SAŽETAK:
Uvod…………………………………………………………………………………………………………...2
1. PRORAČUN EU…………………………………………………………………………………………....3
1.1.Pojam proračuna EU..…………………………………………………………………………………......3
1.2.Razvoj komunitarnog proračuna…………………………………………………………………………..4
1.3.Načela proračuna EU….…………………………………………………………………………………...4
2.USVAJANJE PRORAČUNA…..…………………………………………………………………………...6
2.1. Proračunski prihodi..………………………………………………………………………………….......7
2.2.Proračunski rashodi…..……………………………………………………………………………………7
3. PRORAČUNSKI OKVIR 2007-2013..……………………………………………………………………..8
4.GODIŠNJI PRORAČUN..…………………………………………………………………………………..9
4.1.Važnost proračuna..………………………………………………………………………………………..9
4.2.Perspektive razvoja…..…………………………………………………………………………………….9
5. PRORAČUN EU ZA 2011., 2012., 2013., GODINU I USPOREDBA...…………………………………10
6.PRORAČUNSKI OKVIR 2014-2020…..………………………………………………………………….14
6.1.Proračun EU za 2015……………………………………………………………………………………..15
Zaključak…………………………………………………………………………………………………......17
Literatura……………………………………………………………………………………………………..18
UVOD
Proračun je financijsko-pravni akt kojim se unaprijed prije početka trošenja sredstava predviđaju
prihodi i rashodi za jednogodišnji period, proračun nije oduvijek postojao kao takav niti je
predstavničko tijelo uvijek imalo ista prava i obveze vezano uz proračun. Kroz povijest se formirala
struktura proračuna kao i njegova načela.
Postalo je vremenom jasno da je to akt državne vlasti i detaljno se definirala sama procedura
donošenja proračuna kao i njegova kontrola i izvršenje.
Napose tema rada bit će proračun jedne od većih i značajnih svjetskih a zasigurno najznačajnijih
europskih integracija Europske unije.
Analiziran će biti brojčano, usporedno i postotno proračun posljednjeg financijskog okvira 2007-
2013 i biti prikazan novi financijski okvir 2014-2020.
U zadnjem poglavlju bit će analiziran proračun za 2014. kao i za 2015. godinu .
1. PRORAČUN EU
2
Na samom početku procesa integracije svaka je od triju Europskih zajednica imala svoj proračun,
prvi proračun bio je nizak i pokrivao je samo upravne troškove. Do 1970. Godine komunitarni
rashodi su se u potpunosti financirali kotizacijama zemalja članica, nakon toga se financiranje
vršilo vlastitim sredstvima u potpunosti i djelomično. 1988. Godine uveden je četvrti vlastiti izvor
koji podrazumijeva uplatu zemalja članica na temelju bruto nacionalnog dohotka i danas je on
najznačajniji izvor sredstava. Od 1988. komunitarni rashodi su obuhvaćeni višegodišnjim
financijskim perspektivama koji ne zamjenjuju godišnje proračune nego ukazuju na sastav i razinu
predviđenih izdataka koji ocrtavaju prioritete određenog razdoblja.
2
1.3.Načela proračuna EU
Komunitarni proračun se donosi i izvršava u skladu s određenim načelima kojih se treba
pridržavati:
jedinstvenost i točnost- u jednom se dokumentu iskazuju svi proračunski prihodi i rashodi
Zajednice
periodičnost-proračun se prihvaća za jednu godinu od 1. siječnja do 31.prosinca
uravnoteženost-plan prihoda za proračunsku godinu mora biti jednak plaćanjima za tu
godinu
obračunska jedinica-proračun se planira i izvršava u eurima
univerzalnost-svi prihodi i rashodi EU trebaju biti uključeni u proračun
specifikacija-sva odobrena sredstva moraju imati namjenu i biti dodijeljena specifičnom
cilju
dobro financijsko upravljanje-pozivanje na načelo dobrog gospodarenja odnosno
ekonomičnosti, učinkovitosti, i korisnosti
preglednost-potrebno je osigurati sve prave informacije o izvršavanju proračuna i
računovodstvenih iskaza
Europski parlament i Vijeće ministara odobravaju rashode a prihode utvrđuje Vijeće nakon
ratifikacije. Proračun provodi Komisija.
2
Kandžija V., Cvečić, I.:Makrosustav Europske Unije, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Rijeka
2008.,201.str
4
2.USVAJANJE PRORAČUNA
Europski parlament i Vijeće ministara odobravaju rashode a prihode utvrđuje Vijeće nakon
ratifikacije u nacionalnim parlamentima. Lisabonskim ugovorom je uveden novi postupak
donošenja proračuna u kojem redom sudjeluju: Komisija koja predlaže, Parlament i Vijeće ministra
koji odlučuju te Pomirbeni odbor koji predstavlja sve tri institucije. Od 1970. Parlament je imao
posljednju riječ za neobvezne rashode, Lisabonskim ugovorom ukida se ta razlika i Europski
parlament ima jednaku važnost u donošenju odluka kao i Vijeće. Europska komisija pripremi nacrt
proračuna a Parlament i Vijeće ga zajednički usvajaju. Cilj utvrđivanja prihoda i rashoda je
omogućavanje autonomnosti Uniji. Slijed postupaka usvajanja proračuna:
3
1.Na temelju smjernica Parlamenta i Vijeća Komisija sastavlja nacrt proračuna do1.9.
2.Vijeće ministra do 1.10. usvaja kvalificiranom većinom stav o prijedlogu i upućuje Parlamentu
3.Parlament mora u roku od 42 dana izjasniti se o nacrtu ili se suzdržati od odluke, ili prihvatiti
amandmane zastupnika i novi prijedlog se prosljeđuje Vijeću i Komisiji i u tom slučaju saziva se
Pomirbeni odbor
4.Pomirben odbor sastavlja zajednički prijedlog u roku od 21 dan nakon toga Vijeće odlučuje
kvalificiranom većinom a Parlament većinom svih zastupnika.
5.Ako nema dogovora Komisija mora sastaviti novi prijedlog, ako opet nema dogovora Parlament i
Vijeće imaju 14 dana za usvajanje tog prijedloga.
Ako se ne dođe do dogovora do početka financijske godine iznos sredstava može se utrošiti prema
odredbama iz proračuna prethodne godine za svaki dio proračuna
4
. Proračun se dijeli na 9 dijelova,
svakoj instituciji po jedan. Cjelovitu kontrolu provodi Revizijski sud. Članak 272 Ugovora o EZ
ističe dvije vrste rashoda obvezujući i neobvezujući. Obvezujući rashodi obuhvaćaju izdatke za
potpore poljoprivrednim cijenama, rashode vezane za međunarodne sporazume, rezerve za
zajmovne garancije i hitne mjere, mirovine službenika.
3
Kandžija, V., Cvečić, I.:Ekonomika i politika Europske unije, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2011.
4
Šantić Ž., Javne financije, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2013., 272. Str.
5
