drobljenje slada je mehanička priprema slada za ukomljavanje. Zadatak drobljenja 

slada je olakšavanje i ubrzavanje procesa rastvaranja sadržaja zrna u toku ukomljavanja 
zbog maksimalno mogućeg prevođenja eksraktivnih materija u sladovinu. Slad mora biti 
čist, sortiran i sa jednoličnom veličinom zrna. Slad sadrži sledeće sastojke koji su prikazani 
u tabeli 1. pojedinih sastojaka izraženi u procentima treba da budu sledeći:

4

sastojak

% učešće

pljevica

15-18

grubi griiz

18-22

fini griz

30-35

brašno

25-35

Tabela 1. Prikaz sadržaja sastojaka u sladu

2.1.2. Ukomljavanje slada

   

Ukomljavanje   slada   predstavlja   prevođenje   nerastvorenih   materija   slada   I 

nesladovanih žitarica u rastvoreni oblik putem enzimske hidrolize. Sastojci slada koji su 
rastvorljivi u vodi čine   šećeri, deo belančevina i male količine pentozana, heksozana, 
pektina, taninskih i gorkih kiselina. Ove supstance brzo prelaze u rastvor, dok skrob koji 
čini najznačajniji deo zrna slada, nije rastvorljiv u vodi. Da bi mogli preći u rastvor, glavni 
sastojci zrna skrob i belančevine razgrađuju se  putem enzimske hidrolize. Ova enzimska 
razgradnja odvija se pod uticajem određenih enzima. Amilaza cepa skrob na maltozu, 
glukozu, maltotriozu i više dekstreine. Proteaza prevodi složene belančevinske supstance 
do aminokiselina. Fitaza razgrađuje fitin na inozit i fosfate, a lipaza razgrađuje masti. Na 
sledećoj slici vidi se način ukomljavanja slada.

Slika 1. Ukomljavanje slada

2.1.3. Filtracija sladovine

Pošto su u toku procesa ukomljavanja i kuvanja sve rastvorene materije prešle u 

sladovinu,   potrebno     je   da   se   ona   odvoji   od   nerastvorenih   delova   trebera.   Postupak 
filtracije se vrši u dve faze pri čemu je prva faza oticanje prve sladovine, a druga faza je 
ispiranje ekstrakta iz trebera koja se vrši putem ekstrakcije sa toplom vodom.

2.1.4. Varenje i hmeljenje sladovine

Nerastvorene   supstance   pri   ukomljavanju   slada   izdvajaju   se   u   pivski   treber.   U 

treberu se nalaze pljevice zrna, nerastvorene belančevine, malo zaostalog skroba koji se 
nije razgradio u toku kuvanja, i mala količina nerastvornog ekstrakta koji pri ispiranju nije 
prešao u sladovinu. Kod kuvanja sladovine sa hmeljom prelaze gorke i aromatske materije 
u sladovinu, a belančevine se izdvajaju u krupne pahuljice koje se postepeno talože i 
sladovina bistri. U toku procesa kuvanja dešavaju se  promene:

-

razgradnja i rastvaranje hmelja i ekstrakta u jednostavnije spojeve 

5

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti