UNIVERZITET U TUZLI
EKONOMSKI FAKULTET
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA
SEMINARSKI RAD IZ BANKARSTVA
Tema: RAZLOZI ZA I PROTIV BASELA II
Predmetni nastavnik: Kandidat:
Tuzla, decembar 2011.
2
SADRŽAJ
UVOD..................................................................................................1
1. POJAM BASELA II...............................................................................3
1.1 Struktura Basela II................................................................................4
2. POZNAVANJE PODRUČJA I PRIMJENE BASELA II.......................5
2.1. Poznavanje područja primjene Basela II u bankama.............................5
2.2. Poznavanje područja primjena Basela II u preduzećima.......................6
2.3. Edukacija vezana uz Basel II u bankama i preduzećima........................6
3. RAZLOZI ZA I PROTIV BASELA II...................................................7
3.1. Razlozi za Basel II u bankama...............................................................7
3.2. Razlozi Basel II u preduzeću..................................................................8
3.3. Razlozi protiv Basela II u bankama......................................................9
3.4. Razlozi protiv Basela II u preduzeću....................................................9
4. PRIMJER PRIMJENE BASELA II......................................................10
4.1. Primjena Basela II u EU 2007 u Hrvatskoj 2010god...............................11
ZAKLJUČAK.....................................................................................11
LITERATURA....................................................................................12
4
1. POJAM BASELA II
Baselski odbor sa sjedištem u Baselu osnovan je 1975. godine od strane guvernera G-10
zemalja. Danas se sastoji od predstavnika središnjih banaka i nacionalnih nadzornih organa
banaka 12 zemalja. Konkretno, čine ga članovi dužnosnici nacionalnih supervizora Belgije,
Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Luxemburga, Nizozemske, Španjolske,
Švedske, Švicarske, Velike Britanije i SAD. Cilj Odbora je uskladiti bankarski nadzor na
međunarodnoj razini te stvarati preduvjete za intenziviranje međunarodne konkurencije
banaka. Prethodnica Baselu 2 je današnja regulativa o adekvatnosti kapitala tzv. Odluka o
adekvatnosti kapitala (Basel I). Basel I izdan je 1988. godine. Njegova glavna značajka je
činjenica da je dao definiciju jamstvenog kapitala
i okvir da jamstveni kapital treba pokrivati
8% rizika. Postojeći Bazelski sporazum o kapitalu iz 1988. godine, imao je vrlo pozitivan
učinak na visinu kapitala banaka, odnosno zaustavio je negativan trend smanjivanja i doveo
do povećanja kapitala banaka. No ipak, protekom vremena Basel I nije uspio adekvatno
odgovoriti na sva bitna pitanja. Stoga je uvelike izmijenjen 1996. godine kada su u njega
uključeni kapitalni zahtjevi zatržišne rizike.
U aprilu 1999. godine Baselski odbor je objavio prvi prijedlog novog standarda koji će
zamijeniti Basel I. Mnogo detaljniji skup konzultativnih dokumenata izdan je u januaru 2001.
godine (CP2). Nakon intenzivne interakcije s predstavnicima banaka u julu 2003. godine
nastao je treći konzultativni papir. U procesu usvajanja konačne verzije Basela II Baselski
odbor je objavio i niz priopćenja za javnost i drugih dokumenata te do kraja aprila ove godine
namjerava objaviti konačan tekst. Time se donosi jedan sasvim novi mentalitet u načinu
reguliranja poslovanja banaka, što će zasigurno obilježiti ovo desetljeće u bankarstvu i
bankovnoj superviziji. Basel II se zasniva na fleksibilnosti i sofisticiranim pristupima
mjerenju kreditnog i operativnog rizika, što je nov način i pristup obavljanju supervizije. Bez
obzira na složenost standarda, njegova bi primjena trebala pridonijeti stabilnosti finansijskog
sektora, jer će kapitalni zahtjevi utvrđeni novim metodama realnije odražavati visinu rizika
kojima je izložena svaka pojedinačna banka.
.
Ključna karakteristika Basela II je njegova struktura koja se temelji na tri osnovna stupa:
1. minimalni kapitalni zahtjevi (Stup 1),
2. nadzor nad adekvatnošću kapitala (Stup 2),
3. tržišna disciplina (Stup 3).
