Razvod: seminarski rad iz predmeta mentalna higijena
VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA
OBRAZOVANJE TRENERA I VASPITAČA
RAZVOD
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
MENTALNA HIGIJENA
Profesor:
Student:
MA Mila Radovanović Tamara Popadić
Br.Indeksa 2223/15
Subotica, maj 2017.
SADRŽAJ:
Uvod............................................................................................................................1
Porodica................................................................................................................2
Brak......................................................................................................................3
Razvod i stres.......................................................................................................4
Deca u procesu razvoda roditelja.........................................................................5
Reakcije i ponašanje dece na razvod...................................................................6
Posledice razvoda na psiho-fizički razvoj dece....................................................8
Prilagođavanje deteta na razvod..........................................................................9
Zaključak...................................................................................................................10
Literatura...................................................................................................................11

istina i često izaziva revolt, bes, inat i povlačenje dece. Deca su sklona tome da sebe
optužuju za krah braka svojih roditelja, čime nagomilavaju osećaj krivice, frustracija,
zbunjenosti i straha i to postaje sastavni deo njihovog identiteta kada odrastu. U ovom radu
objasnili smo, analizirajući relevantne stručne monografije i naučne članke, šta predstavlja
1
razvod roditelja, koje su reakcije deteta, promene u ponašanju, posledice na
ukupan razvoj i kako teče proces prilagođavanja dece na ovu stresnu situaciju.
PORODICA
Porodica je svojevrsna društvena grupa, jer je bio-socijalna jedinica, koja je
inkorporirana u širu socio-društvenu grupu. Elementi koji predstavljaju osnove porodice
mogu se svesti na:
biološke
,
društvene
i
materijalne.
Postoje tri univerzalne karakteristike porodice, nezavisno od njenog istorijskog
nasleđa, a to su:
1. da je porodica zajednica polova i dece, koja iz te zajednice nastaju,
2. da je to primarna zajednica u kojoj se razvija ličnost deteta i
3. to je zajednica koja obezbeđuje psiho - socijalnu povezanost članova
(Grandić, 2007).
Osnovne funkcije porodice su:
1. reproduktivna - koju obeležavaju dve posebne karakteristike: natalitet i
mortalitet;
2. ekonomska - gde različiti uslovi života i ekonomske orjentacije
uslovljavaju različitu strukturu potrošnje;
3. zaštitna - koja ima dva oblika: društvena zaštita porodice i porodična
zaštita
4. emotivna funkcija – koja počiva na ljubavi i uzajamnom pomaganju
članova (Kuka, 2008).
2
Einon (2003) ističe da je ljubav najveće bogatstvo koje se može dati detetu, ali,
kao dobro skrojen kaput, ta ljubav mora biti jedinstvena i skrojena tako da odgovara samo
jednom detetu. Ne sme biti univerzalan konfekcijski broj, niti kao ogrtač za sve prilike.
Porodično vaspitanje i uopšte porodični život u razvoju svakog deteta
predstavlja najvažniji stepen vaspitanja buduće društveno-kulturne ličnosti. Nezamenljivost
porodice na ovom planu ogleda se i kroz izraženu i iskrenu ljubav roditelja i dece (Vukoje,
2012).
BRAK
Brak je relativno trajna, društveno priznata seksualna i životna zajednica
između osoba suprotnog pola (dve ili više) čiji je cilj rađanje dece i osnivanje porodice.
Brak od samog početka ima ulogu kontrolisanja i uređivanja odnosa unutar društvene
zajednice i uređivanja međusobnih odnosa i ponašanja pojedinaca (Potkonjak i Šimleša,
1989: 61). Brak kao društvena institucija ima svoju istorijsku razvojnu liniju. Prema
različitim geografskim, kulturnim i ekonomsko-privrednim oblicima društvenog života
postoje različiti oblici bračne zajednice. U vezi sa ovim stanjima je i pitanje običaja,
moralnih nadzora, vaspitnog uticaja bračnih zajednica na odnose polova u braku i van njega
(Pedagoški rečnik, 1967: 83).
U različitim brakovima dominantne figure mogu biti ili otac ili majka. Tamo
gde su tradicionalni odnosi jači, muškarac kao glava porodice vodi glavnu reč, a odgajanje
dece i vođenje brige o domaćinstvu prepuštena je majci. Moderna vremena ipak imaju sve
veći uticaj da oba partnera polako postaju ravnopravna, najviše zbog toga što oboje
zarađuju i doprinose. Zajednička briga o domaćinstvu i deci, kao i zajedničko odlučivanje
jeste ideal savremene porodice kome je potrebno težiti. Ne treba zaboraviti važnostda se u
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti