VISOKA MEDICINSKA ŠKOLA 
  
                STRUKOVNIH STUDIJA

              `` MILUTIN MILANKOVIĆ `` 

Odsek : Strukovna medicinska sestra – tehničar

Predmet : Socijalna medicina 

SOCIJALNO MEDICINKSI ZNACAJ ZARAZNIH BOLESTI

- seminarski rad-

  

Nastavnik :                                                                   Student:

Prim. Dr. Sc. Med. Hristo Anđelski                     Radojev  Violeta
Dr. Gordana Arsic Komljenović                          Br.indeksa  118/09

  
                           Beograd januar 2010. godine

Seminarski rad iz Socijalne medicine

S A D R ŽA J

U V O D  ………………………………………………………………... 3.

Crevne parazitarne bolesti ..................................................................... 4.

Dijarealne bolesti ..................................................................................... 4.

Akutne respiratorne bolesti .................................................................... 5.

Bolesti koje se prenose polnim putem ................................................... 6.

Šistosomijaza ........................................................................................... 6.

Malarija .................................................................................................... 7.

Hepatitis ................................................................................................... 7.

Besnilo ...................................................................................................... 7.

Lepra ........................................................................................................ 8.

AIDS - (SIDA) ......................................................................................... 8. 

Mere sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti .................................. 10.

Tuberkuloza ............................................................................................ 11.

Obavezna vakcinacija ............................................................................. 

13.

ZAKLJUČAK ........................................................................................ 14.

LITERATURA ....................................................................................... 15.

2

background image

Seminarski rad iz Socijalne medicine

CREVNE PARAZITARNE BOLESTI

Ove bolesti su veoma učestale u zemljama u razvoju. Procenjuje se da 

je   ascarisom   inficirano   preko   milijardu   osoba,   ancylostomom   oko 

devetstotina miliona i trichurisom oko petstotina miliona, amebijazama je 

takodje inficirano do 50% stanovništva u najmanje razvijenim zemljama. 

DIJAREALNE BOLESTI

Dijarealne   bolesti   predstavljaju   najčešći   uzrok   morbiditeta     i 

mortaliteta odojčadi i male dece u zemljama u razvoju. Jedno dete do 5 

godina u zemljama u razvoju u proseku ima 2,8 epizoda dijareje godišnje, 

što predstavlja ukupno oko 1,5 milijardi epizoda i oko tri miliona smrtnih 

ishoda kod dece ispod 5 godina. Broj umrlih među odraslima iznosi oko 

milion.   Oko   3%   primljenih   u   bolnice   odnosi   se   na   ova   obolenja   u   tim 

zemljama. Najčešće među ovim bolestima je dizenterija mada je i kolera još 

uvek veoma značajna. U toku je sedma pandemija kolere koja se sa Dalekog 

istoka širi ka zapadu i koja je doprla do američkog kontinenta uzrokujući 

1991. godine veliku epidemju u Peruu. 

Postoji realna opasnost da kolera postane ponovo endemska bolest u 

regionima   gde   je   odavno   eradicirana.   Visoka   smrtnost   od   dijarealnih 

obolenja prepisuje se u nedovoljnom korišćenju veoma pogodnih i jeftinih 

rehidracionih sredstava. 

4

Seminarski rad iz Socijalne medicine

AKUTNE RESPIRATORNE BOLESTI

U proseku svaka osoba u svetu, dva puta godišnje oboli od prehlade 

od kojih se na izvestan broj nadovezuju komplikacije.

Akutne respiratorne infekcije predstavljaju ozbiljan problem kod dece. 

Godišnje se javlja oko dve milijarde epizoda samo kod dece. Oko 30% svih 

poseta zdravstvenim  ustanovama je zbog ovih bolesti. One čine najčešći 

uzrok smrti dečijeg uzrasta, u zemljama u razvoju sa oko 4,3 miliona umrlih 

godišnje. Oko 20% je umrlih od pneumonije, a oko 10% zbog komplikacija 

posle   morbila   i   pertusisa.   Pothranjenost   je   značajan   kontributivni   faktor 

visokoj   prevalenciji   ovih   bolesti.   Unapređivanje   ishrane   uz   doslednu 

primenu imunizacije predstavljaju najznačajnije preventivne mere. 

Influenca  je najmasovnija bolest.  U epidemijama srednjeg inteziteta 

oko 10% stanovnistva sveta oboli. Ova bolest pogađa horinične bolesnike, 

stare   osobe   i   pothranjene,   utičući   na   povećanu   smrtnost.   Izaziva   velike 

ekonomske   posledice   zbog   ogromnog   broja   izostanaka     s   posla   i 

angažovanje zdravstvene službe. 

Bolesti koje se mogu prevenirati iminizacijom

U 1990. godini bilo je u svetu oko 49 miliona slučajeva morbila, 46 

miliona slučajeva pertusisa, 1,5 miliona slučajeva tetanusa i oko 200 hiljada 

slučajeva poliomijelitisa. Od ovih preventabilnih bolesti umrlo je nekoliko 

miliona dece. Samo od morbila, neonatalnog tetanusa i pertusisa umrlo je 

1,6 miliona dece. 

Ovome treba dodati i broj umrlih od hepatitisa B – koji je iznosio 1-2 

miliona. Da bi se stavile pod kontrolu ove preventabilne bolesti skoro sve 

zemlje   su   prihvatile   program   imunizacije   S.Z.O.   i   njegove   ciljeve   da   se 

5

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti