FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI U ZAGREBU 

VELEUĈILIŠTE U GOSPIĆU 

 

 

prof. dr. sc. 

Ivan Dadić

 

dr. sc. 

Goran Kos

 

 

PROMETNO I PROSTORNO 

 PLANIRANJE 

 

(SKRIPTA IZ PREDAVANJA) 

 

 

 

Zagreb, 2007. 

 

 

II 

 

 

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI U ZAGREBU 

VELEUĈILIŠTE U GOSPIĆU 

 

Studijski program stru

čnog studija cestovnog prometa

  

 
 
 

 

prof. dr. sc. 

Ivan Dadić

 

dr. sc. 

Goran Kos

 

 

PROMETNO I PROSTORNO 

 PLANIRANJE 

 

(SKRIPTA IZ PREDAVANJA) 

 
 
 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Zagreb, 2007.

 

background image

 

IV 

 

SADRŽAJ 

 
 
 
 

 

 

str. 

UVOD

.......................................................................................................

 

1.1 

OSNOVNI POJMOVI, DEFINICIJE I TERMINOLOGIJA

............

  1 

1.1.1 

Prostorno planiranje

.................................................................

 

1.1.2 

Prometno planiranje

…………………...…...…….……………….

 

1.2 

ZAKONI, PROPISI I INSTITUCIJE U SVEZI PROMETNOG I 
PROSTORNOG PLANIRANJA

.......................................................

 

 

1.3 

POVIJESNI RAZVITAK PROMETNIH TOKOVA U SVIJETU

....

  18 

1.4 

POVIJESNI RAZVITAK PROMETNIH TOKOVA NA 
PROSTORU REPUBLIKE HRVATSKE

…………………….………

 

24 

1.5 

POVIJEST RAZVITKA PROMETNOG TOKA

……………….……. 

36 

 

 

 

2. 

METODOLOGIJA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

……… 

38 

3. 

GRAFIĈKA INTERPRETACIJA PROSTORNIH I 
PROMETNIH PLANOVA

……………………………………………..… 

 
53 

3.1 

GRAFIĈKA INTERPRETACIJA PROSTORNIH PLANOVA

…...

  53 

3.2 

GRAFIĈKA INTERPRETACIJA PROMETNIH PLANOVA

……..

  61 

3.2.1 

Primjer grafiĉke interpretacije prometnih tokova u široj 
zoni grada

………………………………………………………..….

 

 
61 

3.2.2 

Primjer grafiĉke interpretacije prometnih tokova na 
opterećenoj ĉetverotraĉnoj cesti u gradu

…………………….

 

 
62 

3.2.3 

Primjer grafiĉke interpretacije prometnih tokova u zoni 
grada i gradskih naselja

……………………………………….…

 

 
63 

3.2.4 

Primjer grafiĉke interpretacije autobusnih prometnih 
tokova

………………………………………………………………...

 

 
64 

3.2.5 

Primjer grafiĉke interpretacije zona za odvijanje pješaĉkih 
tokova i parkirališnih zona

………………………….……………

 

 
65 

3.2.6 

Primjer grafiĉke interpretacije voĊenja specijalnih 
prometnih tokova (vozila za prijevoz opasnih tvari)

…….

 

 
66 

3.2.7 

Primjer grafiĉke interpretacije voĊenja specijalnih 
prometnih tokova (turistiĉki prometni tokovi)

…….….………

 

 
67 

3.3 

MIKROASPEKT INTERPRETACIJE PROMETNIH 
TOKOVA

…………………………………………………………………...

 

 
68 

3.3.1 

Primjer grafiĉke interpretacije intenziteta prometnih 
tokova na izoliranom raskriţju

………………………………..…

 

 
68 

3.3.2 

Primjer grafiĉke interpretacije faza u odvijanju prometnih 
tokova na izoliranom raskriţju

………………………………..…

 

 
69 

 

3.3.3 

Primjer grafiĉke interpretacije oznaĉivanja semaforskih 
ureĊaja na izoliranom raskriţju

………………………………… 

 
70 

3.3.4 

Primjer grafiĉke interpretacije kabelske kanalizacije 
potrebne za spajanje semaforske opreme na izoliranom 
raskriţju

………………………………………………………….….. 

 
 
71 

3.3.5 

Primjer grafiĉke interpretacije semaforskog programa s 
detektorima prometnih tokova na izoliranom raskriţju…

… 

 
72 

3.3.6 

Primjer grafiĉke interpretacije semaforskog programa 
koordinacije prometnih tokova na dva bliska raskriţja

…… 

 
73 

 

 

 

4. 

PLANIRANJE PROMETA I PROSTORA

..................................... 

74 

4.1 

PRIRODA PROSTORNO-PROMETNOG PLANIRANJA

….…..

  74 

4.2 

RAZVITAK PROSTORNO-PROMETNOG PLANIRANJA

……..

  76 

4.3 

GLAVNA OBILJEŢJA POSTUPKA PROSTORNO-
PROMETNOG PLANIRANJA I RADA NA TOM 
PLANIRANJU

……………………………………………………… 

 
 
81 

4.4 

PRIKAZ POSTUPKA PROSTORNO-PROMETNOG 
PLANIRANJA

…….………………………………………………………

 

 
84 

 

 

 

5. 

ZNA

ĈAJKE GRADOVA, REGIJA I OSTALIH 

PROSTORA

...........................................................................................

 

91 

5.1

 

POLARIZACIJSKI UĈINAK GRADA

……………………………….. 

91 

5.2

 

ZONA UTJECAJA GRADA ILI GRAVITACIJSKA ZONA

……….…. 

96 

5.3 

SUSTAV GRADOVA

……………………………………………………… 

108 

 

 

 

6. 

SUVREMENE KONCEPCIJE I PRINCIPI PLANIRANJA 
PROMETA U GRADOVIMA

............................................................. 

 
109 

6.1 

PROMETNO 

– URBANISTIĈKA RJEŠENJA MREŢA I 

ĈVOROVA GRADSKIH SREDIŠTA

………………………….…….

 

 
109 

6.2 

PROMETNO 

– URBANISTIĈKA RJEŠENJA MREŢA I 

ĈVOROVA IZVANGRADSKI ZONA

……………………....……….. 

 
119 

6.3 

PROMETNO 

– URBANISTIĈKA RJEŠENJA POSLOVNO-

TRGOVAĈKIH ZONA

……………………………………………….… 

 
121 

6.4 

PROMETNO 

– URBANISTIĈKA RJEŠENJA PROMETNIH 

TERMINALA

…………………………………………...………………… 

 
123 

6.5 

PRIMJENA JEDNOSMJERNIH ULICA

………………………….… 

126 

6.6 

PRIMJENA OBAVIJESNE PROMETNE SIGNALIZACIJE

….… 

130 

6.7 

PRIMJENA STALNE USPRAVNE I PROMJENLJIVE 
PROMETNE SIGNALIZACIJE NA OSTALIM CESTAMA

…..…. 

 
134 

6.8 

PRIMJENA OBAVIJESNE PROMETNE SIGNALIZACIJE ZA 

VOĐENJE PROMETNIH TOKOVA U GRADOVIMA

…………. 

 
138 

6.9 

PRIMJENA OBAVIJESNE PROMETNE SIGNALIZACIJE PRI 
IZVANREDNIM UVJETIMA NA CESTAMA 

– PRIVREMENA 

SIGNALIZACIJA

………………………………………………………… 

 
139 

background image

POGLAVLJE 1. 

 

 

 

1.  UVOD 

 
1.1  OSNOVNI POJMOVI, DEFINICIJE I 

TERMINOLOGIJA 

 

1.1.1 Prostorno planiranje

1

 

 

Urbanistički  plan 

bavi  se  unutarnjim  prostornim  ureĎenjem  naselja  i 

gradova, a načinom i metodom koji ovise o vrsti urbanističkog plana, tj. da li 
je riječ o 

generalnom u

rbanističkom planu 

ili 

detaljnom urbanističkom planu.

 

Prostorni  plan 

bavi  se  prostornim  ureĎenjem  ukupnog  prostora,  tj. 

teritorija.  Taj 

teritorij  moţe  sadrţavati,  a  najčešće  i  sadrţava,  naselja  i 

gradove,  ali  promatrane  kao 

točke  bez  dimenzija  ili  ovisno  o  mjerilu  u 

ciljevima plana, kao površine, ali samo ukupne, s dimenzijama i oblicima, bez 
ulaţenja  u  njihovu  unutrašnju  strukturu.  MeĎutim,  prostorni  se  plan  moţe 
baviti i teritorijem na kojem uopće nema naselja. 

Najkraća  moguća  definicija 

prostornog  planiranja 

bila  bi: 

optimalni 

raspored  ljudi,  dobara  i  djelatnosti  na  teritoriju  radi  njegove  optimalne 
upotrebe.

 

Prostorno  se  planiranje  razvilo  iz  urbanizma  kad  su  urbanisti, 

početkom 20. stoljeća, uvidjeli da  je nemoguće raditi 

generalni urbanistički 

plan 

iole  većih  gradova  a  da  se  ne  promotre  problemi  okolice  grada,  tj. 

regije koja ga okruţuje. 

Na  prvi  bi  se  pogled  reklo:  korisnik  prostornog  plana  je 

društvo. 

Ali, 

društvo  nije  homogeno,  sastoji  se  od  veoma  mnogo  dijelova  različitih 
veličina,  od  pojedinaca do  cjeline.  Svi dijelovi imaju svoje interese, kako u 
svemu  tako  i  u  korištenju  prostora,  i  različito  na  njega  gledaju.  Uloga  je 
drţave  da  uskladi  sve  interese  prema  njihovoj  teţini  u  odnosu  prema 

javnom interesu.  

Prema tome, korisnicima svakog plana ur

eĎenja prostora, prostornog 

kao i urba

nističkog, moraju se smatrati: 

a) 

pojedinačni korisnici zemljišta; 

                                            

1

 

Marinović Uzelac, A. :

Prostorno planiranje

. Dom i Svijet, Zagreb, 2001. 

 

Želiš da pročitaš svih 202 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti