Razvijanje produktivne razredne klime
U nekim ispitivanjima nadeno je da darovitiji ucenici mogu da imaju cesce probleme u socijalnim
odnosima nego ostali ucenici.Uzrok tome moze biti u samim njima,jer su vise okrenuti prema sebi nego
prema svijetu koji ih okruzuje.Medutim oni to brzo svate i uce da prevazilaze to stanje uspostavljajuci
adekvatnu kooperaciju s vrsnjacima.Tu vecinu problema nastaje sto tu djecu dr opazaju kao nesto
posebnoi i zdvojeno,u odnosu na svoje vrsnjake.
4 korisne sugestije buducim nastavnicima o tome sta bi trebalo uzimati u obzir da bi izgradili
zadovoljavajuca emocionalna atmosfera i izbjegavali konflikti?
1.korak
:
Upoznaj sebe.
Samo na osnovu realne analize svojih“jakih strana“ slabosti,specificnosti-mocit
ces ostvariti efikasnu i ugodnu klimu u svom razredu
Nastoji da klima u razredu bude i tebi ugodna,jer
ne mozes napredovati onaj razred ciji se nastavnik osjeca ugrozenim
2.korak:
upoznaj ucenike.
Mora se kao prvo prilagoditi klimu razreda zrelosti,potrebama,licnosti i
sposobnostima ucenika,kao i svojim potrebama.Ucenici koji su rasli u autokratskoj skolskoj klimi nece se
lahko i brzo adaptirati na demokratsku atmosferu u razredu.Treba postepeno izgraditi klimu koju zelimo.
3.korak:
postavi jasne ciljeve.
Da bi stvorio produktivnu klimu moras imati jasne
ciljeve.Npr.relaksirana,neformalna,nestrukturirana klima bice produktivna ako nam je najvaznije
postavljeni cilj kvalitet odnosa medu ucenicima.Razvijanje socijalne osjetljivosti.Ta ce klima biti
neproduktivna ako nam je najvaznije postavljeni cilj-usvajanje cinjenica i pojmova.
4.korak:
Pocni izgradivati produktivnu klimu od samog pocetka.
Pocni prirodno i postepeno,nemoj
previse formalizovati.osnovno sto ce ti pomoci u uspostavljanju odnosa s razredom jeste:budi ono sto
jesi,budi iskren,siguran u sebe i samopouzdan.Da bi se to postiglo,posebno onih darovitijih skolama bi
trebao laboratorij za sticanje znanja,kroz istrazivanje i eksperimentisanja od strane samih ucenika.,a ne
da uvjek dominira predavacka nastava.
Interekcija nastvanika i ucenika
Savremena skola zeli da nastvanik bude vise organizator i saradnik koji pomaze u radu i usmjerava
vaspitno-obrazovane aktivnosti u zeljenom pravcu.Ali ipak nastavnik ima odlucujucu ulogu.U realizaciji
vaspitni-obrazovanih ciljeva skole nastavnik treba da vodi racuna ne samo o tome da ucenici ovladaju
odredenim znanjima,vec i da se kod njih i razviju pozitivni kvaliteti licnosti kao sto su razvijene radne
navike,istrajnost i upornost u radu,smisao da se bore sa poteskocama,trajni motivi ucenja itd.
Flandersova analiza interakcije u nastavi
Dakle njegova tehnika procjene interakcije nastavnika i ucenika usmjerana je pretezno na karakteristike
verbalnog ponasanja,i to samo nekih njegovih aspekata.Flanders je u svojim istrazivanjima nasao da
postoje dvije izrazitije kategorije ponasanja nastavnika koje uticu na izgradivanju odredene klime u
razredu i nazvao ih direktnim i indirektnim uticajem.Te dvije kategorije svrstane su u 10 manje opste
kategorije:
1.nastavnik prihvata ucenikove stavove i emocije
2.nastavnik hvali i ohrabruje
3.nastavnik prihvata i koristi u radu ucenicke ideje
4.nastavnik postavlja pitanja
5.nastavnik predaje(objasnjava,iznosi cinjenice)
6.nastavnik daje upute
7.nastavnik kritikuje ili se poziva na autoritet
8.ucenik odgovara
9.ucenik samoinicijativno zapocinje razgovor
10.tisina i nered
Povezanost nastavnika stilova i razredne atmosfere
Karakteristike povoljne razredne atmosfere i njene povezanosti sa stilovima rada su:
-ucenicima se omogucava da biraju modele(nacine i materijal)ucenja koji im najvise odgovaraju.
-nastavni proces uvazava individualne sposobnosti i osobine licnosti svakog ucenika.
-u razredu dominiraju atmosfera i tolerancija,prihvatanja i razumjevanja
-ucenici mogu da biraju sta im vise odgovara,grupni ili individalni rad i svako dijete radi na onoj
aktivnosti koja mu navise lezi.
-nastavnik uvjek ohrabruje ucenike da traze da traze vise razlicitih rijesenja zadataka,a ne samo
jedno,kako se to najcesce radilo u tradicionalnoj skoli
-ucenicima se u procesu i nastava omogucuje da zadovolje svoju prirodnu zelju i radoznalost za
istrazivanjem i eksperementisanjem i tako do novih znajna dolaze relativno samostalnim putem
