Promatranje
Promatranje omogućuje istraživaču prikupljanje “živih” podataka iz prve ruke – neposrednim
promatranjem situacija koje se istražuju.
Promatranjem možemo prikupiti podatke o:
fizičkim uvjetima
(fizičkoj okolini i njenom uređenju)
ljudskim uvjetima
(društvene organizacije, karakteristike i izgled promatranih grupa ili
pojedinaca, npr. spol, dob, društveni položaj)
interakcijskim uvjetima
(interakcija može biti formalna-neformalna, planirana-neplanirana,
verbalna-neverbalna i sl.).
programskim uvjetima
(npr. izvori i njihova organizacija, pedagoški stilovi, kurikulumi i
njihova organizacija)
Vrstu promatranja ovisi o razinu sudjelovanja promatrača. Tako da na jednoj strani imamo
sudionike koji su u isto vrijeme istraživači (promatrači), a na drugoj strani samo promatrače.
Promatranja možemo razlikovati i s obzirom na strukturiranost. Visoko strukturirana promatranja će
imati unaprijed pripremljene kategorije. Srednje strukturirano promatranje će imati pripremljen plan
koji će usmjeravati istraživača na promatranje određenih pojava, ali u okviru njega ne postoje
jednoznačno pripremljene kategorije. Nestrukturirano promatranje nema jasan plan, već ono nastaje
za vrijeme samog promatranja kada istraživač odlučuje na čega treba obratiti pozornost.
U strukturirana promatranja možemo uvrstiti ona koja su zasnovana na prethodno pripremljenim
protokolima (npr. Flandersov protokol interakcijske analize). Kategorije promatranja se ne smiju
preklapati, odnosno svakom promatranom segmentu se može pridružiti samo jedna kategorija.
Segmenti promatranja su najčešće poredani kronološkim slijedom i imaju jednako trajanje.
Istraživač treba uvježbati postupak kategoriziranja tako da ga može ostvariti brzo i konzistentno.
Oznake koje se koriste prilikom postupka kategorizacije moraju također biti unaprijed određene
(npr.
,
, brojke, slova).
Uzorkovanje događaja zahtijeva registriranje svake pojave koja zadovoljava prethodno postavljene
kriterije. Kategorije koje ćemo promatrati ovise o istraživačkim pitanjima.
Promatrana pojava
Frekvencija pojavljivanja
učitelj govori jednom učeniku
//
učitelj govori svim učenicima
///////
učenik govori učitelju
/////
učenik govori jednom učeniku
/
učenik govori svim učenicima
///
Na temelju ovakvog načina promatranja možemo uočiti koja se pojava češće, a koja rjeđe susreće,
međutim ne možemo reći kakav je njihov kronološki redoslijed. Ukoliko želimo odrediti što se
događalo u određenom vremenu tada koristimo vremensko uzorkovanje svakih nekoliko sekundi ili
minuta (interval mora biti točno određen) stavimo oznaku pored određene kategorije prema
kronološko redoslijedu intervala.
Promatrana pojava
Redoslijed pojavljivanja
učitelj govori jednom učeniku
/ /
učitelj govori svim učenicima
/
/ /
/
/
/ /
učenik govori učitelju
/ /
/
/
/
učenik govori jednom učeniku
/
učenik govori svim učenicima
/ /
6
Prilog 4: Prikupljanje podataka
Terenske bilješke
Terenske bilješke su dugo vremena bile najvažniji izvor podataka za kvalitativnu analizu. One
sadržavaju opis onoga što se promatra. Promatrač može bilježiti sve ono za što smatra da je bitno. U
bilješkama se svakako trebaju naći sljedeći podaci:
Tko je prisutan prilikom promatranja?
Kako izgleda fizička okolina?
Kakva se društvena interakcija događa?
Koje se aktivnosti događaju?
Terenske bilješke sadržavaju opisne informacije koje će omogućiti promatraču da se prisjeti
promatranja kasnije – za vrijeme analize ili će omogućiti čitatelju studije da doživi dio onoga što se
događalo za vrijeme promatranja.
Bilješke ne smiju sadržavati riječi koje upućuju na našu interpretaciju nekog događaja. Npr, ako
kažemo:
Učiteljica ne dozvoljava djeci da dovrše odgovor.
Učenici su vrlo malo surađivali za vrijeme rada u grupi.
Tada mi već dajemo svoj sud o onome što vidimo, a to je interpretacija. Umjesto toga treba koristiti
takve izraze u kojima nastojimo opisati, ali ne i interpretirati situaciju. Pravilnije je zapisati:
Učenik: Ja sam bio jučer...
Učiteljica: Dobro, o tome ćemo kasnije, a sada otvorite knjigu na 21. strani. Tko je
pročitao ovaj tekst.
Učenik: Učiteljice ja nisam stigao...
Učiteljica: Znam. Ti nikad ne stigneš pročitati ono što je za zadaću.
....
Marko je čitao tekst, dok su drugi rješavali zadatke u bilježnici. Ostali učenici iz grupe su
rješavali zadatke svatko za sebe. Ivan je upitao Marka da mu pomogne riješiti zadatak.
Marko je rekao da nema vremena jer mora pročitati tekst do kraja.
