SVEUČILIŠTE U MOSTARU

PRAVNI FAKULTET

RAZVOJ I PERSPEKTIVE MALOG NOGOMETA U 

BOSNI I HERCEGOVINI

Seminarski rad

Mentor: prof. dr. sc. Marija Vidić 

Student: Aleksa Krunić

  

Mostar, mart 2021.

SADRŽAJ

1.

UVOD..................................................................................................................................3

2.

FIZIČKA AKTIVNOST U SLUŽBI ZDRAVLJA.............................................................4

3.

FUTSAL (MALI NOGOMET)........................................................................................... 6

3.1.

PRAVILA MALOG NOGOMETA..............................................................................6

3.2.

PREDNOSTI MALOG NOGOMETA.........................................................................9

3.3.

NEGATIVNE STRANE MALOG NOGOMETA.....................................................10

3.4.

ČLANOVI NOGOMETNOG SAVEZA....................................................................10

3.5.

PREMIJER FUTSAL LIGA BIH............................................................................... 11

3.6.

STATUT NOGOMETNOG SAVEZA BIH...............................................................12

3.6.1.

I DEFINICIJA TERMINA.................................................................................. 12

3.6.2.

CILJEVI I DJELATNOSTI SAVEZA................................................................13

4.

ZAKLJUČAK....................................................................................................................15

5.

LITERATURA..................................................................................................................16

6.

POPIS SLIKA....................................................................................................................16

background image

2. FIZIČKA AKTIVNOST U SLUŽBI ZDRAVLJA

Uprkos   povećanju   svijesti   o   nizu   pozitivnih   učinaka   na   zdravlje   koje   nam   pruža  fizička 
aktivnost, oko 60% odraslih neredovito je aktivno ili potpuno neaktivno. Zabrinjavajuće je što su 
djeca sve više fizički neaktivna. Istraživanje o fizičkoj aktivnosti djece u prvom razredu osnovne 
škole pokazuje da 19,3% dječaka i 19,3% djevojčica duže od dva sata na dan gleda televiziju dok 
istodobno između 12 i 18% učenika, više od dva sata na dan provodi vrijeme igrajući „igrice“ na 
računaru. 61,3% dječaka i 57,4% djevojčica, jednom ili manje sedmično vozi bicikl (u trajanju 
30 minuta ili više). 19,1% dječaka i 28,9% djevojčica bavi se šetanjem ili trčanjem jednom (ili 
manje) u sedam dana (Nacionalno istraživanje: Jureša, V., Musil, V., Petrović, D., 2010.)

2

. Ovi 

podaci upozoravaju na nedovoljnu fizička  aktivnost djece te potrebu za organiziranim oblicima 
fizičke aktivnosti.

Fizičko   vaspitanje   u   školama   nedovoljno   je   zastupljeno   i   nužne   su   sastavne   promjene   u 
školskom programu u smislu povećanja satnice, ali i načina provođenja fizičke aktivnosti. Već u 
ovoj dobi počinje razvoj rizičnih čimbenika za pojavu zdravstvenih rizika i hroničnih bolesti.

Fizička aktivnosti ima učinke i na zdravstveno i socijalno ponašanje:

pozitivan   uticaj   na   zdravstveno   ponašanje   (nepušenje,   smanjenje   konzumiranja 
alkohola, izbjegavanje konzumacije droga)

pozitivan uticaj na stopu nasilja (sniženje)

uticaj na stvaranje pozitivne slike o sebi i bolju integraciju u socijalne grupe

smanjen osjećaj usamljenosti, posebno u starijoj populacijskoj skupini.

Za postizanje i očuvanje dobrog zdravlja preporučuje se provođenje fizičke aktivnosti najmanje 
30 minuta, nekoliko dana u sedmici (American College of Sports Medicine)

3

. Srednja razina 

fizičke  aktivnosti   dovoljna   je   u   smislu   smanjena   zdravstvenih   rizika   i   prevencije   bolesti. 
Aktivnošću srednjeg intenziteta smatra se ona pri kojoj možemo normalno govoriti. Postupnim 
povećanjem fizičke aktivnosti za 8-12 sedmica može se poboljšati kondicija. Fizička aktivnosti 
uvijek   mora   biti   prilagođena   dobi,   fiziološkom   stanju   organizma,   zdravstvenom   stanju   i 
vlastitim sklonostima. Preporučuje se konsultacija s doktorom, koja je obavezna ukoliko već 
bolujete od pojedinih bolesti. 
Fizička aktivnost usko je povezana sa psihičkim zdravljem. Naš organizam organizovan je i 
ugođen poput finog instrumenta preko različitih sastava „povratne sprege“, odnosno „kružnih 
tokova“. I naša emotivna stanja zapravo su fiziološke reakcije našeg tijela. Naša misao i osjećaj 
fizički su događaji. Jednako tako, fizička aktivnost, mehanizmom „povratne sprege“ djeluje na 
emocije i psihičko zdravlje.

2

 Nacionalno istraživanje: Jureša, V., Musil, V., Petrović, D., 2010.

3

 American College of Sports Medicine

Zanimljivi su relativno novi smjerovi u psihoterapiji koji uključuju i fizičku aktivnost kao način 
psihoterapijskog djelovanja (Warnecke, Psihoterapijski savez Ujedinjenog Kraljevstva)

4

.

Očigledno je da je fizička aktivnost jedan od osnovnih čimbenika unaprjeđenja zdravlja. Kao 
takva, trebala bi biti obavezan sastavni dio javnozdravstvenih programa na populacijskoj razini.

S druge strane, fizička aktivnost mogla bi biti i sastavni dio terapije koju preporučuje doctor 
porodične medicine i koji poznaje svog pacijenta, njegovu istoriju bolesti i ostala zdravstvena, 
socijalna i psihička obilježja (uz eventualnu konsultaciju s kineziologom ili doktorom sportske 
medicine).

5

4

 http://www.integralbody.co.uk/

5

Ana Puljak ,dr.med.,spec.javnog zdravstva Centar za promicanje zdravlja

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti