Psihijatrija-Skripta
1
PRIVATNA USTANOVA CENTAR ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH
„MULTILINGUA“ SANSKI MOST
PSIHIJATRIJA
SKRIPTA
Autor:
Jakupović
dr.Saida, spec.neuropsihijatrije
2
PSIHIJATRIJA (grč. psyche-duša, iatreia, iatreo-liječim)
je medicinska znanost koja se bavi izučavanjem porijekla, dijagnosticiranjem, prevencijom i
liječenjem duševnih poremećaja, u svim razdobljima ljudskog života.
Suvremena psihijatrija smatra da je duševno zdravlje integralni dio zdravlja pojedinca i zajednice te
da zajedno s tjelesnim zdravljem čini cjelinu zdravlja čovjeka. Duševno zdravlje ima biološke,
psihološke i socijalne pretpostavke i dimenzije (multidimenzionalno je).
Neke psihijatrijske grane su:
opća, socijalna, biologijska, sudska ili forenzička,
Psihoterapija i brojne psihodinamske škole i pravci nastali iz njih.
dječja, adolescentna, gerontopsihijatrija, psihijatrija u zajednici,
farmakopsihijatrija,neuropsihijatrija, psihofizika, kronopsihologija, somnologija,
Psihijatar surađuje u dijagnostici, terapiji i prevenciji mogućih psiholoških teškoća kod organskog
bolesnika.
Krucijalna funkcija konzultacijsko-suradnog psihijatra je da procjeni stupanj stresa koji pacijenti
stvaraju kod osoba koje im pružaju zdravstvenu njegu i kod svojih obitelji, kapacitet bolničkog
osoblja i članova obitelji da se adaptiraju na pacijente i njihove bolesti (i na intervencije psihološke
skrbi), i, iznad svega, sposobnost osoblja i obitelji da provedu ili barem da potpomognu
psihijatrijsku ili psihološku s.Uključuje i tradicionalne psihijatrijske konzultacije (savjetodavni rad),
kada se na poziv daje mišljenje i savjet.
MENTALAN
(lat.mens-duh, duša, razum)
= onaj koji se odnosi na dušu ili psihu, dakle na psihičke procese općenito,
a u užem smislu na intelektualne i kognitivne, spoznajne procese.
PSIHIČKI
(grč. psychikos-duševni)
= duševno, doživljajno, sve ono što se javlja kao subjektivni doživljaj.
To je skup procesa koji su dostupni samo doživljavaocu.
Psihičko je najviši izraz razvoja materije, ono je kvalitativno svojstvo, a s organskim čini jedinstvo.
e-motion = energija u kretanju

4
DUŠEVNI ILI MENTALNI POREMEĆAJ
= psihološki ili ponašajni sindrom, koji uzrokuje značajne smetnje ili nesposobnost, tj. oštećenje
u jednom od važnih područja djelovanja, ili značajno povišen rizik od smrti, boli ili gubitka slobode.
Očituje se poremećajem ponašanja, psihološke ili biološke funkcije osobe.
«Emocionalna bolest» je sinonim u laičkoj uporabi.
Ovaj izraz ne primjenjuje se za ponašanje ili sukobe koji se javljaju između osobe i društva (npr.
politički, vjerski, seksualni izbori), sve dok takvi sukobi nisu očita posljedica poremećenog
funkcioniranja osobe.
Svaka bolest ima karakteristične znakove i simptome.
MENTALNA HIGIJENA
– obuhvaća istraživanje čimbenika koji čuvaju mentalno zdravlje i primjenu različitih mjera koje
unapređuju i održavaju čovjekovo duševno zdravlje, dobro osjećanje i volju za životom,
uz istodobno odstranjivanje i izbjegavanje onih faktora koji to zdravlje narušavaju.Ako se
koordinirani programi usmjeravaju za skrb nad stanovnicima određenog područja, tada je to
psihijatrija u zajednici.
PSIHIJATAR je ovlašteni liječnik specijalista koji provodi dijagnosticiranje, liječenje i prevenciju
duševnih i emocionalnih poremećaja.
Obrazovanje koje se zahtijeva jest stupanj doktora medicine i četiri (pet) godina specijalizacije, te
više godina poslijediplomskog obrazovanja za osobe koje žele sub-specijalizaciju u nekoj od
psihijatrijskih disciplina.
ZAKON O ZAŠTITI
OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA (1997.)
Osoba s duševnim smetnjama je duševno bolesna osoba, osoba s duševnim poremećajem,
nedovoljno duševno razvijena osoba, ovisnik o alkoholu ili drogama ili osoba s drugim duševnim
smetnjama.
Osoba s težim duševnim smetnjama je osoba s duševnim smetnjama koja nije u mogućnosti
shvatiti značenje svojega postupanja ili ne može vladati svojom voljom ili su te mogućnosti
smanjene u tolikoj mjeri da joj je neophodna psihijatrijska pomoć.
5
Stigma, prema grčkoj riječi, znači ubod, žig, znamenje, u prenesenom značenju ljaga, sramota,
ruglo.
Stigmu uzrokuje kombinacija neznanja i straha, što je podloga stvaranja ukorijenjenih mitova i
predrasuda Stigma vezana uz duševnu bolest stvara začarani krug otuđenja i diskriminacije onih
koji pate i članova njihovih obitelji
Sram od dolaska psihijatru često je zaustavljao proces liječenja i odgađao ga.
Posljedice predrasuda su ne-traženje medicinske pomoći i odbijanje liječenja zbog psihičkog
poremećaja što direktno ugrožava zdravlje ili dovodi do toga da osoba taji svoju bolest i izbjegava
liječenje. Stigma, prema grčkoj riječi, znači ubod, žig, znamenje, u prenesenom značenju ljaga,
sramota, ruglo.
Stigmu uzrokuje kombinacija neznanja i straha, što je podloga stvaranja ukorijenjenih mitova i
predrasuda
Bolesti ovisnosti
alkoholizam
narkomanija
Povijest
uporaba psihoaktivnih tvari bila je poznata u raznim narodima i kulturama
stari Egipat, Indija, te druge kulture primjenjivale su razne opijate kao dio obreda, religijskih
običaja, a ne kao nekontrolirano i samoinicijativno od strane pojedinaca
lijek: Daleki Istok koristio je opijum kanabis, Amerika marihuanu,Indija konoplju, a mediteranske
zemlje više su koristile alkohol
strogo poštivanje pravila- vrijeme, način, mjesto i količina
nepridržavanje pravila- strogo sankcionirano
problemi nastaju miješanjem kultura (civilizacijskim pokretima)
unošenje psihoaktivnih tvari u društvene sredine u čiju kulturu se ne uklapaju i nisu dio njezine
tradicije dovodi do pojave zlouporabe
Definicija
ovisnost- društveno, a ponekad tjelesno stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i
sredstava ovisnosti (prema SZO)

7
simptomi ovisnosti
oštećenje zdravlja
obiteljski problemi
društveno- ekonomski problemi
Faktori rizika
spol
obiteljska sklonost
profesija
religijski
geografski
Razvoj alkoholizma
faze razvoja bolesti:
društvena potrošnja alkoholnih pića
porast tolerancije
kronični alkoholizam
pad tolerancije
teška alkoholna oštećenja (CNS,psihička, koža, kardiovaskularna)
Karakteristike alkoholizma
psihički problem
zdravstveni problem (ciroza jetre, srčana i bubrežna oboljenja i psihičke bolesti
socijalno-ekonomski problem (obitelj, posao, materijalni problemi)
Vrste alkoholizma
akutno pijano stanje
kronični alkoholizam
dipsomanija
patološko pijano stanje
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti