UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
ODSIJEK ZDRAVSTVENIH STUDIJA
ŠKOLSKA 2020/2021
NASTAVNI PREDMET: PROMOCIJA ZDRAVLJA
SEMINARSKI RAD
TEMA: PROMOCIJA ZDRAVLJA KOD RIZIČNE GRUPE
OSOBA IZLOŽENHH STRESU
Profesorica Studenti
Dr. sc. Maida Mulić, docent 1.
2.
3.
4.
5.
6.
Tuzla, april 2021. godine
2. PROMOCIJA ZDRAVLJA
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definiše promociju zdravlja kao proces
osposobljavanja pojedinca i populacije da preuzmu kontrolu nad svojim zdravljem i njegovim
sastavnicama i na taj način poboljšaju svoje zdravlje. Promocija zdravlja nema u fokusu samo
pojedinca nego širi spektar socijalnih i okolišnih intervencija (WHO, 2014).
Strategije promocije zdravlja nisu usmjerene na određeni zdravstveni problem i socijalno
ponašanje. Svjetska zdravstvena organizacija primjenjuje različite principe djelovanja i
strategije za promociju zdravlja populacijama drugačijih rizičnih faktora, drugačijih bolesti i u
drugačijim okruženjima. Promocija zdravlja i napori uloženi u edukaciju, razvoj zajednice,
politiku, legislativu i regulativu su zajednički zaslužni za prevenciju infektivnih bolesti,
ozljeda, nasilja, metalnih problema te hroničnih bolesti (WHO, 2014).
Integracija osoba s težom mentalnom bolešću u društvo je važna za dobrobit takvih
pojedinaca ali i za napredovanje samog društva. Bitno je takve osobe uključiti u društveni
život zajednice te im osigurati i odgovarajući posao. Rad nije samo bitan faktor u društvenoj
integraciji nego može biti i veliki korak prema oporavku za takve bolesnike. Svijest o utjecaju
radnog okruženja na integraciju osoba s teškom mentalnom bolešću povećava potrebu
pronalaženja rješenja i strategija za prevladavanje poteškoća tijekom radne integracije.
Osmišljeno je nekoliko uspješnih strategija u tom polju od kojih se najviše ističu: podržani
programi zapošljavanja, socijalne tvrtke i hibridni modeli.
Promocija zdravlja izrazito je bitna u školskoj populaciji jer je financijski vrlo isplativa, a
oblikuje buduće naraštaje koji imaju zdrave navike, te na taj način poboljšava opće zdravlje i
edukaciju ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija promovira školske programe i strategije
koji preveniraju zdravstvene rizike u mladih na način da pokušavaju uključiti u obrazovni
sektor i promjeniti socijalne, ekonomske i plitičke komponente koje bi mogle dovesti do
nastanka bolesti (WHO, 2014).
Mnogi od glavnih uzroka smrti, bolesti i invalidnosti današnjice (kardiovaskularne bolesti,
karcinomi, hronična plućna opstuktivna bolest, depresija, nasilje, ovisnosti, ozljede, HIV
infekcija) mogu biti znatno smanjeni prevencijom međusobno povezanih kategorija ponašanja
čiji su obrasci usvojeni tijekom djetinjstva i adolescencije, a potaknuti od strane socijalnih i
političkih uvjeta. Te kategorije su: pušenje, nasilno ponašanje, zloupotreba alkohola,
dijetetske i higijenske norme ponašanja, sjedilački način života i seksualno rizično ponašanje
(WHO, 2014).
Akcije i intervencije u adolescenata s ciljem spriječavanja rizičnih ponašanja, promicaije
zdrave prehrane, tjelesne aktivnosti, i mentalno i cjelovitog zdravlja provedene su u mnogim
državama. Aktivnosti su se temeljile na teoretskim modelima te su provođene kroz
interaktivnu nastavu, vršnjačku edukaciju te edukaciju roditelja i zajednice. U nekim
zajednicama, uviđeni su umjereni do veliki, kratkoročni i dugoročne učinci na ponašanje
adolescenata (WHO, 2014).
Budući da su hronične bolesti glavni uzrok smrti u razvijenom svijetu, Svjetska zdravstvena
organizacija se trudi postaviti smjernice za hitnu globalnu, regionalnu i nacionalnu promociju
zdravlja i prevenciju glavnih hroničnih bolesti te kontrolu rizičnih čimbenika koji dovode do
njih. Načini na koji to žele postići su: promocija zdravlja, posebno za siromašne zajednice,
prevencija prerane smrti i invalidnosti, prevencija slijepoće, poticanje kretanja i zdrave
prehrane (WHO, 2014).
