Uvod

     Narkomanija je hronična bolest prouzrokovana unošenjem psihoaktivnih 
supstanci. Leči se godinama. Uzrok je problema u svakodnevnom životu, 
kako korisnika opojnih droga, tako i okoline u kojoj se nalaze. Problem se 
javlja   najčešće   u   periodu   sazrevanja,   mahom   iz   radoznalosti   ili   pak 
porodičnih problema. 

Jedna od najvažnijih stvari koje treba razumeti kada su droge u pitanju je da 
one pokazuju različito dejstvo kod osoba koje  je  konzumiraju. Za jednu 
osobu konzumiranje droga, pa čak i  prvo probanje može biti opasno po 
život, za neku drugu osobu je „manje“ opasno, ali uvek je štetno.
Droga   je   u   savremenom   drustvu   postala   trend,   odgovor   na   svakodnevnu 
monotonost i probleme društva u kome živimo, inat prema svemu što je 
normalno   i   razumno,   ulaznica   u   društvo,   nacin   da   se   prekrati   vreme   ili 
neistraženo prostranstvo bez kojeg se život ne smatra kompletnim. 
Zvuči   zabrinjavajuće   da   kod   prosečnog   narkomana   u   Srbiji,   od   prvog 
kontakta sa drogom, do prihvatanja pomoći i odlaska na lečenje prodje više 
od 10 godina. 
Svako društvo treba da reguliše i suzbija upotrebu droga i svaki pojedinac 
mora da shvati da je droga nešto što mu nece doneti ništa, a odnece mu sve.

Valjevo je grad sa velikim brojem ljudi zavisnih o nekoj vrsti narkotika i u 
daljoj analizi pružićemo informacije o ovoj teškoj bolesti zavisnosti. 

PREDMET ISTRAŽIVANJA
Teorijsko određenje predmeta istraživanja

     

Napisano je dosta

 

knjiga i studija o bolesti narkomanije, međutim stručan 

jezik u literaturi onemogućio je njihovo razumevanje. Nijedan rad nije dao 
trajno rešenje. Nedostaje im više praktičnih ideja koje će se sprovesti u delo. 

Vremensko određenje predmeta istraživanja

 – 

28.09.2012. do

 

07.12.2012.g.

Prostorno određenje predmeta istraživanja – Vipos.
Disciplinarno određenje predmeta istraživanja – Projekt menadžment.

CILj ISTRAŽIVANJA
Društveni cilj

Cilj našeg istraživanja je primena ideja u praksi grada Valjeva. 

Stručni cilj

Obogatiti stručna znanja u oblasti projekt menadžmenta. 

 

                                           

Gantogram

RB

Naziv faze

ned.

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

1

Planiranje org. 

promena

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

Analiza i dijagnoza 

postojeceg stanja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3

Projektovanje nove 

organizacije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4

Uvodjenje nove 

organizacije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5

Održavanje nove 

organizacije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

background image

jasno odnositi na sprečavanje konzumiranja psiho aktivnih supstanci, a te 
promene moraju imati jak uticaj na celokupno stanovništvo. 

-Ustanova, čiji se rad posebno mora nadgledati, kako bi doslo do poboljsanja 
ovakve situacije je

: Centar za socijalni rad.

 Centri za socijalni rad  su  nezainteresovani za ovaj  problem, te svakako 
svoju nezainteresovanost pretaču u prebacivanje odgovornosti na državu, i 
na   samu   vlast.   Pomoc,   koju   bi   trbalo   da   pruže   zavisnicima   ove   bolesti, 
najčešće   uskraćuju.   Razlog   je,   nepoverenja   prema   njima.Oni   jasno 
naglasavaju   zakone,   koji   najčeće   nisu   razumljivi   samom   pojedincu,   i 
standardno   se   vezuju   za   zakone   prema   članovima.   Sledeci   organ,   koji 
svakako utice na proširenje ovakvog zluradog stanja, je :

 

Carinska policija.

Ona svojom nemarnošču, i beskrupuloznošću uništava 

sopstvenu državu. Na carini se primaju mita, za prenos teške i lake droge, 
čime se ruši moralni sistem, ugrožava se društvena reputacija, uništava se 
svoja država. Na osnovu ovih beskrupuloznih radnji se stiče prljav capital. 
Što svakako dovodi do sve većeg broja narko dilera, kako sitnih-uličnih, 
tako i do krupnih.  Kako bi se uvela neka promena, najpre je potrebno uočiti, 
gde se razvijao osnovni problem. Zatim je potrebno preduzeti sve moguce 
mere, koje bi doprinele u stvaranju promena. Neke od tih mera mogu biti: 

Identifikacija promena u okolini

         Akcije u Valjevskim školama su pozitivan pomak u borbi protiv ove 
opake  bolesti   ali   svakako  nedovoljan  da  bi  se   svest   mladih  promenila  a 
upotreba droga smanjila, pa  čak i  iskorenila. Škole se zalažu za to da se 
najpre informišu nastavnici, roditelji, pa zatim ucenici. Na taj nacin škola je 
postala aktivan učesnik u lancu preventivnih aktivnosti, a ne samo pasivni 
receptor.   U   školskom   dvorištu   Ekonomske   škole   u   više   navrata 
organizovane   su   akcije   u   kojima   su   izmedju   ostalih   učestvovali   i   sami 
učenici škole.  Ideja sa kojom su se okupile ove organizacije mladih jeste 
promovisanje   aktivnog   života,   što   je   najbolja   prevencija   u   zloupotrebi 
psihoaktivnih supstanci. Potrebna je veća uključenost policije i više centara 
za   lečenje   ove   bolesti.   Zakonske   i   policijske   mere   koje   se   sprovode   u 
Valjevu   jos   uvek   nisu   postigle   zadovoljavajuce   rezultate   ali   su   promene 
uočljive. Medjutim, kao veoma efikasni su se pokazali savetodavni centri u 

Valjevu, kao informativni centri za davanje informacija i podrške putem 
telefona. 

ANALIZA I DIJAGNOZA POSTOJEĆEG STANJA
-Snimak i analiza postojećeg stanja

Alarmantni rezultati istraživanja među srednjoškolcima u Valjevu ukazuju 
da   je   prosečna   starosna   dob   u   kom   mladi   prvi   put   probaju   marihuanu 
nepunih 15 godina, a heroin 16 godina.  Anketirano je približno 15% od 
ukupnog broja populacije učenika srednjih škola u Valjevu. 

1) Procenat ispitanika koji su probali psihoaktivne supstance:
Ukupan rezultat- 15% (nije probalo 85%).
Prosečan uzrast u kom su prvi put probali marihuanu:  14,8 godina.

2) Razlog zbog kog su probali psihoaktivne supstance:

1. radoznalost 

-74 %

2. iz dosade - 

12 %

3. uticaj društva 

- 9 %

4. nagovor prijatelja, devojke, dečka- 

5 %

3)  Psihoaktivne supstance koje su ispitanici konzumirali pored 
marihuane i heroina:

1. 6% je probalo ekstazi
2. 3% je probalo spid
3. 1,2% je probalo kokain
4. 0,8 % je probalo LSD

4) Okruženje ispitanika: 

1. 31 % ispitanika lično poznaje izmedju 1 i 5 ljudi koji koriste PSA
2. 15 % ispitanika lično poznaje preko 20 ljudi koji koriste PSA
3.. 9 % ispitanika lično poznaje između 5 do 10 ljudi koji koriste PSA
4. 5 % ispitanika lično poznaje izmedju 10 do 20 ljudi koji koriste PSA

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti