PUŠENJE KAO JAVNO-

ZDRAVSTVENI PROBLEM

Stručnjaci širom sveta ukazuju na činjenicu o postojanju svetske epidemije upotrebe 

duvana sa jasnim naučnim dokazima da duvanski proizvodi sadrže farmakološki toksične, 
mutagene  i   kancerogene   komponente.   Pušenje   predstavlja   jedan   od   najznačajnijih   faktora 
narušavanja zdravlja ljudi u svetu i ima brojne zdravstvene, socijalne, ekonomske i ekološke 
posledice,   nanoseći   štetu   čitavom   čovečanstvu.   Prema   izveštajima   Svetske   zdravstvene 
organizacije, u svetu puši više od 1 milijarde ljudi, a pušenje svake godine odnese oko 5,4 
miliona života (WHO, 2015). 

Svetska   zdravstvena   organizacija   (SZO),   u   10.   Reviziji   Međunarodne   klasifikacije 

bolesti (ICD-10), pod šifrom F17.2 navodi mentalni   poremećaj ponašanja usled upotrebe 
duvana – sindrom zavisnosti, što znači da je pušenje – bolest zavisnosti.

To   je   javnozdravsteni   problem   i   jedan   je   od   najznačajnijih   faktora   u   narušavanju 

zdravlja   čitavog   čovečanstva.     Naučno   je   dokazano   da   konzumiranje   duvana   i   izlaganje 
duvanskom dimu uzrokuju bolest, invaliditet i smrt. Cigarete stvaraju i održavaju zavisnost i 
sadrže izuzetno toksične i opasne supstance po ljudsko zdravlje. Tri najopasnije hemijske 
materije su:   nikotin – koji deluje na receptore u velikom mozgu već posle 7-8 sekundi, 
dovodi  do   porasta  krvnog   pritiska  i   ubrzanog   rada   srca;   ugljen   monoksid   –   koji   snižava 
količinu kiseonika u krvi, neophodnog za rast i oporavak organizma; i katran – koji sužava 
obim bronhija u plućima i time otežava dotok kiseonika u sve delove organizma, dovodi do 
kašlja i olakšava nastanak plućnih infekcija (CESAR, 2015).   Nikotin je biljni otrov koji 
stvara jaku zavisnost, smrtna doza za čoveka je 50 mg. Ugljen monoksid je otrovan gas koji 
izaziva   glavobolju,   zamor,   pad   koncentracije   i   smanjenje   radnih   sposobnosti,   smanjujući 
sposobnost   krvi   da   preuzima   kiseonik   i   prenosi   ga   u   tkiva.   Katran   izaziva   crvenomrku 
prebojenost kože ruku  i  lica i  žutu  prebojenost  zuba  pušača.  Još  neki  od  štetnih  efekata 
duvanskog dima na ljudski organizam su: benzen – izaziva leukemiju, kadmijum – oštećuje 
jetru,   bubrege   i   zadržava   se   godinama   u   organizmu,   butan   –   utiče   na   nervni   sistem, 
formaldehid   –   izaziva   rak   i   može   da   ošteti   pluća,   kožu   i   digestivni   trakt,   koristi   se   za 
preparaciju mrtvaka, toleun – visoko toksičan, izaziva tremor, uništava nervni sistem, arsenik 
– smrtonosan otrov (CESAR, 2015).

Posledice konzumiranja duvana

Posledice konzumiranja duvana su mnogobrojne, različitog 

su stepena prisustva, intenziteta i učestalosti među pušačima, ne 
postoji na svetu pušač bez posledica pušenja. Posledice mogu 
biti:psihološke (zavisnost), fizičke (zavisnost, oboljenja), socijalne 
(zavisnost, ponašanje), ekonomske (gubitak novca, siromaštvo), 
ekološke (zagađenja, požari) i druge.

Kratkoročni efekti upotrebe duvana su zavisnost od nikotina, oštećenje respiratornog 

sistema, smanjenje kapaciteta pluća, hronični kašalj, bronhitis, astma, neprijatan zadah i ukus 
u ustima, kosa i odeća neprijatnog mirisa, žute i braon fleke na zubima. Dugoročni efekti 
pušenja i žvakanja duvana su srčani problemi (hipertenzija, blokirani krvni sudovi, srčani 

background image

Želiš da pročitaš svih 11 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti