SADRŽAJ

UVOD

……………………………………………………………………………………………. 3

1. POJAM LIZINGA

…………………………………………………………………………….4

1.1. Historijat i razvoj lizinga

…………………………………………………………………5

1.2. Zašto se odlučiti na lizing

?................................................................................................. 6

1.3. Prednosti za davaoca i primaoca lizinga

……………………………………………….. 7

1.4. Vrste lizinga

……………………………………………………………………………….8

1.4.1. Finansijski lizing

………………………………………………………………….. 11

1.4.2. Operativni lizing

………………………………………………………………….. 12

1.5. Cross-border lizing

……………………………………………………………………… 13

2. RAČUNOVODSTVENI TRETMAN LIZINGA

…………………………………………. 15

2.1. Računovodstveni tretman lizinga prema MRS 17

…………………………………… 16

2.1.1. Klasifikacija najmova

……………………………………………………………. 19

2.1.2. Najmovi u finansijskim izvještajima najmoprimca

…………………………… 21

2.1.3. Najmovi u finansijskim izvještajim najmodavca

………………………………..24

2.2. Računovodstveni obuhvat lizinga

………………………………………………………26

2.3. Lizing u BiH i regionu

………………………………………………………………… 28

2.3.1. Lizing u Bosni i Hercegovini

…………………………………………………….. 28

2.3.2. Finansijski lizing u Republici Srbiji

…………………………………………….. 29

3. PRIMJER IZ PRAKSE

………………………………………………………………………31

3.1. Primjer dugoročnih obaveza po finansijskom lizingu kod najmoprimca

………...….31

3.2. Primjer računanja lizinga prilikom kupovine automobila

……………………………34

3.3. Kupovina auta na lizing u Bosni i Hercegovini

………………………………………..35

ZAKLJUČAK

………………………………………………………………………………….. 36

LITERATURA

………………………………………………………………………………… 37

UVOD

Prilikom izrade ovog seminarskog rada upoznat ćemo se detaljnije sa pojmom lizinga, sa
njegovom podjelom, te sa Međunarodnim računovodstvenim standardom 17 – Najmovi (lizing).

U daljnjoj izradi ovog seminarskog rada definisat ćemo pojam lizinga, kako je nastao i kako se
može podijeliti. Obradićemo MRS 17 – Najmovi (lizing), te objasniti lizing u Bosni i
Hercegovini i regionu.

Ovaj seminarski rad se sastoji iz tri glavna dijela koji predstavljaju osnovni sadržaj rada gdje
ćemo detaljno obraditi pojedinačne dijelove pojma lizinga, njegovog cjelokupnog historijata,
vrsta, kao i računovodstvenog tretmana lizinga prema MRS 17.

U prvom dijelu seminarskog rada definisat ćemo pojam lizinga, historiju njegovog nastanka,
razloge za odabiranje lizinga, neke od prednosti, te navesti osnovne vrste lizinga i objasniti ih.

Drugi dio seminarskog rada odnosi se naračunovodstveni tretman lizinga prema MRS 17. U
ovom dijelu s posebnom pažnjom ćemo obraditi MRS 17 – Najmovi, te izvršiti klasifikaciju
najmova, kao i objasniti lizing u Bosni i Hercegovini i regionu (Republika Srbija).

Treći dio seminarskog rada obuhvataće primjere iz prakse, koji se odnose na primjere računanja
lizinga te na primjer kupovine auta na lizing u Bosni i Hercegovini.

Lizing industrija je danas u svijetu veoma razvijena. U mnogim zemljama se putem lizinga
finasira više od četvrtine svih nabavki poslovne opreme. Samo u zemljama u razvoju se godišnje
putem lizinga finansira nabavka nove opreme i vozila u vrednosti od preko 40 milijardi dolara.

Svaki pojedinac ili preduzeće koje se odluči da uđe u lizing aranžman, tu odluku donose
sagledavajući prednosti i nedostatke lizinga u odnosu na samofinansiranje ili kupovinu na kredit.
Pored brojnih prednosti, lizing ima i određene nedostatke. Brojčano, svakako da ih je manje, ali
suštinski nisu zanemarljivi. Radi se o činjenici da se lizing, kada posmatramo cifru dobijenu
sabiranjem svih rata nadoknade u toku korišćenja predmeta lizinga, čini skupim načinom nabavke
dobara i opreme. Ta suma varira od slučaja do slučaja, ali ako korisnik nema gotovinu ili nije
kreditno sposoban lizing ostaje sasvim dobro rješenje.

U većini zemalja ugovor o lizingu nije pravno regulisan. Zbog toga se u tim zemljama za lizing
primjenjuje pravna regulativa koja se odnosi na zakup.

1.1. Historijat i razvoj lizinga

Iako može izgledati da je lizing jedan od novijih metoda finansiranja, prvi slučajevi praktične
primjene odigrali su se u davnoj prošlosti. Sama riječ lizing (leasing) potiče od engleske reči "to
lease", što u prevodu znači "dati pod zakup, najam". U Egiptu, oko 3.000 godina prije nove ere, u
vreme vladavine Tintesa i Menesa, pojavili su se prvi oblici davanja stvari pod zakup i smatra se
da je to i bio nastanak lizinga.

Pronađeni su i dokazi da su 2.000 p.n.e. Vavilonci primjenili jednu vrstu lizinga za čamce i stoku.
Jedan od prvih teoretskih opisa lizinga pronađen je u rimskim pravnim spisima. Kroz istoriju su
se, naravno, stvari i dalje davale pod zakup, ali se lizing u današnjem smislu riječi javlja tek
krajem XIX vijeka u Americi. Tamo, na primjer, Bell-Telephone Company, počevši od 1877.
godine, nije prodavala telefone već ih je davala na korišćenje u obliku lizinga. U XX vijeku lizing
je počeo da se prenosi iz Amerike u druge zemlje: Kanadu, Japan, Englesku, Njemačku,
Švajcarsku... Svakako, zemlje sa razvijenijom tržišnom privredom su ga posebno brzo
usavršavale.

Prvu pravu kompaniju za finansijski lizing osnovao je Henri Šofeld 1952. godine u SAD.
Kompanija je osnovana sa ciljem da realizuje jednu konkretnu transakciju u domenu željezničkog
transporta. Navedenom transakcijom demonstrirana je ekonomska efikasnost finansijskog lizinga
pa je Šofeld odlučio da nastavi poslovanje i osnuje američku lizing kompaniju "United States
Leasing Corp." (koja se danas zove - "United States Leasing International Inc.").

Razvoj finansijskog lizinga u Evropi počeo je krajem 50-tih i početkom 60-tih godina prošlog
vijeka. Nekoliko faktora je podstaklo brz razvoj finansijskog lizinga u Sjevernoj Americi i

Ka inovativnijem poslovanju

http://www.businesslinkbanat.info/index.php?option=com_content&view=article

&id=184&Itemid=113

, [pristupljeno: 09.04.2012.]

Stakić B.,

Finansijski lizing i lizing

, Fakultet za finansijski menadžment i osiguranje, Beograd, 2003., str. 14

Stakić B.,

Finansijski lizing i lizing

, Fakultet za finansijski menadžment i osiguranje, Beograd, 2003., str. 18

zapadnoj Evropi. Tehnološki napredak stvorio je kod preduzeća potrebu da obnove sopstvena
stalna sredstva, a finansijski lizing je pružio neophodni mehanizam pribavljanja stalnih sredstava
pod povoljnijim uslovima nego što je to slučaj pri kupovini opreme.

U isto vrijeme, 50-tih godina prošlog vijeka došlo je do razvoja tržišta finansijskih usluga i
značajnije ponude zajmova uz niske kamatne stope, što je poslužilo kao način obuzdavanja
inflacije i cijena roba. Navedeni faktori, u kombinaciji s povoljnim poreskim stopama za poslove
lizinga, doprinijeli su atraktivnosti finansijskog lizinga za lizing kompanije. Povećanje broja
lizing kompanija stimulisao je dalji razvoj sektora finansijskog lizinga u cjelini.

Koncept finansijskih lizinga je 70-tih godina prošlog vijeka usvojen u zemljama u razvoju Azije,
Južne Amerike i Afrike, a 80-te je obilježilo širenje navedenog koncepta na svijetskom nivou.
Danas lizing predstavlja efikasan finansijski instrument za pribavljanje i obnavljanje stalnih
sredstava kako za mala i srednja preduzeća, tako i za finansiranje milionskih dolarskih transakcija
u domenu transporta (na primjer, lizing aviona), u vađenju nafte (lizing naftnih izvora) i drugdje.

1.2.

Zašto se odlučiti na lizing?

Razlozi su uglavnom finansijske prirode. Nije svako preduzeće ili pojedinac u mogućnosti da
kupi opremu neophodnu za pokretanje, proširenje ili modernizaciju sopstvenog poslovanja. Ne
raspolaže svako preduzeće adekvatnim sredstvima koje bi moglo da ponudi kao obezbeđenje za
bankarske kredite. Lizing predstavlja odgovor na takve probleme tako što pruža mogućnosti
primaocima lizinga da pribave neophodnu opremu. Razlozi uzimanja lizinga mogu se ogledati i u
ekonomičnostima i pogodnostima. Preduzeće ili pojedinac plaćaju lizing naknade iz profita
ostvarenog po osnovu korišćenja predmeta lizinga. Veoma često lizing obezbjeđuje 100%
finansiranja za projekat. Korištenjem lizinga moguće je ostvariti određene poreske prednosti.
Pune lizing naknade se mogu odbiti od osnovice za porez na dobit.

Najčešće prednosti lizinga su:

Nabavkom na lizing se ne daje gotov novac, kao kod samofinansiranja i nema
zaduživanja unaprijed i davanja avansa, kao kod kupovine na kredit.

Lizingom korisniku ostaje mogućnost korišćenja kredita u druge svrhe, jer banke će teško
odobriti kredit komitentima koji već koriste neki drugi kredit, a lizing nije kredit.

Dobrom organizacijom i planom otplate može se uklopiti da se svaka rata naknade
korišćenja neke opreme na lizing pokriva prilivom sredstava po osnovu realizacije robe
proizvedene tom opremom.

U slučaju da je neka stvar korisniku potrebna samo određeno ograničeno vrijeme, npr.
sezonski, lizing je mnogo bolje rešenje od kupovine te stvari, jer bi dugoročna kupovina
bila nerentabilna.

O lizingu

http://www.s-leasing.ba/pic_news/file/PDF/opci_uvjeti_financijski_leasingbih.pdf

, [pristupljeno:

09.04.2012.]

Stakić B.,

Finansijski lizing i lizing

, Fakultet za finansijski menadžment i osiguranje, Beograd, 2003., str. 19

1.4. Vrste lizinga

Dvije osnovne vrste lizinga, koje se najčešće sreću u praksi, su:

1. finansijski lizing
2. operativni lizing

Finansijski lizing je sklapanje dugoročnog ugovora u kome se korisnik lizinga obavezuje da će
izvršiti plaćanja tako da ukupan iznos svih rata premašuje iznos nabavne cijene date stvari, tzv.
full-pay-out ugovor. Pri tome, rok trajanja lizinga je 70-90% očekivanog vijeka trajanja te stvari,
tako da je logično da se data stvar poslije isteka tog roka više ne može davati u zakup nekom
drugom korisniku (jer vrijedi mnogo manje). Radi se uvijek o pokretnoj nepotrošnoj stvari:
oprema, vozila, postrojenja, kompjuteri... Korisnik snosi sve troškove i rizike vezane za datu
opremu. Ovakav ugovor ne može biti otkazan.

Operativni lizing je, za razliku od finansijskog, kratkoročan i otkaziv u svako doba. Trajanje
ugovora je kraće od ekonomskog vijeka date opreme, a naknada je manja od vrijednosti opreme.
Sve troškove i rizike snosi davalac, a to su rizik slučajne propasti stvari, zastarjelosti, troškovi
osiguranja, održavanja, nabavke rezervnih dijelova, obuke kadrova, pružanje tehničke pomoći...
Kod operativnog lizinga, nakon isteka perioda lizinga, korisnik vraća predmet lizinga davaocu
lizinga.

Razlike između finansijskog i operativnog lizinga

sastoje se prije svega u tome što finansijski

lizing predstavlja finansiranje kupovine, a operativni finansiranje korišćenja predmeta lizinga i
što kod finansijskog lizinga postoji imovinski rizik, odnosno rizik propasti ili oštećenja predmeta
lizinga, koji snosi korisnik lizinga, dok je kod operativnog taj rizik na davaocu lizinga.
Za razliku od operativnog lizinga koji je veoma sličan klasičnom iznajmljivanju, finansijski lizing
je mnogo kompleksnija transakcija. To je oblik kreditnog aranžmana koji finansira nabavku
određene opreme za potrebe primaoca lizinga.

Tablica 1. Učinak poslovnih i financijskih najmova na financijske izvještaje najmoprimca i
osnovne financijske omjere

Stavka ili

Omjer

Operativni najam

Financijski najam

Bilanca
stanja

Nema učinka

, zato što kod

operatinog najma nema imovine ni
obaveza

Unajmljena imovina (oprema) i obaveza nastaju
kad se evidentira najam, obje se otpisuju, ali
imovina obično brže, pa nastaje neto obaveza za
vrijeme trajanja najamnine.

Račun
dobiti i

Najamnina se iskazuje kao rashod.
Ta plaćanja su često konstantna

Nastaju i kamatni rashod i rashod amortizacije.
U početnim godinama, oni su kombinirani tako

ACCA

Finansijsko/Financijsko izvještavanje Međunarodni standardi

, Udruženje računovođa, revizora i

finansijskih djelatnika FBiH, 2006., str. 170.

Porezno računovodstveni savjetnik

http://img.dashofer.sk/cif_hr/ut/hr_ut_1_web.pdf

, [pristupljeno: 09.04.2012.]

Van Greuning H., Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja, Zagreb, 2006., str. 139.