Psihologija motivacije i
samomotivacija
Menadžment
Seminarski rad
Banja Luka, januar, 2018.
2
Uvod
Šta je motivacija?
Motivacija je unutrašnja pokretačka sila koja nas snadbijeva pokretačkom snagom za
ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Ovo je bitan pojam u psihologiji kao i u
poslovanju, školama i drugim poljima.
Priče o nesposobnim ljudima i avanturistima koji su uspjeli uprkos naizgled
nepremostivim izgledima su obično sumirane u jednu riječ: želja. Sve vještine ovoga
svijeta neće pomoći bilo kome da uspije u budućnosti ukoliko on ili ona ne posjeduje
stalnu želju za uspjehom. Ona prije svega izaziva, usmjerava i održava željeno
ponašanje kod ljudi. U okviru menadžmenta motivacija igra važnu ulogu jer je jedna od
osam menadžerskih funkcija i njome menadžer nastoji zadovoljiti želje i nagone svojih
suradnika kako bi njihovo ponašanje bilo poželjno i prihvatljivo za organizaciju.
Motivacija može biti unutrašnja ili vanjska.
Unutrašnja motivacija: Osoba je intrinzično motivisana ako želja za promjenom dolazi
od pojedinca. On može željeti da nauči nešto jer je zainteresovan za materiju. Druga
osoba može željeti da ostvari cilj ili izvršiti zadatak jer je to nešto za šta se ona osjeća
kompetentnom i čime uživa da se bavi.
Vanjska motivacija: Sa druge strane, ekstrinzična motivacija dolazi izvan samog
pojedinca. Osoba je nagovorena ili namamljena da uradi nešto da bi zaradila nagradu ili
novac. Plate, unapređenja i priznanja su ekstinzični motivatori. Strah od kazne, radni
uslovi, organizacija rada, kultura, članovi tima su takođe eksrtinzični motivatori.
Sastavni dijelovi motivacije
Svi pojedinci koji su imali cilj imali su priliku da uvide da jednostavno želja da ostvare
nešto nije dovoljna. Postizanje takvog cilja zahtjeva sposobnost da ustraje kroz prepreke
i izdržljivost kako bi nastavila uprkos poteškoćama.
Postoje tri glavne komponente motivacije: aktivacija, upornost i intenzitet.
4
Kao što sam navela želja i razumna svijesnost da nešto treba da uradimo često nije
dovoljno da ono što je dobro po nas ili po poslovanje bude i urađeno. Nedostatak
motivacije može itekako da utiče na kvalitet života ukoliko imamo više prohtjeve ili ako
situacija i cilj zahtjevaju dodatnu aktivnost da bi prošli kroz njih do cilja a motivacija
izostaje. Ukoliko je osoba intenzivno motivisana, velike su vjerovatnoće da će svoj cilj
da postigne uprkos poteškoćama jer posjeduje sve komponente motivacije koje će je
održati dok ne ostvari svoju namjeru.
Motivacija povećava uložen napor i upornost u aktivnostima
Motivacija uvećava količinu truda i energije koju pojedinac potroši u aktivnosti koje su
direktno povezane sa njihovim potrebama i ciljevima, bez da mora da se bori sa sobom.
Pravi razliku u tome da li pojedinac ispunjava obaveze entuzijastično ili apatično. Osim
toga, motivisan pojedinac će vjerovatno nastaviti zadatak dok ga ne završi, čak i kada su
izloženi povremenim prekidima ili frustracijom u toku procesa. U globalu, motivacija
produžava vrijeme koje pojedinac troši na zadatak, što je važan faktor koji utiče na
uspijeh.
Motivacija utiče na kognitivne procese
Motivacija utiče na to šta i kako osoba mentalno obrađuje informacije. Motivisan
pojedinac će vjerovatno više opratiti pažnju, a pažnja je krucijalna da bi informacija
dospjela u radnu memoriju.
Motivacija određuje koje posljedice jačaju (nagrađuju) a koji kažnjavaju
Što više je pojedinac motivisan da dobro završi zadatak to će ga više sve ispod toga
uznemiriti. Što više osoba želi biti prihvaćena među svojim kolegama više će mu značiti
odobrenje „grupe“ i više bolno će doživjeti ismijavanje od strane iste. Za tinejdžera
nezainteresovanog za atletiku nije bitno da li će upasti u školski fudbalski tim, dok za
tinejdžera čiji se život okreće oko fudbala to može praviti ogromnu razliku.
Motivacija često vodi boljem performansu
Zbog ostalih faktora koji su upravo navedeni – ponašanje usmjereno ka ostvarenju cilja,
napor i energija, upornost, fokus i uticaj posljedica – motivacija upravo vodi ka boljem
izvođenju u domenu kojim se osoba bavi. Na primjer, studenti koji su najviše motivisani
da uče i nadmaše svoj razred u aktivnostima su uglavnom oni koji najviše postignu.
5
Obrnuto, učenici koji su manje motivisani da savladaju akademske predmete i materiju
su u većem riziku za napuštanje fakulteta prije nego završe studije.
Motivacija je bitna za pojedinca u karijeri, radu na sebi kao i u formalnom i
neformalnom održavanju odnosa sa drugim ljudima, dakle za bilo kakve aktivnosti koje
preduzima, osim kada je neki akt navika ili refleksna reakcija. Važnost motivacije je
očigledna. Ona je most koja nas povezuje sa našim ciljevima i svrhom u životu. Bez
sumnje, to je jedan od najvažnijih faktora koji nas tjeraju da postignemo svoje ciljeve.
To znači da je teško zamisliti život bez motivacije, što bi se moglo uporediti sa vožnjom
automobila bez goriva.
