UNIVERZITET U SARAJEVU 
FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA
SMJER: FIZIKALNA TERAPIJA

                                          SEMINARSKI RAD 

  

          TEMA: PSIHIČKI POREMEĆAJI U RAZVOJU DJECE PREDŠKOLSKE DOBI

STUDENT:                                                                                          MENTOR:
Adilović Dalila                                                                                    doc.dr.sci. Redžo Čaušević
e-mail:[email protected] 

                                            Sarajevo, decembar 2010.godine

Izraz 

psihologija

 

(

grč.

psiha-duša,život,um,duh,duša; logus-govor,nauka,rasuđivanje)

 

znači 

nauka o duši

. Značenje pojma ostaje nepromijenjeno sve do šesnaestog ili 

sedamnaestog stoljeća, kada mu je pridodano novo značenje u smislu 

nauka o svijesti.

 

Moderna psihologija je prirodna i društvena nauka koja se bavi umnim procesima i 
njihovim izražavanjem u ponašanju. Psihologija nastoji sustavnim empirijskim 
istraživanjima steći znanje o uzrocima i načinu ponašanja ljudi,te načinima na koji ljudi 
doživljavaju svijet u kojem žive. Među psihičke procese ubrajamo razmišljanja, osjećaje 
(emocije), i motivacije.Osnivanjem prvog psihologijskog laboratorija u Leipzigu., 
psihologija se razdvaja od filozofije,a 1980. godine  postaje priznata kao prirodna 
nauka.Psihologija se grana u više usko-određenih disciplina, kao što su psihometrija (bavi 
se raznim oblicima mjerenja psihičkih osobina), eksperimentalna psihologija 
(proučavanje reakcija čovjeka na namjerno inducirane podražaje, bilo fizičke, bilo 
socijalne), socijalna psihologija (proučava ljude i njihovo ponašanje u međuzavisnosti s 
njihovom (ljudskom) okolinom ), klinička psihologija (proučava i traži lijek za patološke 
oblike ponašanja).Svaka nauka određena je metodama kojima se u istraživanju koristi. 
Kao empirijska nauka psihologija istražuje samo ono što se može opažati i provjeriti, a do 
spoznaja dolazi sustavnim istraživanjima. 

  

PSIHIČKI POREMEĆAJI U RAZVOJU DJECE PREDŠKOLSKE DOBI 

1

Psihički poremećaji su manifestacije nefunkcioniranja u pojedincu a mogu biti 
uzrokovani nasljeđem, psihogenskim i okolinskim uzrocima.Tokom rasta i razvoja svako 
dijete će biti suočeno s kriznim razdobljima koja su dio normalnog odrastanja i tada mu 
je potrebna potpora okoline kako ne bi bilo posljedica na njegovo psihičko 
zdravlje.Psihio-poremećaji djece mogu se ispoljiti na različite načine npr. kao tjelesni 
simptomi i bolesti, poremećaji kontrole sfinktera, poremećaji govora i hranjenja, smetnje 
ponašanja i raspoloženja, anksiozni i hiperkinetski poremećaji, smetnje učenja i 
prilagodbe, zloupotreba psihoaktivnih tvari sve do poremećaja osobnosti i pervazivnih 
razvojnih poremećaja.Danas se u psihijatriji klasificiraju  prema psihijatrijskom 
klasifikacijskom sustavu – “Dijagnostički i statistički priručnik mentalnih poremećaja 
Američke psihijatrijske udruge, 4.izdanje”. To je kategorijska klasifikacija u kojoj postoji 
5 skupina u koje se ubrajaju: psihički poremećaji, zatim  tjelesni poremećaji, 
psihosocijalni poremećaji i problemi s okolinom, koji mogu utjecati na sam poremećaj, te 
procjena opšteg funkcioniranja pojedinca.

1

 Literatura: „Anerican Psyhiatric Ass,(1980) Diagnostic and statistical manual of mental disorders, 3ed.(DSM)Washington,DC:American Psychiatric 

Ass.

background image

Želiš da pročitaš svih 6 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti