Realni reaktori – Prvi deo, poglavlje 1 i 2
1.
Uticaj
raspodele
vrem
ena
za
državanja
na
prora
þ
un
hemijsk
ih
reak
tora
1.1.
Raspodela
vremen
a
zadr
žavanja
Za
analizu
i
prora
þ
un
hem
ijskih
reaktora
pored
brzi
ne
hem
ijskih
reakcija
mora
se
uzeti
u
obzir
i
tip
strujanja
re
akcione
sm
eše
jer
direktno
uti
þ
e
na
potrebnu
veli
þ
inu
reaktora.
Na
po
þ
etku
razvoja
teorije
hem
ijskih
re
aktora
uv
ed
eni
su
m
atem
ati
þ
ki
m
odeli
koji
se
zasnivaju
na
dva
idealizirana
grani
þ
na
s
lu
þ
aja
stru
janja
reakcione
sm
eše:
-
klipno
strujanje,
i
- stru
jan
je sa idealn
im
mešanjem
.
Na
osnovu
ovih
m
odel
a
izvedene
su
jedna
þ
in
e
za
prora
þ
un
idealnih
proto
þ
nih
reakto
ra
po
mo
ü
u
ko
jih
se
,
sa
da
tim
os
ta
lim
po
da
cim
a,
m
ož
e
iz
ra
þ
unati
potrebna
zaprem
ina
za
odre
ÿ
eni
stepen
reag
ovanja
reak
tanta.
Me
ÿ
utim
,
pošto
se
ove
jednaline
zasnivaju
na
grani
þ
nim
slu
þ
aj
ev
im
a
str
uja
nja
,
to
i
iz
ra
þ
un
ate
zaprem
ine
preds
tavljaju
teorijski
m
inim
um,
odnosno
m
aksi
m
um
zaprem
ine
reaktora.
Kod
ve
ü
ine
industrijskih
reaktora
može
se
o
þ
ekivati
da
ü
e
do
ü
i
do
zna
þ
ajnog
odstupanja
od
grani
þ
nih
slu
þ
ajeva
idealnog
strujanja
þ
iji
obim
zavisi
od
veli
þ
ine
i
ob
lik
a
reaktora,
uslova
rada
i
osobina
reakci
one
sm
eše.
Kako
ovo
odstupanje
bitno
uti
þ
e
na
karakteristik
e
reakto
ra,
pokazalo
se
neophodnim
utvrditi
stvarne
us
lo
ve
strujanja
jer
prora
þ
un
z
as
no
va
n s
am
o n
a g
ra
ni
þ
nim
tipovim
a može
da
dovede
do
velikih
grešaka.
Odstupanje
od
idealnog
st
rujanja
dovodi
do
razli
þ
itih
efek
ata
kao
što
su
pojave
nepokretnih
zona,
obil
aznog
toka,
interne
recirkulacij
e,
difuzije,
it
d.
Pionirski
m
teorijskim
ra
dovim
a Danckwertsa
(1953)
date
su
osnove
za
razvoj
m
atem
ati
þ
kih
m
odela
proto
þ
nih
hem
ijskih
reaktora
sa
neidealnim
stru
janjem
reakcione
sm
eše.
Metoda
se
u
osnovi
sastoji
u
utvr
ÿ
iv
anju
uticaja
vr
em
ena
zadržavanja
elem
enata
fluida
u
reak
toru
jer
se
pokazalo
da
poznavanje
vrem
ena
kolik
o
pojedini
elem
enti
provode
u
sudu
tzv.
raspodela
vrem
ena
zadržavanja
(R
VZ)
m
ože,
u
m
nogi
m
slu
þ
ajevim
a,
da
bude
dovoljna
za
ocenu
koliko
strujanje
ods
tupa
od
idealizovanih
grani
þ
nih
tipova.
Postavljanjem
ma
te
ma
ti
þ
kih
m
odela
za
razli
þ
ite
tipove
hem
ijskih
reaktora
i
d
ef
in
isa
nje
m
n
jih
ov
ih
R
V
Z
stvorena
je
mogu
ü
no
st t
a
þ
nijeg prora
þ
un
a r
ea
ln
ih
r
ea
kto
ra
.
Odre
ÿ
ivanje
RVZ
i
izv
o
ÿ
enje
odgovaraju
ü
ih
m
atem
ati
þ
kih
m
odela
postalo
je
veom
a
zna
þ
ajno
podru
þ
je
hem
ijskog
inženjerstva
pri
prou
þ
avanju
razli
þ
itih
ure
ÿ
aj
a,
posebno
za
analizu
rada
i
prora
þ
un
hem
ijskih
reaktora.
Pr
im
ena
je
za
sa
da
ogran
i
þ
ena
na
reakciju
prvog
reda
i
sistem
e
sa
jednim
ulazom
i
izlazom
ali
je
u
toku
intenzivan
nau
þ
ni
ra
d n
a d
alj
em
r
az
vo
ju
o
ve
k
on
ce
pc
ije
i p
roširenju
njene
primene
na
nove
oblasti.
1.2.
Makro
i mikro-mešanje
flu
ida
u
reaktoru
Za
proces
koji
se
odvija
u
idealnom
šaržnom
reaktoru
karakteristi
þ
no
je
da
se
svi
delovi
fluida
u
reaktoru
zad
ržavaju
is
to
vrem
e,
što
zna
þ
i
da
su
svi
elem
enti
do
molekulskog
nivoa,
imaju
istu
star
ost.
