Razvoj broda i brodogradnje

T -1 RAZVOJ BRODA I BRODOGRADNJE

Nastavna pitanja:

1. Uvod

2. O brodu

3. Istorijski razvoj broda i brodogradnje

Literatura:
1. Dr Andrija Lompar, Nauka o brodu, Univerzitet Crne Gore, Kotor, 2002.

2. Pomorska enciklopedija, Tom 1 do 8, Jugoslovenski Leksikografski Zavod, Zagreb, 1972 –
1989.

3. Pomorski Leksikon, Jugoslovenski Leksikografski Zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1990.

1. Uvod

Na po

etku, ukratko da se podsjetimo nekih stvari.;

Da bi se neka oblast ljudske dijelatnosti, prakse, teorije i znanja mogla izdvojiti od svih
drugih i u nau

nom smislu nazavati naukom potrebno je da ima

etiri osnovna elementa:

Predmet

Teoriju

Metod i

Jezik.

Na ovaj na

i je izvršeno povezivanje znanja i iskutava brodogradnje kao industrijske grane

(projektovanje, konstrukcija, gradnja, održavanje i eksplatacija broda) sa naukom koja se
tako

e zove Brodogradnja i pripada oblasti tehni

kih nauka.

Jezik - svaka nauka ima svoj poseban jezik koji se zasniva na sintaksi i semantici književnog
jezika sa rije

ima, skra

enicama i grafi

kim simbolima koje su specifi

ne za tu nauku.

Razlika izme

u svakodnevnog (govornog ili pisanog) jezika u kome rije

i su samo „rije

i“ i

jezika nauke, u kome svaka rije

ili „termin“ ozna

ava neki pojam. Pojmovi u logi

kom

smislu imaju svoj odre

en sadržaj i obim ili u jezi

kom smislu oni su „simboli“ i imaju svoje

semanti

ko zna

enje. Dakle, poznavanje pojmova prvi je korak na putu bavljenja naukom.

O nastavnom predmetu

Nastavni  predmet  „Poznavanje  broda  i  plovidbe“  obuhvata  set  multidisciplinarnih  znanja  iz
oblasti;  brodogradnje,  tehnologije,  elektronike,  informatike,  teorije  sistema,  pomorstva,
navigacije,  meteorologije  i  okeanografije,  trgovine,  pomorskog  prava,  sociologije,
psihologije, geodezije, ekologije, ...itd.

Iz tih razloga nove rije

i, novi pojmovi, zahtjevaju od studenata da pažljivo prate i uz pomo

Udžbenika, Rije

nika, Leksikona i Enciklopedija razjašnjavaju sebi nejasne ili nepoznate

pojmove, njihova zna

enja i sadržaje.

Klju

ni pojmovi:

Brodogradnja,

Brod,

Projektovanje broda,

Konstrukcija broda,

Gradnja broda,

Upravljanje brodom,

Održavanje broda,

Eksplatacija broda.

Plovidba broda,

Stabilitet broda

O na

inu savladavanja gradiva

Savjet; na po

etku izraditi sebi podsjetnik ili rije

nik klju

nih pojmova.

Brodogradnja je složena privredna djelatnost koja obuhvata proces projektovanja i gradnje
broda. S obzirom na kompleksnost samog broda, u gradnji brodova svoje mjesto nalazi veliki
broj raznih, prate

ih djelatnosti kao što su: industrija

elika, proizvodnja motora,

kotlogradnja, elektroindustrija, proizvodnja pumpi, proizvodnja protivpožarnih ure

aja itd.

Kao porivno sredstvo sada se gotovo op

enito upotrebljava brodski vijak (propeler). Prije su

se na rije

nim brodovima koristili kota

i. U specijalnim slu

ajevima, na nekim manjim

jedinicama, upotrebljavaju se mlazna reaktorska porivna sredstva.

Prema podru

ju plovidbe razlikuju se morski brodovi od brodova unutrašnje plovidbe. Morski

brodovi dijele se na brodove obalne plovidbe, velike obalne plovidbe i na brodove duge
plovidbe. U brodove unutrašnje plovidbe ubrajaju se rije

ni (kanalski) i jezerski. U novije se

doba grade i rije

no-morski brodovi. Prema svrsi kojoj su namijenjeni, brodovi se dijele na

ratne, trgova

ke, ribarske i specijalne.

Trgova

ki brodovi prenose robu i putnike. Razlikuju se putni

ki, teretni i putni

-teretni.

Neki od tih brodova prevoze i poštu, pa se smatraju poštanskim brodovima. Ima teretnih
brodova koji su izgra

eni za specijalne svrhe, npr. tankeri za prijevoz teku

eg tereta, brodovi

za prijevoz uteku

enog plina, brodovi za prijevoz spremnika (containera), brodovi za prijevoz

tereta u teglenicama (lash-ships), brodovi za prijevoz rasutih tereta (bulk-carriers), trajekti za
prijevoz vlakova i automobila, brodovi za prijevoz hla

enih tereta (mesa i vo

a), za prijevoz

drva i dr. Teretni brodovi za pri- · jevoz generalnog tereta nisu specijalni tipovi; oni se dijele
u linijske teretne brodove (koji održavaju redovne linije) i u trampere - brodove slobodne
plovidbe.

Ratni brodovi služ

za izvršavanje vojnih zadataka, zaštitu pomorskog i rije

nog prometa i sl.

Dijele se na borbene i pomo

ne ratne brodove. Borbeni su ratni brodovi: nosa

i aviona

(helikoptera), krstarice, razara

i, lovci podmornica, minopolaga

i - mino

ista

i, topovnja

stražarski brodovi, monitori (pomorski i rije

ni), te desantni i invazioni brodovi. Pomo

ratni  brodovi  su  školski  brodovi,  brodovi  mete,  mrežonosci,  barikadni  brodovi,  brodovi
radionice,  brodovi  kasarne,  brodovi  za  prijevoz  vozila,  tenkova  i  trupa,  vodonosci,  tankeri  i
dr.

Ribarski brodovi služe za ribarenje, za preradbu ribe na moru i za prijevoz ribe. Brodova za
ribarenje ima mnogo vrsta; grade se prema na

inu lova i vrsti ribe (tunolovci, kitolovci, ko

ari

i dr.).

Specijalni brodovi služe za osobite svrhe. Toj skupini pripadaju jahte, brodovi za spasavanje,
brodovi svjetionici, bolni

ki brodovi, brodovi za znanstvena istraživanja, iaružala (bageri),

brodovi za razbijanje grebena, brodovi za zabijanje stupova (pilota), kabelopolaga

ledolomci, teglja

i, tenderi, vatrogasni brodovi, vodonosci, ronila

ki brodovi, mati

ni brodovi

za svjetioni

arstvo i pomorske oznake i dr. Posebnu grupu

ine brodovi koji ne mogu sami

voziti, ve

ih tegle parobrodi ili motorni brodovi, kao npr. teglenice, brodovi svjetionici i dr.“

Brod (engl. ship, fr. navire, ital. nave, nem. Schiff, rus. sudno), plovno sredstvo na vodi ili
pod vodom (podmornica namenjeno za prevoz ljudi, tereta, za obavljanje tehni

kih i nau

nih

radova,za ribarenje i vršenje vojnih zadataka.

Zakon o moru definiše „Plovni objekat“ je brod, tehni

ki plovni objekat, plove

e postrojenje,

amac i drugi objekat koji je osposobljen za plovidbu i koji u

estvuje u plovidbi: „brod“, osim

ratnog broda, je plovni objekat namjenjen za plovidbu morem

ija je dužina ve

a od 12

metara, bruto tonaža ve