PROJEKTOVANJE 

TEHNOLOŠKIH POSTUPAKA

List broj: 

Datum:

Broj listova: 

21

MAŠINSKI FAKULTET

PODGORICA

Odjeljenje u Pljevljima

Ime i prezime:

Broj indeksa:

Zadatak:

Ovjerio:

3.05.2013.

Čelebić Jasmin 

06/12

I

PROJEKTOVANJE TEHNOLOŠKOG POSTUPKA DOBIJANJA OBRTNIH 

TIJELA, KRUŽNO CILINDRIČNOG OBLIKA

Postavka domaćeg zadatka:  

     Za proizvod na 

Slici 1.

,

 

koji je sastavni dio sklopa, a koji se izrađuje u uslovima srednje-serijske 

proizvodnje, projektovati tehnološki postupak izrade:

Slika 1. 

Proizvod – Nogar stola

Materijal: Hrast
Hrapavost površine: R

max 

= 18 

µm

  

1

PROJEKTOVANJE 

TEHNOLOŠKIH POSTUPAKA

List broj: 

Datum:

Broj listova: 

21

MAŠINSKI FAKULTET

PODGORICA

Odjeljenje u Pljevljima

Ime i prezime:

Broj indeksa:

Zadatak:

Ovjerio:

3.05.2013.

Čelebić Jasmin 

06/12

I

1. ANALIZA TEHNOLOGIČNOSTI DOBIJANJA DATOG PROIZVODA

1.1. Analiza oblika, dimenzija, tačnosti, i kvaliteta površina

Analizom crteža proizvoda, potrebno je identifikovati površine koje treba dobiti određenim 

postupkom obrade. Prizvod se može izraditi iz pripremaka prizmatičnog oblika koji se dobijaju 
piljenjem iz građe. Na 

Sllci 2.

 je dat prikaz datog proizvoda sa definisanim dimenzijama u skladu sa 

tehnološkim postupkom izrade.

Slika 2. 

Dimenzije obradka u skladu sa tehnološkim postupkom izrade

  

2

background image

PROJEKTOVANJE 

TEHNOLOŠKIH POSTUPAKA

List broj: 

Datum:

Broj listova: 

21

MAŠINSKI FAKULTET

PODGORICA

Odjeljenje u Pljevljima

Ime i prezime:

Broj indeksa:

Zadatak:

Ovjerio:

3.05.2013.

Čelebić Jasmin 

06/12

I

     1.3.1. Nadmjere za prvu obradu (∆

01

)

     

1.3.1.1. Nadmjere za debljine i širine

     Tri su osnovna faktora koja utiču na veličinu ovih nadmjera: tačnost dimenzija grubih obradaka, 
hrapavost   površine   i   pravilnost   oblika.   Kod   tačnosti   dimenzija   grubih   obradaka   odstupanja   se 
javljaju zbog odstupanja mašine koja se koristi u pilanskoj preradi. A za hrapavost površine najbolji 
je pokazatelj maksimalne veličine udubljenja piljene površine (R

max

) koje su date u 

Tabeli P.1.

     

Osnovni elementi deformacije oblika kod grubih obradaka su podužna zakrivijenost, vitoperost i 

koritavost.
          Veličina   nadmjera   na   debljine   i   širine   u   prvoj   obradi   se   određuju   na   osnovu   veličina 
zakrivljenosti i hrapavosti površine. Površine se mogu definisati kao: čiste sa neravninama od 0,3 

mm

 (300 

µm

) do 0,5 

mm

, polučiste sa neravninama od 0,5 

mm

 do 0,8 

mm

 i grube sa neravninama od 

0,8 

mm

 do 1,2 

mm

. Veličina nadmjere (∆

č

) koje se daju na odstranjivanje hrapavosti kreću se: za 

čiste i polučiste površine 1,0 

mm

 po strani i za grube površine 1,5 

mm

 po strani. Veličine nadmjera 

za ravnjanje prvenstveno zavisi od zakrivljenosti obradka, kao i od dužine obradka. One se daju 
zajedno sa nadmjerama za čišćenje površine i date su u 

Tabeli P.2

         Odnosno nadmjere za ravnjanje za prvu obradu zavise od zakrivljenosti grubih obradaka, 
tačnosti mjera i hrapavosti površine, što je dato izrazom:

                                                                (1.1) 

                                                                               (1.2)

                                                                                                                                                   

(1.3)

Gdje je:

01

  

mm

 - veličina nadmjere na prvu obradu,

  

mm

 - veličina nadmjere na ravnjanje ili figovanje,

č   

mm

 - veličina nadmjere na čišćenje,

f

max 

 

mm

 - srednja vrijednost maksimalne zakrivljenosti,

fmax

  

mm

 - pozitivno odstupanje strijele luka (+3 ),

 - standardna devijacija,

R

a

  

mm

 - hrapavost (srednja visina neravnina),

Ra

  

mm

 - pozitivno odstupanje srednje visine neravnina,

S

min

  

mm

 - razlika u potrebnoj i stvarnoj debljini skidanja,

p

 - raspon dimenzija pri obradi na mašinama u primarnoj preradi drveta i

- raspon dimenzija, zbog netačnosti obrade, pri obradi na mašinama u finalnoj preradi.

     Nadmjere za debljine i širine mogu se odrediti korišćenjem formula 1.1, 1.2 i 1.3 ili 

Tabele P.2.

     Za moj proizvod:

  

4

PROJEKTOVANJE 

TEHNOLOŠKIH POSTUPAKA

List broj: 

Datum:

Broj listova: 

21

MAŠINSKI FAKULTET

PODGORICA

Odjeljenje u Pljevljima

Ime i prezime:

Broj indeksa:

Zadatak:

Ovjerio:

3.05.2013.

Čelebić Jasmin 

06/12

I

          - za debljinu ∆

01

= ∆

r

 + ∆

č 

 = 3 + 2,5 = 5,5 

mm

          - za širinu ∆

01

= ∆

r

 + ∆

č 

 = 3 + 2,5 = 5,5  

mm

          

1.3.1.1. Nadmjere na dužinu

     Utvrđuju se iskustveno i iznose u prosjeku 10 mm za jedno čelo.
     Za moj proizvod:
          - za dužinu ∆

01

= 10 

mm

     1.3.2. Nadmjere za drugu obradu (

02

)

     

Nadmjere na drugu obradu se daju na mjere onih detalja koji ulaze u sastave, ramove ili ploče i u 

zavisnosti od načina obrade sastava mogu se davati na sve tri dimenzije detalja.

          1.3.2.1. Nadmjere na debljinu

     

Ove nadmjere se daju samo na jednu stranu i u prosjeku iznose:

          - za egaliziranje ramova brušenjem od 0,2 do 0,5 

mm

 i

          - za egaliziranje ploča rendisanjem prosječno 1,0 

mm

.

          

1.3.2.2 Nadmjere na širine i dužine

     Nadmjere na drugu obradu na širine i dužine detalja se daju radi mogućnosti obrade sastava na  
zadnje širine, odnosno dužine. Veličina nadmjera na dužine i širine detalja zavise, od primijenjenih 
operacija u procesu dimenzionisanja sastava, a daju se samo na jednu stranu detalja, koje u prosjeku 
iznose za:
          - obrezivanje piljenjem 2,0 do 5,0 

mm

,

          - ravnanje ivica glodanjem posle piljenja 0,5 do 1,0 

mm

 i

          - dimenzionisanje po šablonu uz prsten 1,5 do 5,0 

mm

.

           Nadmjere na drugu obradu na dužinu detalja daju se samo na podužne gredice i to za oba 
čela, dok se za dužine poprečnih gredica ne daju, jer se one u prvoj obradi izrađuju na tačne dužine.
     
     

1.3.3. Nadmjere za brušenje (

03

)

     

Neke površine se na kraju mehaničke obrade detalja ili sastava još i bruse kako bi se postigao 

odgovarajući   kvalitet.   Pri   obradi   brušenjem   skida   se   jedan   mali   sloj   drveta   koga   je   potrebno 
uračunati u ukupnu veličinu nadmjera. Ova veličina uglavnom zavisi od čistoće površina posle 
rendisanja, odnosno nastale valovitosti. U prosjeku iznosi oko 0,1 

mm

 i odstranjuje se brušenjem na 

širokotračnim brusilicama. Sa obzirom da debljina skidanja na ovim brusilicama iznosi 0,1 do 0,2 

mm

 u jednom prolazu, to bi i veličina nadmjera na brušenje, po jednoj strani iznosila toliko.

     Za moj proizvod:
          - za debljinu ∆

03

 = 0,2 + 0,1 + 0,05 = 0,35 

mm

          - za širinu ∆

03

 = 0,2 + 0,1 + 0,05 = 0,35 

mm

          - za dužinu ∆

03

 = 0,2 

mm

     Na osnovu dobijenih nadmjera za obradu možemo odrediti dimenzije pripremka:

  

5

background image

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti