Pušenje kao javno-zdravstveni problem
PUŠENJE KAO JAVNO-
ZDRAVSTVENI PROBLEM
Stručnjaci širom sveta ukazuju na činjenicu o postojanju svetske epidemije upotrebe
duvana sa jasnim naučnim dokazima da duvanski proizvodi sadrže farmakološki toksične,
mutagene i kancerogene komponente. Pušenje predstavlja jedan od najznačajnijih faktora
narušavanja zdravlja ljudi u svetu i ima brojne zdravstvene, socijalne, ekonomske i ekološke
posledice, nanoseći štetu čitavom čovečanstvu. Prema izveštajima Svetske zdravstvene
organizacije, u svetu puši više od 1 milijarde ljudi, a pušenje svake godine odnese oko 5,4
miliona života (WHO, 2015).
Svetska zdravstvena organizacija (SZO), u 10. Reviziji Međunarodne klasifikacije
bolesti (ICD-10), pod šifrom F17.2 navodi mentalni poremećaj ponašanja usled upotrebe
duvana – sindrom zavisnosti, što znači da je pušenje – bolest zavisnosti.
To je javnozdravsteni problem i jedan je od najznačajnijih faktora u narušavanju
zdravlja čitavog čovečanstva. Naučno je dokazano da konzumiranje duvana i izlaganje
duvanskom dimu uzrokuju bolest, invaliditet i smrt. Cigarete stvaraju i održavaju zavisnost i
sadrže izuzetno toksične i opasne supstance po ljudsko zdravlje. Tri najopasnije hemijske
materije su: nikotin – koji deluje na receptore u velikom mozgu već posle 7-8 sekundi,
dovodi do porasta krvnog pritiska i ubrzanog rada srca; ugljen monoksid – koji snižava
količinu kiseonika u krvi, neophodnog za rast i oporavak organizma; i katran – koji sužava
obim bronhija u plućima i time otežava dotok kiseonika u sve delove organizma, dovodi do
kašlja i olakšava nastanak plućnih infekcija (CESAR, 2015). Nikotin je biljni otrov koji
stvara jaku zavisnost, smrtna doza za čoveka je 50 mg. Ugljen monoksid je otrovan gas koji
izaziva glavobolju, zamor, pad koncentracije i smanjenje radnih sposobnosti, smanjujući
sposobnost krvi da preuzima kiseonik i prenosi ga u tkiva. Katran izaziva crvenomrku
prebojenost kože ruku i lica i žutu prebojenost zuba pušača. Još neki od štetnih efekata
duvanskog dima na ljudski organizam su: benzen – izaziva leukemiju, kadmijum – oštećuje
jetru, bubrege i zadržava se godinama u organizmu, butan – utiče na nervni sistem,
formaldehid – izaziva rak i može da ošteti pluća, kožu i digestivni trakt, koristi se za
preparaciju mrtvaka, toleun – visoko toksičan, izaziva tremor, uništava nervni sistem, arsenik
– smrtonosan otrov (CESAR, 2015).
Posledice konzumiranja duvana
Posledice konzumiranja duvana su mnogobrojne, različitog
su stepena prisustva, intenziteta i učestalosti među pušačima, ne
postoji na svetu pušač bez posledica pušenja. Posledice mogu
biti:psihološke (zavisnost), fizičke (zavisnost, oboljenja), socijalne
(zavisnost, ponašanje), ekonomske (gubitak novca, siromaštvo),
ekološke (zagađenja, požari) i druge.
Kratkoročni efekti upotrebe duvana su zavisnost od nikotina, oštećenje respiratornog
sistema, smanjenje kapaciteta pluća, hronični kašalj, bronhitis, astma, neprijatan zadah i ukus
u ustima, kosa i odeća neprijatnog mirisa, žute i braon fleke na zubima. Dugoročni efekti
pušenja i žvakanja duvana su srčani problemi (hipertenzija, blokirani krvni sudovi, srčani

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti