1-rad i radni odnos(rad i osobine rada)
2-pojam radnog prava
3-pojam radnog odnosa
4-izvori radnog prava
5-nastanak i razvoj radnog zakonodavstva u rs
6-ugovor o radu i vrste
7-uslovi za zasnivanje radnog odnosa
8-probni rad
9-nocni rad
10-rad kod kuce
11-pripravnici(pripravnicki staz)
12-volonterski rad
13-preraspodjela radnog vremena
14-privremeni i povremeni poslovi
15-radno vrijeme(skraceno,nepuno i prekovremeni rad)
16-odmori
17-odsustvo
18-zaposljavanje stranih drzavljana
19-strucno osposobljavanje I usavrsavanje
20-upucivanje radnika na rad u inostranstvo
21-posebna zastita maloljetnika,invalida i materinstva
22-zastita na radu
23-strajk
24-inspekcijski nadzor
25-plate
26-disciplinska odgovornost radnika
27-privremeno udaljenje s posla
28-radni spor
29-prekid ugovora o radu
30-materijalna odgovornost radnika
31-prekrsajna odgovornost
32-krivicna odgovornost
33-obavezno udaljenje radnika sa posla
34-otkaz ugovora o radu(otpremnine)
35-pojam nezaposlenog lica
36-mirovanje prava
37-radni odnosi zaposlenih u organima drzavne uprave
38-uslovi za zaposljavanje radnih sluzbenika
39-radno vrijeme (radnika i radnika u drzavnoj upravi)
40-odbor za zalbe
41-suspenzija drzavnih sluzbenika
42-prestanak radnog odnosa
43-radni odnosi u drzavnoj sluzbi bih
44-radna mjesta u drzavnoj sluzbi
45-uslovi za zaposljavanje radnika u drzavnoj sluzbi
46-organi lokalne samouprave
1-RAD I RADNI ODNOS-(RAD I OSOBINE RADA)
Rad predstavlja svrsishodnu društveno dopuštenu djelatnost i koja služi da zadovolji
ljudske potrebe.Rad je neposredna veza za sredstva rada I njihov razvitakElementi
(osobine) rada: 1,svrsishodnost rada; 2 društvena dopuštenost; 3 sredstva rada.
Svrsishodnost
- znači da je ljudski rad svjestan i da služi određenoj svrsi (zadovoljenju
ljudskih potreba).
Društvena dopuštenost
je kategorija vezana za pravne norme.
Društveno koristan rad
je onaj rad koji nije zabranjen pravnim normama.Dozvoljenost
ili zabranu odredjene vrste rada odredjuje drzava svojim pr.aktima
Sredstva rada
je stvorio čovjek i ona predstavljaju osnovnu razliku između čovjeka i
drugih živih bića. Svijest je glavna za ljudski rad!
Negativna osobina rada:
1. otuđenost rada od čovjeka - Marks;
2. proizvodnja sredstava za masovno uništavanje (biološka, hemijska, atomska).
Radni odnosi
- su društveni odnosi koji se pojavljuju u toku procesa rada izmedju ljudi..
To su društveni odnosi između radnika i poslodavca čije su granice određene ugovorom o
radu. Uvijek moraju postojati dvije strane: poslodavac (država, kapitalista) i
radnik.Osnovni elementi radnog odnosa su-1-postojanje radnika.2-postojanje
poslodavca.3-zakljucen ugovor izmedju njih.
Osnovne osobine radnih odnosa:dobrovoljnost i postojanje rada.
U robovlasništvu i feudalnom društvu ne možemo govoriti o radnim odnosima, jer tu nije
bilo dobrovoljnosti.Tek u buržoaskom društvu (kapitalizam) radni odnos dobija osobinu
dobrovoljnosti i postaje odnos u pravom smislu.U socijalizmu samo formalno radnik
dobija centralno mjesto, ali je još uvijek u odnosu potčinjenosti.Radni odnos je u suštini
ugovorni odnos koji se zasniva između radnika i poslodavca ugovorom o radu.
2.POJAM RADNOG PRAVA
Radno pravo je proizašlo iz građanskog prava. Razvojem radnih odnosa I intervencijom
drzave u radne odnose,dovele su do odvajanja radnog prava od gradjanskog..
Tačka odvajanja jeste promjena oblika i suština ugovora o radu.
Radno pravo se razvija kao samostalna grana prava od polovine 19. vijeka pa do danas.
Radno pravo se moze def.kao grana prava koja obuhvata državne i autonomne propise
kao i propise o radnim odnosima kod poslodavca.Osnovnu I polaznu tacku pri
odredjivanju radnog prava predstavljaju radni odnosi.Radno pravo ne obuhvata sve
odnose rada vec samo neke od njih.Predmet radnog prava obuhvataju samo radni
odnosi.Najkrace receno radon pravo izucava odnose rada-regulisane propisimaIma dvije
vrste normi:-dio građanskih normi-obavezujuće norme.
3.POJAM RADNOG ODNOSA
Radni odnosi
- su društveni odnosi koji se pojavljuju u toku procesa rada. To su
društveni odnosi između radnika i poslodavca čije su granice određene ugovorom o radu.
Uvijek moraju postojati dvije strane: poslodavac (država, kapitalista) i radnik.
Osnovne osobine radnih odnosa:-dobrovoljnost I -postojanje rada.
Zasnivanje radnog odnosa
- ostvaruje se putem zaključivanja ugovora o radu. Ugovor o
radu predstavlja početak radnog odnosa. Zasnivanje radnog odnosa zavisi od objektivnih
i subjektivnih cinilaca.Objektivni su ekonomska razvijenost a odluka poslodavca da
popuni odredjeno radno mjesto je subjektivni cinilac
-1993. g. Zakon o radnim odnosima,-2000. g. Zakon o radu RS,-Zakon o zaštiti na radu
-Zakon o štrajku,-Zakon o zapošljavanju.
4) Podzakonski akti
su akti koji nastaju na osnovu zakona i predstavljaju konkretizaciju zakonskih normi.
Moraju biti u saglasnosti sa zakonom
.
Na primjer:
Pravilnik o radu
- dužan ga je donijeti
poslodavac koji ima 15 i više zaposlenih radnika.
Pravilnik
o unutrašnjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta
je sledeći podzakonski akt. Pravilnik donosi poslodavac,
zakonom je definisano kada mora, a kad ne mora. Tačno definiše prava i dužnosti radnika
po radnim mjestima. Tim pravilnikom detaljno se definišu prava i obaveze
radnika.
Kolektivni ugovori
su podzakonski akti koji nastaju na osnovu zakona, a regulišu
se prava radnika i zakonodavca.
Kolektivnim ugovorom se ne može dati radnicima više
prava, ali ni manje nego što je zakonom određeno.
Kolektivni ugovor uvijek potpisuje
radnički sindikat i udruženje poslodavaca ili sam poslodavac, a Vlada se pojavljuje kao
garant, ako se radi o državnoj svojini.Ugovori mogu biti:1) opšti i 2) granski
Ugovor o radu
je pojedinačni akt između poslodavca i radnika.
Strani(međunarodni) izvori radnog prava:
-Konvencije i preporuke međunarodne organizacije rada (MOR), akti OUN-a i sl.
BiH je članica MOR-a i kao takva je obavezna da izvrši ratifikaciju preporuka i
konvencija, a to čini parlamentarna skupština BiH. Vlada je obavezna da u roku od
godinu dana, a najduže u roku od 18 mjeseci ratifikuje konvencije. Digla gornju granicu
zapošljavanja.
-Bilateralni i multilateralni međunarodni ugovori.
Konvencije predstavljaju opšta načela koja su obavezna za zemlje koje potpišu
konvenciju ili joj naknadno pristupe.
Preporuke nisu obavezujuće i imaju manju pravnu snagu, a u većini slučajeva
predstavljaju razrađivanje konvencija.
5.NASTANAK I RAZVOJ RADNOG ZAKONODAVSTVA U RS
Ustavom RS iz92.,tacnije ustavnim zakonom za sprovodjenje ustava rs navodi se da ce se
primjenjivati svi propisi i zakoni SFRJ i SR BIH do donosenja odgovarajucih zakona od
strane RS.Donosenjem zakona o radnim odnosima 93.RS pocinje razvoj radnog
zakonodavstva na svom prostoeu.Stupanjem na snagu pomenutog zakona nastaje prva
faza u razvoju radnog zakonodavstva na prostorima RS.Druga faza radnog
zakonodavstva u RS pocinje izlaskom novog zakona o radu 2000.god,a ubrzo poslije
njega izlazi i drugi zakon koji se odnosio na radni odnos.Osnovne karakteristike
fundamentalnih promjena u radnom zakonodavstvu u RS ogleda se i u promjeni znacenja
osnovnih pojmova radnog prava kao sto su radni odnosi,radnik,poslodavac.Radni odnos
je def.kao ugovor izmedju radnika i poslodavcaPravni osnov za zasnivanje pravnog
odnosa je ugovor o radi.
6.UGOVOR O RADU I VRSTE
Sklapanje ugovora o radu je strogo formalan posao.Radni odnos počinje sklapanjem
ugovora od strane poslodavca i radnika.Ugovor o radu moze se zaključiti na određeno i
neodređeno vrijeme. Ugovor na određeno vrijeme je svaki ugovor koji se zaključuje do 2
godine, u periodu od 3 godine, tj. ako se radnik zapošljava kod istog poslodavca više puta
(ako prekid ne traje duže od 2 sedmice) u toku posljednje 3 godine i na taj način ostvari
24 mjeseca rada (samo 1 dan preko tih 24 mjeseca, znači da mu ugovor prelazi u ugovor
na neodređeno vrijeme). Ugovor se sklapa uvijek u pismenoj formi, i ne može se
raskinuti za vrijeme bolesti, godišnjeg odmora i slično. Za vrijeme trudničkog bolovanja
zabranjeno je prekinuti radni odnos bez obzira što se radi o ugovoru na određeno vrijeme.
Sva prava i dužnosti kao i kod radnika na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme
sačinjava se u pismenoj formi i mora imati
zakonom propisan minimum elemenata.
Ugovor o radu sadrzi
- naziv, sjedište poslodavca
- ime i prezime radnika stručna sprema ,prebivaliste
-datum stupanja radnika na rad
-radno mjesto na kom se zaposljava,mjesto rada,duzina i raspored radnog vremena
-platu novcane naknade i druga primanja radnika
-trajanje godisnjeg odmora
-trajanje ugovora ako se zakljucuje na odredjeno vrijeme
-rok za otkazivanje
Poslodavac ima zakonsku obavezu da zakljuci ugovor o radu sa radnikom ili sacini
pismenu izjavu o uslovima prijema radnika na rad i dostavi je radniku u roku 30 dana.
7.USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNIH ODNOSA
Svi uslovi se dijele u dvije velike grupe:
1-opšti uslovi I 2-posebni uslovi.
Opšti uslovi: godine starosti, opšta zdravstvena sposobnost - daje nadležna zdravstvena
ustanova, saglasnost roditelja (staraoca). To su minimalni uslovi i oni su demokratski,
uvijek se propisuju zakonom i ne mogu se mijenjati. Zakon o radu propisuje da niko ne
može zasnovati radni odnos ako nije stariji od 15 godina. Osobe od 15-18 godina starosti
mogu zasnovati radni odnos samo ako doktor medicine propiše da su psihički i fizički
sposobni za rad (to su stariji maloljetnici).Uvjerenje za maloljetnika daje doktor
medicinskih nauka, a ne dom zdravlja. Ako je lice maloljetno, a stupi u brak, postaje
radno sposobno i može zasnovati radni odnos.Drugi uslov je zdravstvena sposobnost za
rad.Pomenuti uslov ima karakter zastite za poslodavca i socijalno osiguranje,jer radnik
koji radi a nije zdrav prestavlja opterecenje za fondove.Posebni uslovi: Nisu navedeni u
zakonu jer nisu isti za sve radnike i zavise od konkretnih polova i radnih zadataka.To su
školska sprema, radno iskustvo, fizička kondicija, propisuje se pravilnikom koji zavise od
radnog mjesta. Kada se završi postupak zdravstvenog pregleda provjeri se da li je lice
punoljetno, da li zadovoljava uslove i pristupa se zasnivanju radnog odnosa.Zakonom je
zabranjeno da se prilikom zapošljavanja, ženi traži test na trudnoću i žene imaju posebnu
zaštitu.
8.PROBNI RAD
U zakonu nema odredbi o vrsenju probnog rada.Probni rad se ne moze odrediti za
pripravnike jer je pripravnicki rad sam po sebi neka vrsta probnog rada.P rad je
vremenski ogranicen I moze trajati najdize 6 mjeseci.Nacelno probni rad traje 3 mj. I
moze se produziti sporazumom radnika I poslodavca na jos 3 mje.Moze se otkazati od
strane poslodavca ili radnika I prije isteka roka.Probni rad obično služi poslodavcu da
provjeri sposobnost radnika za vrijeme trajanja probnog rada i ocjenjuje njegove
poslovne kvalitete.Ukoliko se nakon probnog rada zasnuje radni odnos, radniku po
završetku probnog rada počinje teći staž na neodređeno vrijeme.Ima sva prava i dužnosti
kao i radnik na neodređeno vrijeme.