U bilješkama se često navode riječi osoba koje promatramo. Kod bilježenja riječi treba nastojati
doslovno zabilježiti ono što promatrane osobe govore. Nije dobro ispravljati njihove gramatičke i
pravogovorne greške. Npr.
Katarina: Mi bi podijelili učenike u dvije grupe po sedam. Jedna grupa bi imala... dobili bi
ovako jedan papir. Na taj papir bi trebali pronaći jedno desetak riječi sa «Č», a druga grupa
bi imala sa «Ć». I predstavnik grupe će poslije toga pročitati.
Promatrač može zapisati svoje osjećaje ili reakcije na ono što promatra. Osim toga, već za vrijeme
bilježenja podataka možemo zapisati svoje ideje, interpretacije, hipoteze ili pitanja o onome što
promatramo, ali je to potrebno odvojiti od onoga što opisujemo.
Za vođenje terenskih bilješki u promatranju nastave može nam poslužiti protokol za suradničko
praćenje nastave.
Zadatak:
Za vrijeme dok gledate video snimku vodite bilješke u protokolu za suradničko praćenje
nastave. Nakon snimke napišite plan Vašeg razgovarali s učiteljicom – osnovne teze i što biste joj
predložili da učini kako bi poboljšala svoju nastavu.
U grupi porazgovarajte o onome što ste zapisali. Pronađite ono što vam je zajedničko, ali utvrdite i
ono oko čega se niste složili. Što biste predložili učiteljici da unaprijedi svoju nastavu?
7
Vrijeme Bilješke o promatranju
Vaša razmišljanja, ideje, pitanja
RAZGOVOR NAKON POSJETA – osnovne ideje, pitanja:
PREPORUKE ZA PROMJENE:
9
Obrazac za Flandersovu interakcijsku analizu
Kategorije Flandersove interakcijske analize
N
as
ta
vn
ik
g
ov
or
i
R
ea
gi
ra
n
je
1.
Prihvaća učenikove stavove
: Prihvaća ili objašnjava stavove učenika a da ih pri tome ne
obeshrabruje. Stavovi mogu biti pozitivni ili negativni. Ovamo se ubraja i predskazivanje
stavova i podsjećanje na prošle stavove.
2.
Hvali ili obeshrabruje
: Hvali ili obeshrabruje učenikovo djelovanje ili ponašanje. Šali se da
bi popustila napetost, ali ne na račun drugih. Ovamo se ubraja ohrabrujuće “klimanje” glavom
te izrazi poput “aha” ili “a dalje”.
3.
Prihvaća ili se koristi idejama učenika
: Objašnjava, izrađuje ili razvija ideje učenika. Kad
nastavnik počinje unositi pretežno svoje ideje, prelazi se na kategoriju 5.
4.
Postavlja pitanja
: Postavlja pitanja o nekom sadržaju ili postupku s namjerom da učenik
odgovori.
In
ic
ij
at
iv
a
5.
Izlaže
: Iznosi činjenice ili mišljenja o sadržaju ili postupku, iznosi vlastite misli, postavlja
retorička pitanja.
6.
Daje upute:
Upute, zapovjedi ili naredbe kod kojih se očekuje da će ih učenik izvršiti.
7.
Kritizira ili se poziva na svoj autoritet
: Izjave kojima se nastoji izmijeniti ponašanje učenika
od neprihvatljivog na prihvatljivo; karanje učenika; iznošenje razloga nekog svog
(nastavnikovog) postupka; ekstremno pozivanje na sebe.
U
če
n
ik
g
ov
or
i
R
ea
gi
ra
n
j
e
8.
Učenikov govor – kao odgovor
: Odgovaranje učenika na nastavno pitanje. Nastavnik
strukturira i ograničava situaciju. Sloboda učenikova iznošenja vlastitih misli je ograničena.
In
ic
ij
at
iv
a
9.
Učenikov govor – inicijativa
: Učenik iznosi nove ideje, vlastite predodžbe – bilo spontano,
bilo na poticaj nastavnika. Mogućnost slobodnog iznošenja stavova i mišljenja; prelaženje
okvira određene strukture.
Š
u
tn
ja
il
i s
l.
10.
Šutnja ili zbrka
: Kratke pauze – vremenska razdoblja šutnje kao i vremenska razdoblja
“zbrke”, “darmara”, kad promatrač ne može ustanoviti odnosno razumjeti oblik i sadržaj
komuniciranja.
Protokol interakcijske analize
N. A. Flandersa primjenjuje se za istraživanje interakcije sudionika
nastave.
Promatrač za vrijeme nastave ili na temelju videosnimke unosi oznaku u odgovarajući obrazac u
onu od deset kategorija koja najbolje odgovara načinu komuniciranja tog časa. Oznake unosi svakih
3 ili 5 sekundi.
«Određivanjem čestine pojedinih kategorija, kao i analizom njihovog slijede mogu se dobiti znanstveno zanimljivi
podaci. Tako, primjerice, naizmjeničan slijed kategorija 6 i 7 sugerira autoritarno nastavnikovo ponašanje, a kategorija
od 1 do 3 njegovu neautoritarnost, i sl.» (Mužić, V./1999., str. 78)
Vladimir Mužić,
Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja
, Educa, Zagreb, 1999, str. 76-78.
10
