RADARSKA KONTROLA

Predmet:                                                                                                          Student:

Bezbednost saobraćaja                                                                                    Marijana Beljanski

Mentor:                                                                                                            Br. Indexa:

Dr Rade Bogojević                                                                                          17054/16

2

Novi Sad, Decembar 2018. god.

background image

4

1. UVOD

Sve do kraja Drugog svetskog rata, vozači automobila nisu vodili računa o ograničenjima brzine. Način vožnje 

je po pravilu bio diktiran snagom motora vozila i kvalitetom puta. Razvojem radarskih sistema tokom Drugog 

svetskog rata, usavršavanjem elektronske opreme sposobne za rad na veoma visokim frenkvencijama i njenim 

uvođenjem u civilnu upotrebu, stvoreni su uslovi da budu razvijeni mali, mobilni sistemi pogodni za kontrolu 

brzine vozila na putu.

Način vršenja kontrolisanja brzine kretanja vozila kao i uređaja kojima se ona vrši propisani su u Pravilniku o 

merilima brzine vozila u saobraćaju. Propisana tačnost merenja i upotreba uređaja propisane su zakonom 

kojim se uređuje metrologija. Kontrolu brzine kretanja vrši MUP, konkretnije saobraćajna policija.

5

2. NAČINI I OBLICI KONTROLE

Merenje brzine vozila u saobraćaju vrši se primenom jedne od sledećih metoda merenja:

1) metoda stacionarnog merenja;

2)  metoda pokretnog merenja.

Za pokretno merenje brzine koristi se isključivo radarski uređaji.

Za stacionarno merenje brzine kretanja koriste se radari, lidari ili senzorska merila.

radari rade na principu Doplerovog efekta, odnosno merenja razlika u frekvencijama između signala 

mikrotalasa koje odašilje uređaj i onog signala koji se odbija od kontrolisanog vozila.

lidari su laserska merila koja rastojanje i brzinu kretanja vozila određuju na osnovu merenja vremena 

prostiranja laserskih impulsa reflektovanih od kontrolisanog vozila.

senzorsko merenje brzine se vrši uz pomoć najmanje dva senzora od kojih je jedan ugrađen u put u 

jednoj saobraćajnoj traci na određenom rastojanju.

1

Radari prema načinu upotrebe mogu biti:

1) ručni radari;

2) radari ugrađeni iznad ili pored puta;

3) radari ugrađeni u vozila.

Pri merenju brzine vozila u saobraćaju metodom stacionarnog merenja ručni radari postavljaju se na stalak ili 

prikladan pribor ili na odgovarajući nosač u unutrašnjosti vozila koje se ne kreće, tako da se ta merila ne 

pomeraju tokom merenja. 

Radar ugrađen iznad ili pored puta meri brzinu vozila metodom stacionarnog merenja, automatski sa ili bez 

nadzora .RIPP uređaji mogu da se nalaze u jednom ili više kućišta.

Radar ugrađen u vozilo ima antenu za određivanje brzine kontrolisanog vozila i antenu za određivanje brzine 

vozila u koje je ugrađen. RUV može meriti brzinu kontrolisanog vozila:

1) metodom stacionarnog merenja, kada vozila u koja su ugrađeni miruju;

2) metodom pokretnog merenja, kada se vozila u koja su ugrađeni kreću.

2

1

 http://www.amknovibeograd.com/radarska-kontrola-brzine-na-putevima/

2

 https://www.paragraf.rs/propisi/pravilnik_o_merilima_brzine_vozila_u_saobracaju.html

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti