Promet u turizmu

SKRIPTA 1. KOLOKVIJ PROMET U TURIZMU

Uvod

– ciljevi prometa – kvalitetan i jeftin promet, brzina i udobnost, sigurnost, očuvanje

neobnovljivih prirodnih resursa

KOMPATIBILNOST I KOMPLEMENTARNOST PROMETA I TURIZMA
POVJESNA UVJETOVANOST PROMETA I TURIZMA

deblo, splav

antičke civilizacije- feničani, trguju, oplovili istočni mediteran

rimsko carstvo – kamene ceste

kraj srednjeg vijeka – otkriće kompasa, navigacijska pomagala, nautičke karte

18. st. Ind. Rev. – parni stroj ( Jemes Watt 1976. ) – propast prometne potražnje i ponude

- prvi počeci turizma ( minimalni uvjeti za putovanje)
- 1829. (19.st) STEVENSON – pojava željeznice – masovni prijevoz putnika, niska cijena, veliki
kapacitet, početak intezivnog razvitka turizma
- Tomas Cook - sredina 19. st – prvo organizirano turističko putovanje, osnovao prvu turističku
agenciju , od tada raste potražnja za putovanjem
- kraj 19.st pojava automobila – temelj cestovnog prometa, elastičnost i individualnost u odabiru
prometnog pravca te vremena početka, trajanja i završetka putovanja.
- 1876. Dailmer – benzinski motor
- 1897. Diesel – dizelski motor
- 1903. početak 20. st. (Wright) –

pojava aviona i prvi let

– turizam poprima globalni karakter

(najudaljenija područja, komfor, brzina )
- Sredina 20. st. – promet kao i danas

POZITIVNE IMPLIKACIJE MEĐUODNOSA PROMETA I TURIZMA

turizam utječe na promet na više načina

– najvažniji su: intenziviranje izgradnje i

modernizacije prometne infrastukture, prorast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava,
uvođenje novih oblika organizacije prometa, porast prometa putnika i tereta ( usluga i prihoda)
pozitivno

promet utječe na turizam

: savladavanjem udaljenosti ( omogućavanjem putovanja u turističke

svrhe) , bitan velik i suvremen prometni kapacitet ( veći razvitak turizma )

tržišno pozicioniranje destinacije zavisi o 3 osnovana elementa:

dostupnost

(fizičko

savladavanje udaljenosti od tržišta do destinacije, prometom se postiže realizacija tržišne
potražnje ),

privlačnost, organiziranosti

; odnos prometa i ova 3 elemenat je proporcionalan, a

rezultat je kvalitetna destinacija dobro pozicionirana na turističkom tržištu

primjena logistike

– obuhvaćeni i usklađni prometni tokovi prema sadržaju, vremenu , lokaciji i

nositeljima na području turističke destinacije

SINERGIJSKI UČINAK PROMETA I TURIZMA

međusobno uzajamni odnosi – vremenski, sadržajno usklađno investiranje u prometni i turistički
kapacitet daje veće financijske učinke

MEĐUSOBAN OGRANIČENJA PROMETA I TURIZMA

zagađivanje okoliša, niska razina sigurnosti ( stvaraju probleme u gospodarstva i direktno
ugrožavaju razvitak turizma ) negativno

ograničavajući utjecaj prometa na turizam

– ostvaruje se prometnom infrastrukturom i

prometnim sredstvima koja vizualno degradira prostor i oduzima od prirode područja koja bi se
mogla koristiti na druge društvene prihvatljive načine ( buka, štetni plinovi itd……)

ograničavajući utjecaj turizma na promet

– sastoji se u određivanju granice do koje će se

promet na turističkom području razvijati

PROMETNI TURIZAM U EUROPI I HRVATSKOJ

udio prometnih grana u svijetu

– 43,7 % zračni promet, 41,4% cestovni, 7.8% pomorski, 7%

željeznčki

prijevoz turista do tur. destinacije

– najšešće 54% kopneni prijevoz, 43% zračni, 3% vodeni

brzina i udobnost

– najšešće prednosti s aspekta kvalitete preometne usluge

udio zračnog prometa po kontinentima osim u Europi (50%) je 80%

u Europi dominira cestovni promet 49,5%, 36% zračni pr.

dolasci u europske subregije – 76,7% zračni pr., 17% vodni pr.

Hrvatska spada u subregiju južne europe

u Hrvatsku turisti najčešće dolaze automobilom 63,9%, kamp prikolicom 13,4%

tržište zračnog prometa u hrv. turizmu relativno nerazvijeno, najrazvijenije u grčkoj 73,6%, turska
81,2%, malta 97,3%, španj 71,2%

PROMETNA USLUGA KAO TURISTIČKI PROIZVOD

-u

proizvodnji prometne usluge sudjeluju tri osnovna elementa: sredstva za rad

(prometna

sredstva- savladavanje udaljenosti i svojstva kretanja),

predmeti rada

(putnici, predmeti prometa-

građevinski objekti, ceste,pruge, luke i kolodvori),

rad

(intelektualni kapital)

turistički proizvod

(konačan rezultat) – je ukupnost materijalnih i nematerijalnih elemenata koji

pripadaju izvornoj ili izvedenoj tur. ponudi
- zajednički rezultat ponude jednog područja (destinacije)
- odnosno cjelovitost zahtjeva kupaca (turista prema određenom
području ili nositelju ponude)
-

prometna usluga

odlikuje se značajkama koje su karakteristične za sve usluge

: nematerijalan

karakter, nedjeljivost procesa proizvodnje i potrošnje, nemogućnost uskladištenj, heterogenost,
vlasništvo
-

specifične značajke prometne usluge:

visoka cijena, sezonalnost, međuovisnost, utjecaj na društvo,

utjecaj vanjskih čimbenika
-

izostajanje prometne usluge u tur. proizvodu

: prisutno kod individualnog oraniziranja putovanja

(automobilom), turist sam odabire prometno sredstvo i relaciju te vremenski planira putovanje, ali
koristi prometnu infrastrukturu o kojoj ovisi sama kvaliteta putovanja
- prometna usluga je često dopuna ostalim uslugama u turističkom proizvodu (njeno izostajanje može
dovesti do izostajanja tur. proizvoda,može imati dominantnu ulogu u tur.proizvodu npr.vodni promet )

MOTIVI PROMETA U TURISTIČKE SVRHE

s obzirom na duljinu trajanja putovanja

: putovanja u trajanju 1 dana, od 1 dana do 1 god.,

putovanja koja traju više od jedne godine

2 kategorije korisnika (POSJETITELJA) tur. putovanja: IZLETNICI (korisnici tur. putovanja u
trajanju od jednog dana), TURISTI (korisnici tur. putovanja u trajanju većem od jednog dana, koji
prepoznaju jedan od motiva tur. putovanja)

s obzirom na udaljenost putovanja mogu biti: lokalnog karaktera i putovanja na većoj udaljenosti

s obzirom na cilj putovanja

: posjet rodbini i prijateljima, susreti, seminari, savjetovanje,

kongresi, posao, rekreacija, zabava, osobni i obiteljski razlozi i dr.

PROMET I TURIZAM- MEĐUOVISNI SLOŽENI SUSTAVI
-PROMET KAO SUSTAV
-sustav

– skup elemenata međusobno povezanih radi ostvarenja određenog cilja

-promet

– je aktivnost premještanja ljudi, dobara, energije i vijesti od početne do završne točke

prometni sustav

– je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne

naravi čiji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijevoz energije i vijesti, te reguliranje njihova toka na
određenom području
-

prometna struktura