PROIZVODNJA U

ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 1

FEDERALNI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDU SARAJEVO

Omer Kurtovi

: Tehnologija proizvodnje u zašti

enom prostoru

Lejla Lokvan

: Zaštita proizvodnje u zašti

enom prostoru

PROIZVODNJA POVR

A I JAGODE U

ZAŠTI

ENIM PROSTORIMA

Sarajevo, 2011

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 3

Sadržaj:

UVOD......................................................................................................... 7

1. USLOVI USPIJEVANJA........................................................................ 8

2. ZEMLJIŠTE ........................................................................................... 8

3. VODA..................................................................................................... 9

4. TEMPERATURA ................................................................................... 9

5. SVJETLOST ......................................................................................... 10

6. MOGU

A RJEŠENJA ZA SMANJIVANJE UTJECAJA SPOLJNIH

FAKTORA............................................................................................ 10

6.1. Izbor lokacije.............................................................................. 11

6.2. Korištenje dopunske folije ......................................................... 11

6.3. Crna folija za pokrivanje zemlje ................................................ 11

6.4. Sistem za navodnjavanje ............................................................ 12

6.5. Sistem za ventiliranje ................................................................. 12

6.6. Sistem za zasjenjivanje .............................................................. 12

6.7. Sistem za zagrijavanje................................................................ 13

6.8. Vjetrozaštitni pojas..................................................................... 13

7. MOGU

NOST KORIŠTENJA PLASTENIKA BEZ GRIJANJA .......... 13

7.1. Plodosmjena (plodored) ............................................................. 14

7.2. Dezinfekcija zemljišta................................................................ 14

8. TIPOVI PLASTENIKA......................................................................... 15

8.1. Niski plastenici........................................................................... 15

8.2. Poluvisoki plastenici .................................................................. 16

8.3. Visoki plastenici......................................................................... 16

9. PROIZVODNJA RASADA ................................................................... 17

10. PRIPREMA SJEMENA ZA SJETVU ................................................. 17

11. PAPRIKA........................................................................................... 18

11.1. Optimalni uslovi za proizvodnju............................................... 19

11.2. Izbor sorte-hibrida...................................................................... 19

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 4

11.3. Proizvodnja rasada ..................................................................... 19

11.4. Pikiranje ..................................................................................... 20

11.5. Priprema zemljišta za sadnju...................................................... 20

11.6. Sadnja......................................................................................... 20

11.7. Njega nakon sadnje .................................................................... 21

11.8. Berba .......................................................................................... 22

12. PARADAJZ........................................................................................ 22

12.1. Proizvodnja rasada ..................................................................... 23

12.2. Priprema plastenika za sadnju.................................................... 23

12.3. Sadnja......................................................................................... 24

12.4. Održavanje paradajza u vegetaciji ............................................. 24

12.5. Berba .......................................................................................... 25

13. JAGODA ........................................................................................... 25

13.1. Priprema zemljišta prije sadnje .................................................. 26

13.2. Nabavka sadnog i ostalog materijala.......................................... 26

13.3. Vrijeme i na

in sadnje jagode na PVC foliji.............................. 27

13.4. Održavanje zasada poslije sadnje............................................... 27

13.5. Berba jagode............................................................................... 28

14. SALATA ............................................................................................. 29

14.1. Uslovi uspjevanja ....................................................................... 29

14.2. Proizvodnja rasada ..................................................................... 29

14.3. Priprema zemljišta za sadnju...................................................... 30

14.4. Sadnja salate............................................................................... 30

14.5. Održavanje u toku vegetacije ..................................................... 31

14.6. Berba salate ................................................................................ 31

15. KRASTAVAC U PLASTENIKU......................................................... 32

15.1. Proizvodnja rasada ..................................................................... 32

15.2. Priprema zemljišta za sadnju...................................................... 33

15.3. Sadnja......................................................................................... 33

15.4. Pinciranje.................................................................................... 34

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 6

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE POVR

A I JAGODE U

ZATVORENIM PROSTORIMA

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 7

UVOD

Poslijednjih godina, sve više se širi proizvodnja u zašti

enim prostorima

na cijelom prostoru BiH, a posebno je zna

ajna ekspanzija ove

proizvodnje je u kontinentalnom podru

ju. Naime do 90-tih godina ova

proizvodnja je bila skoncentrisana na podru

je Hercegovine. Zadnjih

godina ostvareni rezultati u proizvodnji povr

a i jagodastog vo

a u

zašti

enim prostorima u kontinentalnim podru

jima su rezultirali naglim

širenjem ove proizvodnje. Pretpostavlja se da ova proizvodnja obuhvata
oko 1000 ha na podru

ju FBiH, ta

ne podatke je jednostavno nemogu

dobiti  zbog  konstantne  izgradnje  novih  objekata.  Za  razliku  od
proizvodnje  na  otvorenom  polju,  koja  zahtjeva  velike  zemljišne
komplekse  proizvodnja  u  zašti

enim prostorima ostvaruje veoma dobre

rezultate na znatno manjim površinama, te daje idealne mogu

nosti za

visoko intenzivnu proizvodnju na usitnjenim posjedima kako u urbanim
tako i ruralnim podru

jima. Proizvo

i su se uvjerili da ova proizvodnja

ima velike prednosti nad klasi

nom proizvodnjom na otvorenom polju jer

omogu

ava:

•

prispje

e plodova van sezone,

•

snadbjevenost tržišta svježim povr

em tokom cjele godine,

•

prinosi po jedinici površine su 2-3 puta ve

i u odnosu na

otvoreno polje,

•

maksimalna iskorištenost radne snage tokom godine,

•

berba 2-3 kulture u jednoj godini,

•

postizanje visokih cijena na tržištu,

•

supstitucija uvoza svježeg povr

•

sigurno radno mjesto i život od vlastitog rada.

Budu

i razvoj proizvodnje u staklenicima i plastenicima zavisi od

njihovog racionalnog korištenja. Pod tim podrazumjevamo ostvarenje
visokog prinosa sa jedinice površine u toku godine uz najmanje mogu

troškove proizvodnje. Pove

anje površina i prinosa u staklenicima i

plastenicima  zahtjeva  realno  sagledavanje  svih  bitnih  faktora  u  svakoj
konkretnoj sredini. Opredjeljenje za tip objekta-staklenik ili plastenik, je i
oprdjeljenje  za  vrijeme  proizvodnje,  za  vrste  i  sorte,  a  što  je  u  skladu  sa
klimatskim  uslovima  sredine.  Uspješnost  razvoja  povrtlarstva  uslovljena

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 9

zemljišta potrebno je izbalansirati sadržaj hranjivih elemenata u zemljištu,
pošto je proizvodnja nezamisliva bez njih

Tabela 1.Obezbije

enost zemljišta hranjivim elementima (B.Lazi

)

Stepen
obezbije

enosti

Amonija

ni/

nitratni azot

mg/1.000g zemlje

Fosfor

mg/100 g

tla

Kalijum

mg /100 g

zemlje

Slabo

Srednje

5-8

30-60

Dobro

9-11

60-90

Vrlo dobro

12-14

90-120

Obilno

15-17

120-150

Prekomjerno

18-20

150-200

Toksi

>20

>200

VODA

Vlažnost zemljišta i zraka su osnovni preduslovi za uspješnost
proizvodnje zato što voda služi za transport hranjivih materija, te za
obavljanje metabolizma.
Potrebe za vlagom zavise od zahtjeva pojedinih kultura, kao i faza rasta.
Ve

a potreba za vodom je u fazi plodonošenja u odnosu na fazu

zasnivanja ili završne faze u uzgoju. Pored vlažnosti zemljišta veoma
bitno je poznavanje potreba biljaka za koli

inom vlage u zraku.

Tako krastavac daje najve

e prinose pri vlažnosti zraka 90-95%, špinat i

kupusnja

e 80-90%, paradajz i paprika 60-70%.

Relativna vlažnost smanjuje transpiraciju kod biljaka što rezultira boljim
korištenjem vlage iz zemljišta, ali i pogoduje razvoju bolesti povr

TEMPERATURA

Temperatura je preduslov za obavljanje osnovnih životnih funkcija u
biljci (usvajanje vode, asimilacija, disanje itd.).

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 10

Pored sun

eve energije koja je osnovni izvor toplote, u plastenicima je

mogu

e i dopunsko zagrijavanje na bazi raspoloživih ure

aja i

energenata.

Tabela 2. Zahtjevi nekih kultura za toplotom
Kultura

Optimalna

temperatura

danju

Optimalna

temperatura

Minimalna

temperatura

za rast

Ošte

enja

od mraza

Paprika

25°C

18-20°C

12°C

-0,5°C

Paradajz

22°C

14-18°C

10°C

-0,5°C

Krastavac

16°C

8-14°C

5°C

-0,5°C

Crni luk

19°C

8-10°C

4°C

-5 do -7°C

Mrkva

16°C

6-10°C

5°C

-7°C

SVJETLOST

Svjetlost je preduslov za obavljanje fotosinteze, kao i aktivnosti

elije

poslije nicanja biljke.
Najve

i zna

aj za fotosintezu predstavlja vidni dio spektra, zraci talasne

dužine 380-780 milimikrona. Prema potrebama za svjetloš

u biljke se

dijele na:

•

heliofilne (biljke koje traže mnogo svjetla – paprika, krastavac,

paradajz) ,

•

mezofilne (umjerene potrebe - mrkva, boranija),

•

skeliofilne (mali zahtjevi za svjetloš

u – luk, špinat).

Intenzitet svjetlosti je u direktnoj zavisnosti od pravca postavljanja
objekta. Bolje i ravnomjernije osvjetljenje postiže se postavljanjem
objekta u pravcu sjever-jug.

MOGU

A RJEŠENJA ZA

SMANJIVANJE UTJECAJA SPOLJNIH FAKTORA

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 12

a pove

ava topivost fosfornih i kalijevih

ubriva. Posebna prednost crne

folije je u tome što vrlo efikasno spre

ava rast korova, a to umnogome

smanjuje potrebe živog rada, a istovremeno i štedi hemijska sredstva koja
se koriste za uništavanje korova. U proizvodnji jagoda, pored navedenih
prednosti, folija osigurava

iste i kvalitetne plodove.

6.4.

Sistem za navodnjavanje

Za proizvodnju povr

a u plastenicima mogu

e je koristiti razne sisteme

navodnjavanja, me

utim, najbolji efekti se postižu postavljanjem

kombinovanog sistema, i to sistem "kap po kap" ispod crne folije i sistem
sa mikroraspršiva

ima iznad biljaka. Sistem "kap po kap" utje

e na

smanjenje gubitaka vode pošto se kod ovog sistema voda kre

vodoravno  nošena  molekularnim  silama,  a  ne  gravitacijom.  Zemljište  se
održava vlažnim a ne mokrim, pa je ispiranje gnojiva iz zone korijenovog
sistema  znatno  smanjeno.  Korištenjem  kristalnih  gnojiva,  koja  su  lako
topiva  u  vodi,  efikasno  se  vrši  prihrana  preko  sistema  "kap  po  kap".
Sistem  mikroraspršiva

a koristi se za pove

anje vlažnosti zraka, a može

se koristiti i za zaštitu od niskih temperatura.

6.5.

Sistem za ventiliranje

Zavisno od proizvo

a plastenika postoje razli

ite izvedbe ventilacija.

Obi

no su to bo

ne ventilacije, koje se otvaraju sistemom sajli odozgo

prema dolje, ili bo

ne ventilacije koje se sistemom rolanja otvaraju

odozdo prema gore. Savremeniji tipovi plastenika, pored bo

nih, imaju i

krovne ventilacije što im omogu

uje bržu i kvalitetniju izmjenu zraka u

plasteniku. U našim je uslovima potrebno da se 25-30% površine
plastenika može otvoriti.

6.6.

Sistem za zasjenjivanje

U ljetnim mjesecima kada su temperature izrazito visoke a biljke izložene
jakoj sun

evoj svjetlosti, pristupa se zasjenjivanju, kako bi se izbjegle

ožegotine na uzgajanim kulturama. Zasjenjivanje se obavlja tako što se na
konstrukciju oka

e pvc-platna koja stvaraju blagu sjenu. Ukoliko ne

postoje mogu

nosti za postavljanje zaštitne mreže pristupa se farbanju

plastenika sa vanjske strane specijalnom bojom ili kombinacijom kre

a i

brašna. Na 30 kg kre

a doda se 5 kg brašna, sve se otopi u vodi i

prskalicom oprska folija sa vanjske strane.

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 13

6.7.

Sistem za zagrijavanje

Optimalne uslove za uzgoj povr

a mogu

e je obezbijediti samo u

objektima  koji  imaju  riješen  sistem  za  zagrijavanje.  Za  zagrijavanje
plastenika koriste se sistemi na bazi raznih energenata (struja, ulje, ugalj,
lož-ulje, geotermalne vode). Cijena energenta u BiH je dosta visoka, tako
da  se  grijanje  isplati  u  Hercegovini  zbog  kratkog  perioda  u  kojem  je
grijanje  neophodno.  U  kontinentalnom  dijelu  BiH  ekonomski  je
opravdano  grijanje  geotermalnim  vodama  ili  korištenjem  viška  toplotne
energije od nekog industrijskog kompleksa.

6.8.

Vjetrozaštitni pojas

Vjetrozaštitni pojas se podiže na lokalitetima koji su

esto izloženi

udarima vjetra i može se napraviti od razli

itih materijala (postavljanjem

zida, ograde - sadnjom odre

enih drvoreda itd.). Prilikom podizanja

vjetrozaštitnog pojasa treba voditi ra

una da on ne pravi sjenu u

plasteniku.

MOGU

NOST KORIŠTENJA

PLASTENIKA BEZ GRIJANJA

Intenzivnom proizvodnjom tokom cijele godine uz pravilan odabir
kultura, te uz optimalne rokove sadnje, mogu

e je posti

i jako dobar

finansijski rezultat, što je osnovni cilj svakog proizvo

Tabela 3.Mogu

nost korištenja plastenika u kontinentalnim predjelima

Vrsta

Sadnja

Berba

Prinos kg/m

Salata
Paradajz
Boranija
Salata

15.11.
20.04.
15.08.
15.11.

20.02.-10.03.
10.06.-10.08.
01.10.-15.11.

naredna godina

2,8
8,5

Salata
Krastavac
Boranija
Mladi luk

15.11.
15.04.
15.08.

20.02.-10.03.
15.05.-15.08.
01.10.-15.11.

2,8

10-12

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 15

b) bazamid-granulatom,

a) Dezinfekcija vodenom parom

Ovo je najbolji ali i najskuplji na

in sterilizacije zemljišta i mogu ga

obavljati samo proizvo

i koji posjeduju kotao za proizvodnju vodene

pare, kao i metalne poklopce za pokrivanje zemlje. Tehnika se sastoji u
tome što se isfrezano zemljište pokriva namjenskim lu

nim metalnim

poklopcima u koje se iz kotla uvodi vodena para koja prodire u površinski
dio zemljišta do 20 cm i pove

ava njegovu temperaturu na oko 90°C.

Temperatura od 90°C i više dovoljna je za uništenje štetnih organizama i
korova.

b) Bazamid-granulat

Bazamid je sredstvo koje proizvo

i naj

eš

e koriste u svojim

objektima zbog toga što ne traži posebnu opremu i lahko se primjenjuje.
Sterilizacija zemljišta bazamidom naj

eš

e se obavlja u jesen kada je

temperature zemljišta izme

u 10 i 15°C. Zemljište se dobro usitni i

održava mu se vlažnost na 60-70%. Po tako pripremljenom zemljištu
rasturi se 50 g/m

preparata, a potom se frezom preparat unese u

zemljište. Ako se temperatura zemljišta pove

a, ono se obavezno pokriva

folijom 5 dana. Nakon skidanja folije zemljište se ponovno freza, da se
izra

i. Sadnja se obavlja tek nakon provedenog testa na ostatke bazamida

u zemljištu. Test se obavlja zasijavanjem odre

enih kultura u

dezinficirano zemljište i ako biljke normalno ni

u sjetva/sadnja može da

otpo

ne.

TIPOVI PLASTENIKA

Danas na prostoru BiH postoji veliki broj plastenika razli

itog oblika i

veli

ine. Pored tipskih plastenika koje proizvode firme iz BiH kao i

zemalja bližeg okruženja, prisutan je veliki broj plastenika, koje su
izradili sami proizvo

i. Osnovna podjela plastenika vrši se prema

gabaritima, pa tako imamo niske, poluvisoke i visoke plastenike.

8.1.

Niski plastenici

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 16

Niski plastenici su tunelskog oblika, širine do 1 m i visine obi

no 60-80

cm. Najpovoljnija dužina je 10 -12 m. Ovaj tip plastenika proizvo

prave samostalno tako da lukove postavljaju od žice Fi 6-8 mm,
plasti

nih cijevi ili od drveta. Ovo je najnepogodniji tip plastenika zbog

toga što mu je zapremina mala pa je kolebanje temperatura veliko. U
ovakve plastenike obi

no se sade po dva reda povr

a. Folija se sa bo

strane zatrpa zemljom tako da samo

eone strane ostaju prostor za

ventilaciju, što je nedovoljno, posebno kad biljke porastu. Ovaj tip
plastenika je širu primjenu našao u proizvodnji povr

a, u kojoj se koristi

do prestanka opasnosti od mraza, potom se folija i lukovi uklanjaju, a
biljke nastavljaju rast na otvorenom polju.

8.2.

Poluvisoki plastenici

Ovo  je  tip  plastenika  koji  je  nešto zastupljeniji  u proizvodnji.  Objekti  su
visine  do  2  m,  širine  4  -  5  m.  Dužina  varira  od  20  do  30  m.  Lukovi
plastenika  su  izra

eni od metalnih ili plasti

nih cijevi, postavljaju se na

rastojanju 1,2-1,5 m, i dužno u

vrste cijevima na tri mjesta kako bi se

dobila stabilnost objekta. Folija se ukopa sa bo

nih strana i zagrne

zemljom. Na

eonim stranama se prave vrata koja služe kao ulaz i kao

ventilacija. Nedostatak ovakvih plastenika je u tome što nemaju bo

nih

ventilacija, tako da su obi

no temperature u sredini objekta previsoke.

8.3.

Visoki plastenici

Visoki plastenici su tipski objekti koji se serijski proizvode u pogonima
za proizvodnju plastenika. Dimenzije ovih objekata variraju zavisno od
proizvo

a. Obi

no su visine do 3,5 m, širine do 10 m i dužine po

potrebi naru

ioca, ne duže od 50 m. Visoki plastenici imaju pored

eonih

otvora i bo

ne ventilacije sa obje strane

itavom dužinom visine 80-120

cm. Ovakve ventilacije omogu

uju pravovremeno i kvalitetno

prozra

ivanje objekta kako bi došlo do izmjene zraka i smanjenja

temperature u objektu. Ovi tipovi plastenika su obi

no metalne

konstrukcije izra

ene od raznih profila ( I-profil, kvadrat, pravougaonik

ili od okruglih cijevi). Ako su ovi objekti opremljeni sistemom za
zagrijavanje, proizvodnja u njima se bitno ne razlikuje od proizvodnje u
staklenicima.

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 18

bolje  ukorijenile,  a  ujedno  da  bi  se  izbjeglo  njihovo  izduživanje.  U
narednih 3 -14 dana obavlja se pikiranje, zavisno od vrste. Za razliku od
paradajza,  paprike  i  patlidžana  koji  se  pikiraju  kada  imaju  razvijena  2-3
prva  lista,  krastavac  se  pikira  sa  razvijenim  kotiledonima  prije  pojave
prvog  lista.  U  vrijeme  pikiranja  i  par  dana  nakon  toga  biljkama  treba
obezbijediti  sjenu  kako  ne  bi  bile  izložene  direktnoj  sun

evoj svjetlosti.

Ukoliko je vrijeme obla

no zasjenjivanje je nepotrebno. Pikiranje se

obavlja u plasti

ne saksije, tresetne kocke ili jiffi saksije ispunjene

supstratom za proizvodnju rasada. Prilikom postavljanja saksija zemlja se
prekrije crnom folijom na koju se postavljaju plasti

ne saksije. Ako je

pikiranje izvršeno u tresetne kocke ili jiffi saksije, na foliju se stavlja 1 cm
treseta na koji se redaju saksije ili kocke.Crna folija se postavlja kako bi
se izbjeglo prorastanje biljaka u zemlju, jer bi u tom slu

aju prilikom

sadnje došlo do ošte

enja korijena.U periodu od pikiranja do sadnje

biljkama se održava vlažnost i zaštita od bolesti i šteto

ina.

Oprez! - Vrlo

esto se dešava da prijeti opasnost od prerastanja biljaka

zbog neplaniranih problema. Treba odmah smanjiti temperaturu u rasadu,
a biljke razmaknuti na rastojanje 5-10 cm jednu od druge. U tom slu

aju

biljke ne

e naglo rasti, ve

e ja

ati stablo i zadržat

e se normalne

internodije.

Tabela 5.Potrebne temperature u proizvodnji rasada

Temperatura u

5-7 dana nakon

nicanja

7 dana nakon pikiranja

Kultura

Vrijeme

nicanja

dan

Sun

dan

Obla

dan

Paprika

10-15

18-20

15-18

22-25

18-20

Paradajz

5-8

14-16

10-12

20-22

16-18

10-12

Salata

3-6

12-14

7-10

20-22

18-20

14-16

Krastavac

4-7

16-18

14-16

22-25

18-20

15-18

11.

PAPRIKA

Paprika se u plasteniku može uzgajati tokom

itave godine ukoliko joj

obezbjedimo  optimalne    uslove  (temperatura,  svjetlost,  vlaga).
Proizvodnja  tokom  zime  je  dosta  skupa  zbog  visokih  zahtjeva  prema
temperaturi,  te  se  zimska  proizvodnja  obavlja  samo  u  objektima  koji

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 19

imaju povoljnu cijenu energenata (geotermalna voda ili višak toplotne
energije od nekog prera

iva

kog kapaciteta). U plastenicima bez grijanja

paprika se uspješno uzgaja od aprila do novembra.

11.1. Optimalni uslovi za proizvodnju

Paprika  daje  najbolje  rezultate  na  plodnom  strukturnom  zemljištu  sa
neutralnom  reakcijom  (pH  6,5-7,2).  Optimalna  temperatura  zraka  u
plasteniku  treba  da  iznosi    22-28

C tokom sun

anog dana. Ako je

obla

no vrijeme 20-22

C. Optimalne no

ne temperature su za 4-5

C niže

od dnevnih, i treba da iznose 16-20

C. Temperature zraka ispod 15

negativno uti

u na razvoj biljaka, što rezultuje smanjenim porastom i

oplodnjom, isto tako temperature iznad 30

C uzrokuju opadanje cvjetova

paprike. Optimalna relativna vlažnost zraka u plasteniku je 60-70%.
Pove

ana vlažnost zraka negativno uti

e na razvoj plodova (mogu

nost

pucanja  plodova)  te  pogoduje  razvoju  bolesti  na  paprici.  Pored  vlažnosti
zraka paprici je neophodno obezbjediti vlažnost zemljišta i to 70%  PVK
do plodonošenja a 80% PVK u fazi  plodonošenja.

11.2. Izbor sorte-hibrida

Kod izbora sorata-hibrida treba voditi ra

una o vremenu prispje

kvalitetu plodova, oplodnji te otpornosti na bolesti. Trenutno vode

hibridi paprike na prostoru BiH u plasteni

koj proizvodnji su: 1-Istra 2-

Blondy 3-Bijanca 4-Planica.

11.3. Proizvodnja rasada

Za proizvodnju paprike u plasteniku sadnice se proizvode po sistemu
zašti

enog korjena, u raznim kontejnerima,

ašama ili saksijama. Pošto

sjeme paprike dosta sporo ni

e od 10-12 dana, preporu

uje se

naklijavanje sjemena tako što se sjemenke sjemena stave u platenu
vre

icu i potope par sati u toplu vodu +25

C. Nakon što sjemenke prime

vodu vre

ica sa sjemenom se stavi pored nekog toplotnog izvora na

temperaturi 25-28

C. U narednih 4-5 dana sjemenke se redovno kvase i

lagano mješaju. Sjetva se obavlja kada je 50% sjemenki isklijano, sije se u
stiroporne blokove ispunjene supstratom za proizvodnju rasada i to u
redove 2,5 x 2 cm. Zasijane sjemenke se prekriju 1 cm debelim slojem

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 21

50-60 cm

70-80 cm

Slika 1. Razmak biljaka paprike u plasteniku

11.7. Njega nakon sadnje

Nakon sadnje biljke se zalijevaju dva puta u dva dana sa 10-12 l vode
kako bi se sastavila vlaga u zemljištu ispod folije. Naredno zaljevanje
obavlja

10-12

dana

prvu

prihranu

kristalonom

12:36:12+MgO+mikroelementi. Pošto paprika dosta sporo raste ima
dovoljno vremena da se postavi ži

ana armatura iznad svakog reda na

visini  2-2,2  m.  Vezanje  biljaka  obavlja  se  kada  se  formira  uzgojni  oblik
na  dva  vrha.  U  fazi  vegetativnog  rasta  7  dana  nakon  prvog  obavlja  se
drugo  prihranjivanje  i  to  kristalonom  19.19:19  ili  20:20:20.  Naredno
prihranjivanje  se  obavlja  nakon  7  dana  istim  gnojivom.  Do  faze
plodonošenja  biljke  se  zalijevaju  svako  3-4  dana,  a  u  fazi  plodonošenja
svako 2-3 dana sa 10-12 l/m

vode. Pored zalijevanja i prihrane biljke se

redovno pinciraju, obavijaju oko špage, ventiliraju i štite od bolesti i
šteto

ina. U fazi plodonošenja prihrana se obavlja svakih 7 dana

gnojivom 16:18:32+mikroelementi. Ukoliko je analizom konstatovan
nizak nivo pristupa

nog kalcija isti se dodaje u svako drugo

navodnjavanje.

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 22

11.8. Berba

Berba paprike obavlja se svakih 7 dana. Beru se zreli plodovi i

pakuju u kartonsku ambalažu kako bi se izbjegla ošte

enja i smanjilo

kaliranje.

12.

PARADAJZ

Proizvodnja  paradajza  u  plasteniku  se  može  ostvariti  u  dva  turnusa  i  to
kao  rana  proljetna  proizvodnja  i  kao  rana  jesenja  proizvodnja.  Ovo  je
veoma bitno zbog iskorištenosti  plastenika tokom cijele godine. Tako je
ranoj proljetnoj proizvodnji obi

no pred – kultura salata, a u ranoj jesenjoj

proizvodnji,  paradajz  ili  krastavac,  bolja  je  kombinacija  salata,  paradajz,
krastavac.  Sjetva  paradajza  za  ranu  proljetnu  proizvodnju  obavlja  se  oko
10-12-tog  marta,  po

etak berbe je krajem maja. U kontinentalnim

uslovima ovi rokovi se pomjeraju za mjesec dana, tako da sjetva po

inje

etkom februara. Za ranu jesenju proizvodnju sjetva je 25-og maja,

pikiranje 20–25-og oktobra. Zbog potrebe za detaljno planiranje potrebno
je znati orjentacione vremenske intervale u razvoju biljke i to:

•

od nicanja do po

etka cvjetanja 50-70 dana

•

puno cvjetanje traje 5-6 dana

•

od cvjetanja do zametanja ploda 5-6 dana

•

od cvjetanja do po

etka zriobe oko 45 dana

Na ove faze dosta uti

u sortne osobine odre

enih sorata/hibrida, izbor

pravih hibrida je veoma bitan za uspješnost u ovoj proizvodnji. Uslovi za
proizvodnju rano u prolje

e su dosta složeniji od jesenje proizvodnje,

zbog toga što u vrijeme sadnje za ranu proljetnu proizvodnju proizvo

ne mogu obezbjediti optimalne uslove jer su tada temperature niže, manji
intenzitet svjetlosti, slabiji uslovi za oplodnju itd. Zbog svega ovoga treba
izabrati sorte/hibride, koji mogu u ovakvim uslovima ostvariti željene
rezultate. Vode

i hibridi u plasteni

koj proizvodnji su: BELLE F1,

ARLETA F1, OPTIMA F1, MONRO F1, LUSTRO F1, MATIJAS.

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 24

12.3. Sadnja

Sadnja se obavlja u dvorede trake 80+60+50 tako što se razmak izme

traka koristi kao put, a razmak izme

u redova za zalijevanje biljaka.

Sadnja kod normalno uzgojenih sadnica sa 5-6 razvijenih listova se
obavlja tako da se biljka zasadi 2-3 cm dublje, tj. da se na supstrat iz
saksija ili kocku nanese sloj od 2-3cm zemlje. Ukoliko je rasad prerastao i
izdužio se sadnja se obavlja dublje, tako da se unese i dio stabla. Nakon

sadnje biljke se dobro zaliju sa nešto manjom koli

inom vode u odnosu

na  prvo  zalijevanje.  Da  bi  se  izbjeglo  izduživanje  i  pospješila  oplodnja
prve  rodne  grane  biljke  se  ne  zalijevaju  u  narednih  15  dana.  U  tom
vremenu se vrši vezivanje  PVC veziva (lika) za žicu i biljku. U ovoj fazi
treba  obratiti  pažnju  na  relativnu  vlažnost  zraka,  kako  bi  se  izbjegle
neželjene  posljedice.  Relativna  vlažnost  zraka  treba  da  iznosi  60-65%  a
temperatura 18-20

12.4. Održavanje paradajza u vegetaciji

U periodu sadnje do po

etka berbe stalno treba kontrolisati temperaturu,

vlažnost  zraka,  objekat  se  svakodnevno  ventilira  zbog  izmjene  zraka.
Prvo  prihranjivanje  se  obavlja  15  dana  nakon    sadnje  i  to  kombinacijom
11.44:11 + mikroelementi. Zalijevanje se obavlja u razmaku 3-4 dana  sa
10-12 l vode po m

Poslije zalijevanja objekat obavezno dobro izventilirati. Naredna prihrana
se obavlja 7 dana nakon prve i to gnojivom 20:20:20. Pinciranje je veoma
bitna operacija a sastoji se u zakidanju svih bo

nih izdanaka, tako da rast

60 cm

50 cm

70-80 cm

Slika 2. Razmak biljaka paradajza u plasteniku

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 25

nastavlja samo jedan glavni vrh koji se vodi uz špagu do željene visine.
Kada postignemo odre

eni broj grana pristupa se zalamanju vrha. Time

prestaje dalji rast biljke. U fazi plodonošenja biljke se prihranjuju svako 7
dana kristalonom sa nazna

enim sadržajem kalija (14:10:34). Pojavom

prvih zrelih plodova vrši se odstranjivanje donjih ogrubjelih listova i to
tako da se list u jutarnjim satima povla

i prema gore, lahko puca i stvara

veoma mali ožiljak. Obrano liš

e se obavezno iznosi van objekta. Ovom

operacijom se pove

ava prozra

nost u donjim etažama biljke a ujedno se

odstranjuje potencijalna zaraza biljaka.

12.5. Berba

Berba paradajza obavlja se kad plodovi postignu biološku zrelost, a to je
prijelaz blijedožute u crvenu boju. Na ovaj na

in ubrani plodovi ostaju

vrsti i lakše podnose transport, a u narednih dva dana (nakon berbe)

dobijaju ravnomjernu crvenu boju, tj. ulaze u fazu upotrebne zrelosti.
Pakovanje se obavlja u drvene gajbe tako da se plodovi, zavisno od
krupno

e, slažu u dva reda, a izuzetno krupni plodovi, slažu se u jedn red,

i to tako da peteljka bude okrenuta prema gore.

13.

JAGODA

U odnosu na gajenje jagode na otvorenom polju, sistem uzgoja u
plasteniku na PVC foliji i sa navodnjavanjem ima niz prednosti:

•

Izostaje dosta ljudskog rada potrebnog za okopavanje i borbu
protiv korova;

•

Bolje se

uva vlažnost zemljišta i efikasnije je iskorištavanje

hraniva;

•

Štete od mraza su minimalne;

•

Plodovi sazrijevaju ranije i postižu ve

e cijene na tržištu i

•

isti su, ne padaju na zemlju, a i manje su podložni trulenju.

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 27

13.3. Vrijeme i na

in sadnje jagode na PVC foliji

Postavljanje folije obavlja se
ru

no na pripremljene gredice

(lijehe) koje su širine 80 – 90
cm, blago uzdignute s padom
prema stazama izme

u folija;

Folija se blago zateže u pravcu
reda i bo

no, gdje se plitko

polaže u kanale dubine 15 – 20
cm, zatrpa zemljom i blago
nagazi. Izme

u dvije trake

ostavlja  se  staza  širine  40  cm
kojom se hoda u vrijeme rada i
kod  berbe  plodova.  Ispod
folije, a neposredno pored reda
jagode  (5  –  8  cm)  postavlja  se
crijevo  za  navodnjavanje  sa
plavim crtama okrenutim na gore. Po postavljanju folije vrši se probijanje
rupa za sadnju promjera 5 – 7 cm sa specijalnom sadiljkom, na razmku u
redu od 25 – 30 cm  (biljka do biljke) sa va

enjem dijela zemlje gdje

e se

zasaditi živi

. Razmak izme

u dva reda na foliji je 40 cm. Prije sadnje

treba skratiti korjen i umo

iti isti u smjesu svježeg stajnaka, ilova

e, vode

i fungicida.
Sadnju u plasteniku obavljamo ru

no, vra

anjem dijela zemlje koju smo

izvadili sadiljkom.
Sadnice poslije sadnje obilnije zalijevamo i prihranjujemo sredstvom za
ja

anje korjenovog sistema (NPK 12:32:12 + MgO + mikroelementi).

Sorte jagode koje se preporu

uju za gajenje u plastenicima i na

otvorenom polju i trenutno najzastupljenije na prostoru BiH su :
Marmolada, Clery, Maja, Roxana, Arosa, Raurica, Alba, Gemma,
Madeleine, Elsanta i dr

13.4. Održavanje zasada poslije sadnje

•

U prva 3 dna obilno zalijevanje, svaki dan sa 10 – 12 l vode na 1
m

, uz istovremeno orošavanje nadzemnog dijela (lista) u više

navrata zbog potrebe održavanja ve

e relativne vlažnosti zraka u

plasteniku;

Slika 3. Izgled PVC folije u zasadu
jagode

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 28

•

Zakidanje svih cvijetova i bo

nih stolona (vriježa) u više navrata

sa ciljem razvoja bokora za rod u narednoj godini;

•

etkom mjeseca decembra obaviti uklanjanje starog i bolesnog

liš

a i iznošenje van plastenika;

•

Akrilnom folijom prekriti trake sa jagodom u cilju zaštite od
izmrzavanja;

•

Tokom vegetacije vršiti redovnu zaštitu zasada od bolesti i
šteto

ina;

•

Krajem februara kad su temperature iznad 10

C izvršiti prvo

proljetno prihranjivanje sa kristalonom 19:19:19 u koli

ini 7 –

10g/m

•

Naredno prihranjivanje se obavlja 10 – 15 dana iza prvog istim
sredstvima i istom koli

inom;

•

etkom aprila izvršiti prihranu biljaka kristalonom na bazi Ca

(kalcija) i

•

Skidanje akrilne folije obavlja se kada prestane opasnost od kasnih
proljetnih mrazeva.

13.5. Berba jagode

Berba jagode proizvedene u plasteniku na PVC foliji i uz primjenu
navodnjavanja obavlja se u namjensku (plasti

nu ) ambalažu od 0,5 – 1,0

kg. Beru se zreli i zdravi plodovi sa karakteristi

nom bojom za pojedinu

sortu. Ubrani plodovi do transporta na tržište lageruju se u namjenskim
hladnijim prostorima ili komorama, kako bi se izbjeglo ošte

enje istih.

Slika 4. Ubrani plodovi jagode

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 30

14.3. Priprema zemljišta za sadnju

Priprema zemljišta po

inje

iš

enjem objekta od ostataka prethodne

kulture i korova. Slijede

a mjera je rasturanje zgorjelog stajnjaka 3-4

kg/m

i NPK 10:20:30 S 60-80kg/1000m

Rasturena gnojiva se zaoru na dubinu 20 -25 cm nakon

ega se zemljište

freza  (usitni)  i  poravna.  U  koliko  se  sadnja  obavlja  na  crnu  foliju,  prije
postavljanja  iste  razbaci  se  jedan  od  insekticida  (Galation,  Volaton)  i
plitko  inkoporira,  potom  se  postavlja  sistem  za  natapanje  i  crna  folija  sa
izbušenim  rupama  za  sadnju.Ukoliko  rupe  nisu  tvorni

ke izbušene

pristupa se bušenju istih neposredno pred sadnju.

14.4. Sadnja salate

Sadnja salate obavlja se kada sadnica ima 4-6 razvijenih listova. Razmak
sadnje je razli

it i zavisi od sorte i roka perioda sadnje. Zimski turnus

salate sadi se u razmaku 20x20 ili 20x25 cm. U proljetnom roku sadnja se
obavlja u razmaku 20-25x30cm. Ako su sadnice uzgajane po sistemu
zašti

enog korijena u kockama ili kontejnerima, sadnja se obavlja tako što

se  u  zemljište  unosi  ¾  kocke  dok  ¼  viri  iz  zemlje.  Ovakvom  sadnjom
izbjegava  se  prevelika  vlažnost  u  zoni  korijenovog  vrata  što  bitno
smanjuje  mogu

nost obolijevanja biljaka od truleži. Nakon sadnje biljke

se zaliju sa 10-12 l/m

vode.

Slika 5.Sadnice salate

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 31

14.5. Održavanje u toku vegetacije

U toku vegetacije salati je potrebno obezbijediti sljede

e uslove: vlažnost

zemljišta 70-75% PKV u fazi rasta, a u fazi zavijanja glavica vlažnost se
smanjuje na 60%. Relativna vlažnost zraka treba da iznosi 70-80%,
temperatura tokom dana 12-18°C, a tokom no

i 8-12°C. Prihrana se

obavlja dva puta tokom vegetacije, prvi put 20-25 dana nakon sadnje, a
drugi put u fazi formiranja glavica.Prihranjuje se sa jednim od azotnih
gnojiva (amonnitrat).

14.6. Berba salate

Berba se obavlja kada glavice dobiju željeni oblik i veli

inu. Prilikom

odsijecanja glavice se

iste od žutog lista i prevrnu na foliju da bi istekao

višak te

nosti (vode). Nakon 10-15 minuta ubrane glavice se pakuju u

kartonsku ambalažu i to u dva reda 2 x 12 komada uz

iš

enje reza

istom

vodom. Pošto biljke treba dopremiti do tržišta u zimskom periodu
obavezno je zimsko pakovanje (zaštita) na kamionu kako ne bi izmrzle u
transportu.

Slika 6. Salata ???

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 33

60-70 cm

60 cm

90 cm

15.2. Priprema zemljišta za sadnju

Krastavac je kultura koja zahtijeva nešto dublje oranje do 40 cm, te dosta
velike koli

ine zgorjelog ili polu zgorjelog stajnjaka 15 tona/1.000m

osnovnoj gnojidbi uz dodatak 80-100 kg/1.000m

NPK 10:20:30.

Nakon oranja pristupa se usitnjavanju zemljišta frezanjem, a potom
markiranja redova za sadnju.

15.3. Sadnja

Sadnja se obavlja u dvorede trake sa rastojanjem red do reda 60-70cm, a
razmak od trake do trake je 80-90 cm i razmak u redu je 50 – 60cm.
Poslije sadnje biljke se dobro zaliju vodom koja treba da ima temperaturu
oko 25

C. U narednih 7 dana vrši se vezanje špage za žicu i biljku,

ime

se biljci obezbje

uju vertikalna potpora za normalan rast. Temperatura u

plasteniku se održava oko 25

C tokom dana, a 18

C tokom no

i uz

relativnu vlažnost zraka 80-90% i vlažnosti zemljišta 80% PVK.

Zalijevanje  se  obavlja  svakih  3-4  dana  do  formiranja  plodova,  a  po
formiranju plodova svakih 2-3 dana.
Prvo  prihranjivanje  se  obavlja  15  dana  nakon  sadnje  sa  kristalonom
12:36:12 + mikroelementi.
Naredna  dva  prihranjivanja  se  obavljaju  svakih  7  dana  sa  kristalonom
20:20:20.  Prihrana  u  toku  plodonošenja  obavlja  se  svakih  7  dana
kristalonom sa nazna

enim sadržajem kalija.

Krastavci dobro podnose folijarno prihranjivanje koje se može obavljati
svakih 10-15 dana jednim od folijarnih gnojiva. Posebno treba obratiti

Slika 7. Razmak biljaka krastavca u plasteniku

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 34

pažnju na nedostatak magnezija što se manifestuje pojavom bijelih polja
duž nervature lista.

15.4. Pinciranje

Regulisanje rasta stabla obezbje

uje se ranozrelost i ve

i ukupni prinos.

Na stablu do visine 50 cm odstranju se sve bo

ne vriježe, od 50 cm do

žice vrši se prikra

ivanje bo

nih vriježa na 4 lista.

Vriježe drugog i tre

eg reda skra

uje se na 2 lista. Vrh glavnog stabla

kada dospije do žice ne kida se ve

prebaci preko žice i okrene prema

zemlji, tako gubi dominaciju rasta i pospješuje razvoj bo

nih vriježa.

15.5. Berba

Berba po

inje 6 sedmica nakon sadnje i obavlja se u po

etku svako 5

dana, a potom svakih 2 dana. Ubrani plodovi se pakuju u kartonsku
ambalažu radi lakšeg transporta, te manjeg ošte

enja plodova. Tokom

berbe mora se voditi ra

una da se plodovi na vrijeme uberu i ne smije se

dozvoliti da plod požuti (sazrije) na biljci, jer ista prestaje dalje cvjetati i
davati nove plodove.

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 36

16.

ZAŠTITA KULTURNIH

BILJAKA OD BOLESTI I ŠTETO

INA

Zaštita bilja jedna je od najvažnijih tehnoloških mjera u biljnoj
proizvodnji, a primjenjuje se da bi se smanjile štete u prinosu i kvalitetu
proizvoda. Savremena proizvodnja u zašti

enom prostoru se ne može

zamisliti bez uspješno sprovedenih mjera uništavanja šteto

ina. U štetne

organizme poljoprivrednih kultura u zatvorenom prostoru spadaju:
korovi, uzro

nici bolesti i štetnici (insekti, pauci, nematode, puževi,

krtice itd.). Radi toga se sprovo

enje mjera zaštite biljaka sa ciljem

uvanja postignutih prinosa name

a se kao obaveza u naprednoj

proizvodnji povr

a i jagoda.

Pesticidi su supstance ili smjese supstanci namjenjene za prevenciju,
uništavanje, suzbijanje ili smanjenje koli

ine šteto

ina.

Prema namjeni pesticidi se dijele na:

Herbicide

pesticidi namjenjeni za suzbijanje korovskih
biljaka

Fungicide

pesticidi namjenjeni za suzbijanje gljiva
prouzrokova

a biljnih bolesti

Insekticide

pesticidi namjenjeni za suzbijanje štetnih
insekata

Akaricide

pesticidi namjenjeni suzbijanju štetnih grinja
(pauka)

Arboricide

pesticidi

namjenjeni

uništavanje

drvenastih biljaka

Limacide

pesticidi

namjenjeni

suzbijanju

štetnih

puževa

Nematocide

pesticidi

namjenjeni

suzbijanju

štetnih

nematoda

Rodenticide

pesticidi namjenjeni suzbijanju glodara

Desikante

pesticidi namjenjeni izazivanju uvenu

odnosno sušenja gajenih biljaka

Defolijante

pesticidi

namjenjeni

izazivanje

prijevremenog opadanja liš

a prije berbe,

odnosno žetve

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 37

S obzirom na djelovanje pesticide razlikujemo prema:

•

Preventivnom djelovanju (sprje

avaju razvoj npr. bolesti).

•

Kurativnom djelovanju (zaustavljaju dalje širenje bolesti ili
ublaže simptome).

•

Eredikativnom djelovanju (unište gljivu, a simptomi mogu
nestati).

Po na

inu prenosa aktivne materije unutar biljke pesticide dijelimo na:

•

Kontaktne (djeluje isklju

ivo na mjestu gdje padnu, zbog toga su

najviše podložni ispiranju kišom).

•

Lokosistemi

ne (ulaze u biljno tkivo i jednim dijelom se rašire

oko mjesta ulaska).

•

Sistemi

ne (prenose se po provodnom sistemu tretirane biljke).

Unutar ove grupe sredstva možemo podijeliti još na:
polusistemi

ne (po biljci se prenose samo na gore ili samo na dole

i prave sistemi

ne (ulaze u biljno tkivo i po biljci se raznose kako

na gore tako i na dole i kao takvi omogu

avaju najbolju mogu

zaštitu).

17.

NAJ

EŠ

E FORMULACIJE

PESTICIDA

EC  -  koncentrat  za  emulziju,CE  -  koncentrovana  emulzija,  SC  -
koncentrovana  suspenzija,  SL  -  koncentrovani  rastvor,  AS  -  vodeni
rastvor,  OL  -  uljni  rastvor,  GR  –  granule,  FG  -  fine  granule,  EW  -
emulzija ulje u vodi, EO - emulzija voda u ulju, ES - emulzija za tretiranje
sjemena,SP - vodorastvorljivo prašivo, SG - vodorastvorljive granule, FS
- koncentrovana suspenzija za tretiranje sjemena, LS - rastvor za tretiranje
sjemena, SE – suspoemulzija, WP - kvašljivi prašak, MG – mikrogranule,
GG  –  makrogranule,  PW  –  prašivo,  DP  -  prašivo  za  zaprašivanje,  DS  -
prašivo  za  zaprašivanje  sjemena,  WG  -  vododisperzibilne  granule,  WS-
vododisperzni grašak za vlažno tretiranje sjemena.

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 39

KARENCA

vremenski period koji mora da protekne od
posljednje primjene pesticida do berbe . Npr. ako
je karenca nekog sredstva za paradajz 7 dana, to
zna

i da paradajz možemo konzumirati tek 7

dana poslije prskanja tim sredstvom

RADNA KARENCA vrijeme u kome nije dozvoljen rad i pristup ljudi

u polju i zašti

enom prostoru nakon primjene

pesticida.

AKTIVNA
MATERIJA

hemikalija u formulaciji sredstava za zaštitu bilja
koja je djelotvorna protiv šteto

ina, korova i

bolesti.

FITOTOKSI

NOST ošte

enja kulturne biljke nakon upotrebe

sredstava za zaštitu bilja

OTROVNOST

svojstvo sredstva za zaštitu bilja da uzrokuje
ošte

enje u organizmu

20.

ZAŠTITNA OPREMA I MJERE

OPREZA

Prilikom primjene pesticida obavezno nositi odgovaraju

e rukavice,

gumene

izme, zaštitno odijelo, zaštitu za glavu, zaštitne nao

ale, te

masku za nos i usta. Ne raditi sa izloženom kožom, niti puštati djecu da
rade ili da budu prisutna pri upotrebi pesticida.

•

Prilikom pripreme rastvora, voditi ra

una o tome da se nikada

pesticidi ne sipaju u ure

aje za aplikaciju. Prethodno ih treba

razblažiti u manjoj posudi.

•

Pesticide sipati u vodu, ne sipati vodu u pesticide.

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 40

•

Pri miješanju pesticida upotrebljavati štapove, i ne umakati ruke u
rastvor pesticida.

•

Obaveznopro

itati uputstvo o upotrebi pesticida i strogo ga se

pridržavati, a etikete nikada ne skidati sa originalne ambalaže.

•

Strogo voditi ra

una o karenci.

•

Obavezno koristiti

istu i ne previše hladnu vodu.

•

Prilikom primjene pesticida ne uzimati hranu i ne pušiti.

•

Ne ostavljati rastvore pesticida u prskalicama

•

Poslije rada obavezno se istuširati vodom i sapunom.

•

Pesticide držati zaklju

ane u posebnim ormarima, van domašaja

djece i ne stavljati ih blizu hrane.

•

Nikada ne tretirati kada se p

ele nalaze na biljkama. Uvijek

tretirati nave

e ili u toku no

i kada nema p

ela.

•

Tako

e, za vrijeme vjetra ne prskati, jer vjetar može odnijeti

rastvor sredstva na susjedne kulture i uzrokovati štete.

•

Primjenjivati pesticide rano ujutru po lijepom vremenu, nave

e ili

u pono

, pri tome voditi ra

una o ja

ini i smjeru vjetra.

•

Izbjegavati primjenu pesticida na temperaturi višoj od 30º C.

•

Držati pesticide na suhom, hladnom i mra

nom mjestu. Ne držati

ih na mjestu koje je direktno izloženo svjetlosti, niti na toplom i
vlažnom mjestu.

21.

NAJVAŽNIJI ŠTETNICI U

ZAŠTI

ENOM PROSTORU

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 42

rosu na koju se nastanjuju gljive

avice i mravi. Lisne uši su i opasni

prenosioci
prenosioci velikog broja biljnih virusa.

Zaštita: Suzbijanje lisnih ušiju kad se pojave uspješno je samo uz
primjenu insekticida. Insekticidi za suzbijanje lisnih ušiju: Actara 25 WG,
Calypso 480 SC, Confidor 200 SL, Decis 2,5 EC, Mospilan 20 SP, Karate
zeon, Lannate 90, Talstar 10 EC, Actellic 50 i dr.

21.3. Lisne sovice (Mamestra spp.)

Pamukova sovica (Helicoverpa armigera)
Kukuruzna sovica (Ostrinia nubilalis)

Lisne sovice se povremeno pojavljuju u velikom broju napadaju

i biljke u

staklenicima i plastenicima, posebno u uslovima visoke vlažnosti.
Gusjenice se na biljkama hrane izgrizaju

i list, po

emu su i dobile ime.

Imaju tijelo zelene ili sme

e boje, zavisno od hrane, suženo prema glavi,

a mogu da narastu i do 4 cm. Gusjenice osim što se hrane liš

em se

ubušuju i u plod (Slika 5.) i hrane njegovim sadržajem prljaju

i ga

izmetom. Osim ovih direktnih šteta, plodovi ošte

eni ubušivanjem

gusjenice su podložni brzoj truleži.

Zaštita:  Gusjenice  lisnih  sovica  suzbijati  prije  nego  postignu  dužinu  2-
2,5 cm.  Insekticidi koji se mogu koristiti su: Talstar 10 EC, Decis 2,5 EC,
Karate  Zeon  i  dr.U  periodu  polaganja  jaja  leptira  lisnih  sovica,  kao  i  u
vreme piljenja gusenica primjeniti preparat Match ili Insegar 25 WG.

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 43

Slika 5. Kukuruzna sovica u plodu paprike

www.omafra.gov.on.ca/IPM/english/peppers/insects/eurpean-corn-borer.html

21.4. Lisni mineri

Lisni mineri su sitne muhe veli

ine 1,4 do 2,3 mm. Štete na listu

paradajza, paprike i krastavca izazivaju samo larve. Ove larve žive
izme

u dva sloja lista, tu se hrane lisnim tkivom - parenhimom, buše

i u

njemu karakteristi

ne hodnike – mine (Slika 6.), koje su vidljive i sa lica

i sa nali

ja lista. Štetu nastaju radi smanjenja asimilacione površine

biljaka.
Zaštita:  Za  suzbijanje  minera  upotrijebiti  insekticide  koji  se  koriste  i  za
suzbijanje  lisnih  ušiju,  posebno  se  mogu  se  izdvojiti  Vertimec,    Karate
Zeon i Perfekthion

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 45

Slika 7. Bijela mušica „leptiri

“

http://plante-doktor.dk/melluseng.htm

21.6. Duhanov štitasti moljac (Bemisia tabaci)

Insekt je jako sli

an bijeloj mušici, i samo pod pove

alom se mogu

iti razlike. Odnedavno je prisutan u jednom dijelu BiH. Svi stadiji

razvoja nalaze se na nali

ju listova. Sisanjem biljnih sokova larve i odrasli

oblici slabe biljku. Zaštita: pratiti pojavu duhanovog štitastog moljca
putem ljepljivih traka, a od insekticida koristiti: Confidor SL 200, Actara
25 WG, Magnum 200 SL, Actellic 50,Talstar 10 EC, Karate itd.

21.7. Duvanski i Kalifornijski trips (Trips tabaci & Frankliniella

occidentalis)

Maleni izduženi insekti veli

ine od 0,9 do 2 mm (Slika 8.). Najve

e štete

izaziva paprici gdje napada tek zametnuti plod, koji se formira na dnu
cvjetnog vjen

a. Tako plodovi paprike ostaju sitni, deformisani, i

nekrozama na površini. Štetnik se hrani sisanjem biljnih sokova, i to sa
najnježnijih dijelova biljke. Ošte

enja lista ishranom tripsa manifestuje se

pojavom bjeli

astih pjega sa mnoštvom crnih ta

kica. U zašti

enom

prostoru tripsi se mogu razmnožavati tokom cele godine,a najlakše ih je
mogu

e uo

iti u cvijetu parike.

Zaštita: Obavlja se u okviru mjera zaštite od drugih šteto

ina. Ako nije

potrebno suzbijati druge štetne insekte, tripse treba suzbijati
insekticidima sistemi

nog delovanja poput Actara 25 WG, Vertimec,

Actellic 50, i Karate Zeon i dr.

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 46

Slika 8. Tripsi na paradajzu

21.8.

Koprivina grinja /obi

ni crveni pauk/ (Tetranychus urticae)

Grinje su sitni zglavkari, veli

ine 1 mm, koji se hrane sisanjem sokova,

naj

eš

e na nali

ju lista. Njihovoj pojavi pogoduje toplo i suho vrijeme.

Simptomi napada su bijele ta

kice na licu lista, izme

u nervature.

Pove

anjem intenziteta napada listovi žute dok nervatura ostaje zelena, i

na kraju se osuše. Štetnik proizvodi i pau

inu, pa u slu

aju jakog napada

listovi mogu biti me

usobno povezani pau

inom, unutar koje se mogu

ogroman broj jedinki (Slika 9.). Crveni pauk je opasan štetnik svih kultura
uzgajanih u plastenicim i staklenicima. Od plodovitog povr

a najve

štete izaziva na krastavcu i tikvicama, a manje na paprici i paradajzu. U
zašti

enom prostoru razvija velik broj generacija godišnje. Važno je mjere

zaštite preduzeti odmah po uo

avanju parazita.

Slika 9. Jak napad crvenog pauka

www.omafra.gov.on.ca/english/crops/hort/news/grower/2008

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 48

21.10. Plamenja

a krastavca (Pseudoperonospora cubensis)

Plamenj

a krastavca je jedna od ekonomski najzna

ajnijih bolesti

krastavca. Naj

eš

e se javlja na krastavcu, ali su napadnu podložne i

dinja, tikvice i lubenica. Do umanjenja prinosa dolazi radi djelomi

nog ili

potpunog uništenja lisne mase biljaka. Simptomi na listu su u vidu
svjetlo-zelenog mozaika. Razvojem bolesti pjege postaju žute i jasno
oivi

ene ve

im lisnim nervima (Slika 11.). Zaraženi dio lista se suši,

postaje krt i lomi se. Zaraženo liš

e ne opada, ali je njegova uloga u

ishrani biljke smanjena što se direktno odražava na prinos koji u
slu

ajevima jake zaraze potpuno izostaje. Plodovi krastavca obi

no nisu

zaraženi, ali su kržljavi i slabog kvaliteta.

Slika 11. Simptomi plamenja

e krastavca na listu

Zaštita:  U    zaštiti  krastavca  od  plamenjace  kombinovati  agrotehnicke  i
hemijske  mere,  gajiti  tolerantne  i  otporne  sorte  i  hibride.  Najvažnija  je
pravovremena  upotreba.  Fungicidi  za  suzbijanje  plamenja  krastavca:
Consento,  Acrobat  MZ  WG,  Antracol  WP  70,  Folio  Gold  537,5  SC,
Ridomil  Gold  MZ  68  WG,  Blauvit,  Kocide,  Alliete  80  WP,  Foliet,
Quadris.

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 49

21.11. Pepelnica krastavca (Erysiphe spp.)

Pepelnica se razvija i bez vode ili vlažnosti na površini lista, pa se najve

štete ispoljavaju u proizvodnji krastavca u zašti

enom prostoru. Prvi

simptomi bolesti se u vidu bjeli

aste, rastresite i pepeljaste navlake

javljaju se na donjem i srednjem lišcu i to na licu (Slika 12.), rijetko na
nali

ju lista. U po

etku ova navlaka je u vidu pojedina

nih pjega, koje se

kasnije me

usobno spajaju i prekrivaju cijeli list. Tkivo lista ispod

„navlake“ žuti i nekrotira.
Zaštita: Gajenje otpornijih sorti i hemijske mjere zaštite. Tretiranje po

eti

po pojavi prvih brašnastih pjega na listu. Naj

ešce su dovoljna 2 tretiranja

u razmaku 10-14 dana. Fungicidi za suzbijanje uzro

nika pepelnice

krastavca: Quadris, Rubigan, Anvil, Systane 12E, Sabithane.

Slika 12. Simptomi pepelnice na listu krastavaca

21.12. Siva plijesan (Botrytis cinerea)

Siva plijesan predstavlja veliki problem pri gajenju krastavca u
zašti

enom prostoru. Oboljenje se intenzivnije pojavljuje u uslovima

velike vlažnosti i visoke temperature. Na listovima se formiraju
nekroti

ne pjege na ivici ili vrhu lista, sa karakteristi

nom sporulacijom u

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 51

21.13. Plamenja

a paradajza (Phytophthora infestans)

Najzna

ajnija bolest paradajza (krompira, patlidžana) kod nas. Osim što

uništava list, gljiva napada i zelene plodove (Slika 14.)  i one u stadijumu
zrenja,  koji  zbog  toga  trule.  Zarazni  materijal  se  sa  oboljelih  krtola
krompira  prenosi  vjetrom,  na  usjev  paradajza.  Po

etni znaci bolesti prvo

se ispoljavaju na listu, u vidu krupnih pega maslinaste boje. Pri visokoj
vlažnosti vazduha, sa donje strane lista stvara se beli

asta prevlaka koja

predstavlja  organe  za  reprodukciju  gljive.  Oboljelo  tkivo  nekrotira,
postaje  mrko  i  vrlo  brzo  se  suši.  Na  zelenim  plodovima  bolest  se
pojavljuje  u  vidu  sivo-zelenkastih,  vodenastih  pega,  koje  se  brzo  šire,
dobijaju  sivo  mrku  boju  i  za  nekoliko  dana  prekrivaju  cijeli  plod  koji
lahko otpada.

Slika 14. Plamenja

a na zelenim plodovima paradajza

Zaštita: Prije pojave prvih simptoma (kraj juna i po

etak jula), treba

obaviti preventivnu zaštitu kontaktnim fungicidima. Prskanje se obavlja
svakih sedam do deset dana. Ukoliko se pojave simptomi bolesti
upotrebiti sistemi

ne fungicide, sa kojima se zaustavlja širenje infekcije i

obezbje

uje trajnija zaštita. Ne preporu

uje se primena sistemi

nih

fungicida više od dva puta. Fungicidi za zaštitu paradajza od plamenja

Bordovska

orba, Antracol WP 70, Dithane,Polyram DF, Ridomil Gold

MZ 68 WG, Quadris, Blauvit i dr.

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 52

21.14. Pljesnjivost lista paradajza (Fulvia fulva)

Ovo oboljenje se javlja samo u zašti

enom prostoru u uslovima slabe

osvjetljenosti plastenika pod zaprljanom folijom ili pri dužem periodu
obla

nog vremena. Simptomi bolesti se ispoljavaju na liš

u, i to prvo

starijem.

               Slika 15. Pljesnjivost lista paradajza (Fulvia fulva)

Na stablu i plodu pojava simptoma je rijetka i bez štetnih posljedica. Na
licu  lista  najpre  nastaju  svetlozelene  ili  žute  zone  sa  nejasnim  ivicama,
dok na  nali

ju lista u okviru pjega dolazi do sporulacije gljive pri

emu

se obrazuje gusta, somotasta, sivomrka prevlaka (Slika 15.). Zaraženo
tkivo potom nekrotira, list se uvija, vehne i otpada.
Zaštita: Plodored, uklanjanje biljnih ostataka, redovno provjetravanje i
optimalan sklop biljaka u objektima zašti

enog prostora su neophodni da

bi se otklonili uslovi za pojavu ove bolesti. Biljke ne saditi gusto da ne bi
dolazilo do zasenjivanja. Koristiti

istu foliju i održavati

isto staklo.

Fungicidi za zaštitu paradajza od pljesnjivosti su: Antrakol WP 70,
Dithane M 45, Polyram DF, Score 250 EC i dr.

21.15. Crna pjegavost paradajza (Alternaria solani)

Bolest izaziva gljiva koja napada još i plavi patlidžan i papriku, ali sa
blažim posljedicama. Štete na paradajzu su ve

e ako su napadnute mla

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 54

oivi

enih glavnim lisnim nervima (Slika 17.). One su u po

etku

hloroti

ne, zatim žute i najzad dobijaju tamniju crvenu boju. Tek iznikle

mlade biljke brzo uginu.
Zaštita: Zaštita salate od uzro

nika plamenja

e je specifi

na, jer se ona

rano koristi za ishranu u svježem stanju. Zato preventivnim mjerama i
mjerama zaštite rasada treba dati prioritetan zna

aj (regulisati zalivanje da

se na biljkama ne zadržava voda, koristiti azot u minimalnim koli

inama,

izme

u 2 sjetve uništavati biljne ostatke). Kod osjetljivih sorti u uslovima

povoljnim za razvoj parazita primenjuju se fungicid, i to od momenta
obrazovanja prvog stalnog lista. Preporu

uje se primjena preparata

Quadris, Ridomil Gold MZ, Bravo i Folio Gold.

Slika 17. Plamenja

a salate

http://www.hcphs.hr/

21.17. Siva plijesan (Botrytis cinerea)

Siva  plijesan  parazitira  salatu  u  svim  stadijumima  razvoja  od  sjetve  do
berbe,  a  nakon  toga  i  pri  transportu  i  u  skladištu.  Prvi  nagoveštaj  zaraze
starijih biljaka je tamna, vodenasta zona u osnovi struka ili lista. Zaraženi
listovi su prekriveni sivom micelijom gljive. Kod jako napadnutih biljaka
razvijaju  se  saprofitne  bakterije,  tako  da  se  unutrašnji  listovi  pretvore  u
sluzastu masu.

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 55

Zaštita: Regulisanje temperature i vlažnosti zraka i zemljišta u objektima
zašti

enog prostora predstavlja osnovnu mjeru sprije

avanja pojave sive

plijesni. Oboljele biljke redovno odstranjivati. Kombinovati razli

ite

fungicide  i  poštovati  preporuke  o  maksimalnom  broju  tretiranja  jednim
fungicidom.  Efiksana  zaštita  postiže  se  preparatom  Switch,  Quadris,
Ridomil Gold plus, Antracol WP 70, Aliette 80 WP i dr.

21.18. Bijela trulež na salati i krastavcu (Sclerotinia sclerotiorum)

Salata: bijela trulež kod salate se javlja u zoni korenovog vrata, u dijelu
gdje korijen izlazi iz zemlje. Na ovom mjestu dolazi do mehke truleži, pa
se pri pokušaju

upanja zaražene biljke ona lako odvaja od korijena koji

ostaje u zemljištu i nije zaražen. Na dijelu glavice koji je okrenut prema
zemlji

esto se uo

ava micelija gljive u vidu bijelih komada vate.

Krastavac:  Bolest  se  manifestje  pojavom  snježno  bijele  micelije  sa
sklerocijama  na  presjeku  stabljike.  Na  plodovima  zaraza  je  vidljiva  kao
bijeli  micelij  što  pogoduje  razvoju  vlažne  truleži.  Bolest  uzrokuje
propadanje plodova ili vriježa.

Slika 18. Bijela trulež na salati

www.usask.ca/agriculture/plantsci/vegetable/images/vegetable/misc/sclerotinalettuce.jpg

Zaštita salate: Regulisanje temperature i vlažnosti vazduha i zemljišta u
objektima zašticenog prostora predstavlja važnumeru sprecavanja pojave
bele truleži. Efikasna zaštita postiže se fungicidom Switch, preventivnom
primenom ili pri pojavi prvih simptoma.
Zaštita krastavca: redovno provjetravanje zašti

enog prostora uz

smanjenje vlažnosti zraka. Od preparata koristiti Kidan, Ronilan, Sumilex
50-FL.

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 57

21.20. Antraknoza plodova paprike (Colletotrichum)

Antraknoza je u uslovima velike vlažnosti

esto oboljenje dozrelih

plodova paprike. Pored umanjenog prinosa pogoršava se i kvalitet
plodova, koji se teže

uvaju. Karakteristi

ni simptomi oboljenja

ispoljavaju se na zrelim plodovima u vidu kružnih, neznatno udubljenih
pjega, pre

nika i do 2 cm (Slika 20.) Površinski sloj napadnutog tkiva

ispod pokožice može biti bjeli

ast i suh, a centralni dio tamniji.

U uslovima visoke vlažnosti na površini napadnutog tkiva nastaju brojne
spore patogena u vidu sluzave mase koja se u suhim uslovima osuši.
Napadnuto tkivo

esto naseljavaju sekundarni mikroorganizmi, posebno

gljive roda Alternaria, ubrzavajuci proces propadanja ploda.
Zaštita:  Preventivne  mjere  koje  doprinose  smanjenju  pocetnog
inokuluma  su  veoma  znacajne.  Primenjivati  najmanje  trogodišnji
plodored, uklanjati biljne ostatke i korovske biljke, redovno provjetravati
objekta da bi se otklonili uslovi za razvoj gljive. Biljke ne saditi gusto da
bi  se  obezbedilo  provjetravanje.  Vršiti  hemijsku  zaštitu  rasada  i  odraslih
biljaka preparatima Bravo, Quadris, Folio Gold i Score.

Slika 20. Antraknoza na plodu

http://ohioline.osu.edu/hyg-fact/3000/images/3307_1.jpg

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 58

21.21. Obi

na pjegavost lista jagode (Mycosphaerella fragariae)

Bolest prepoznajemo po pjegama koje su, bez obzira na starost lista
uvijek oivi

ene karakteristi

nim ljubi

astim slojem (Slika 21.).Veli

ina

pjega varira izme

u 2-5 mm., i

esto dolaze u skupinama. Izgled i boja

pjega, osim starosti liš

a, tako

er mogu varirati i u ovisnosti o temperaturi

i vlazi. Osim na liš

u simptomi uzrokovani M. fragariae mogu se javiti na

lisnim peteljkama i na dijelovima cvijeta (cvjetnim stapkama, cvjetnoj

aški, lapovima), a ponekad i na plodovima.

Gljivica prezimljuje na inficiranom živom liš

u ili na otpalom i mrtvome

liš

u. Simptomi bolesti se uo

avaju ve

sredinom prolje

a, samo se

nijhova izražajnost poja

ava tokom vegetacije, u ovisnosti o klimatskim

prilikama, prije svega vlazi, koja je glavni faktor za širenje i razvoj
bolesti. Starost liš

a je vrlo važna za infekciju. Prema ve

ini autora liš

srednje starosti je najosjetljivije na napad M. fragariae.

Slika 21. Karakteristi

ne pjege na listu jagode

Zaštita: Preporu

uju se preventivne mjere zaštite, od kojih su najbitnije

ljetna obnova nasada i uzgoj rezistentnih kultivara. Ljetno obnavljanje
nasada je uobi

ajena agrotehni

ka mjera u uzgoju jagoda, gdje košnjom

staroga i ve

inficiranoga liš

a i njegovim iznošenjem van nasada i

spaljivanje, smanjujemo mogu

nost nakupljnja potrebnog inokuluma za

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 60

LJEPLJIVE PLO

Veliki broj insekata privla

e odre

ene boje. U zašti

enom prostoru pojava

nekih insekata se može vrlo uspješno smanjiti pomo

u vizualnih mamaca.

Kao vizualni mamci najviše se koriste raznobojne ljepljive plo

e (trake),

koje se vješaju unutar staklenika ili plastenika. N

a tržištu se mogu na

ljepljive plo

e u bojama po prihvatljivim cijenama sa kojima je lahko i

rukovati.
Obojene plo

e (žute, plave ili bijele boje) postavljaju se u usjeve ili

zašti

eni prostor i redovno mijenjaju. Ustanovljeno je da:

Žuta boja

privla

i privla

e brojne vrste lisnih uši, kalifornijskog tripsa,

štitastog moljca i dr.

Plava boja

plo

e još više privla

e kalifornijskog tripsa.

Vješanjem velikog broja plo

a mogu

e je

-brojnost štetnika smanjiti, odnosno
-na vrijeme primijeniti zaštitu/prskanje.
Na kraju treba naglasiti da je neophodno redovno kontrolisati biljke kako
bi se sve bolesti i šteto

ine uo

ile pravovremeno što je osnovni uslova za

dobar uspjeh zaštite.

Proizvodnja povr

a i jagode u zašti

enim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o

| 61

LITERATURA

Kosovi

, N., Kurtovi

, O.: Produktivnost sorti salate