Pored
toga
i
kontakt
izm
e
ÿ
u
pojedin
ih
elemenata
fluida
je
na
m
olekulskom
nivou.
Ove
dve
os
obine
predstavljaju
os
novu
karakterisanja
me
ša
nja
fl
uid
a,
a
na
ro
þ
it
zna
þ
aj
im
aju
kod
proto
þ
nih
sistem
a.
Opšte
govore
ü
i,
m
ešanje
fluida
se
m
ože
prik
azati
sa
dva
razli
þ
ita
m
eh
an
iz
m
a:
-
MIKROME
Š
ANJE,
sa
kojim
se
defini
še
m
ešanje
na
molekulskom
nivou
unutar
sam
og
suda
(reaktora)
i
-
MAKR
OMEŠANJE,
k
oje
je
posledica
razli
þ
itog
na
þ
ina
proticanja
fluida
kroz
ure
ÿ
aje
(npr.
kanalisano
strujanje,
neposre
dno
proticanje
bez
zadržavanja,
itd.)
Oba
m
ehanizm
a
su
nezavisna
jed
an
od
drug
og,
te
defin
icija
karakteristi
þ
nog
stanja
m
ikrom
ešanja
ne
podrazum
eva
i
odre
ÿ
en
na
þ
in
proticanja
fluida
kroz
ure
ÿ
aj
, t
j.
stanje
m
akr
om
ešanja
fluida.
Razlik
a
izm
e
ÿ
u
m
akro-
i
mikrom
ešanja
fluida
proisti
þ
e
upravo
iz
m
e
ÿ
usobnog
dejstva
pojedinih
elem
enata
(m
akro)
i pojedinih
molekula
(m
ikro)
fluida.
U
toku
procesa
može
do
ü
i
do
grupisanja
m
olekula
sa
identi
þ
no
m
sta
roš
ü
u
(š
to
odgovara
ekstrem
nom
slu
þ
aju
ili
segregaciji
flui
da)
ili
sa
potpuno
razli
þ
itom
staroš
ü
u
(š
to
je
d
ru
gi
ek
str
em
ni
s
lu
þ
aj
–
m
aksi
m
alna
iz
m
ešanost).
Na
sl.
1.
su
prikazani
m
olekuli
gr
up
isa
ni n
a o
pis
an
n
a
þ
in. Prelazak iz jednog u drugo st
anje
ostvaruje
se
m
ešanj
m
e.
Sl.
1
–
E
ks
tre
m
ni s
lu
þ
aje
vi i
zm
eš
an
os
ti f
lu
id
a
U
kojoj
fazi
procesa,
od
mom
enta
kada
fluid
dospe
u
reaktor
do
m
omenta
kada
ga
napusti,
dolazi
do
ove
transform
acije
i da
li
uopšte
dolazi
do
prom
ene
iz
m
ešanosti
unutar
odre
ÿ
enih
elem
enata
fluida
reš
ava
se
ispitiv
an
je
m
“istorije”
m
ešanj
a
fluida
u
reaktoru.
Ovo
je
od
neobi
þ
ne
važnosti,
jer
dve
potpuno
razli
þ
ite
istorije
m
ikrom
ešanja
m
ogu
dati
identi
þ
an
rezultat
u
pogledu
raspodele
vrem
ena
zadržavanja
delova
(grupa
m
olekula)
fluida
u
reaktoru,
tj.
identi
þ
nost
u
pogledu
pojave
m
akr
o-m
ešanja.
Obrnut
slu
þ
aj
nije
mogu
ü
,
tj.
definisano
stanje
m
akromešanja
ne
odgovara
razli
þ
itim
oblicim
a
i
vrem
enu
u
kom
e se
pojavljuje
m
ikro
m
ešanje.
1.2.1
Uticaj
mikromešanja
na
br
zinu hemijske reakcije
U
r
ea
kto
ru
(
bil
o
ko
g
tip
a)
o
dig
ra
va
s
e
reakcija
I
reda
u
hom
ogenoj
sredini:
r
a
=kC
A
, pri
þ
em
u
stanje
m
ikro
m
ešanja
u
reaktoru
odgovara
je
dnoj
ili
drugoj
ekstrem
noj
situaciji
(sl.
1).
Za
stanje
si
stem
a
koje
odgovara
potpunoj
izm
ešanosti,
srednja
brzina
reak
cije
je
ar
itm
eti
þ
ka
sredina
svih
brzina
koje
su
funkcija
odgovaraju
ü
ih
RA
k
o
koncentracija
(svakom
broju
na
sl.
1.
odgovara
u
ovom
slu
þ
aju
neka
koncentracija
um
es
to
s
ta
ro
sti
)
n
CC
C
k
n
r
r
nA
A
A
n
i
a
,
2,
1,
1
...
¦
(
1)
i
ona
je
ide
nti
þ
na
u
svim
elem
entim
a
fluida.
Ukoli
ko
stanje
fluida
odgovara
potpunoj
segrega
ciji,
kada
su
kon
centr
acije
id
enti
þ
ne
unutar
svake
grupe
m
olekula,
brzina
reakcije
u s
va
ko
m
e
le
m
en
tu
je
f
un
kc
ija
kon
ce
ntrac
ije
u
to
m
elem
entu:
1,
1,
1,
A
AA
Ck
r
r
i
nA
nA
n
A
Ck
r
r
,
,,
(
2)
te
je
sredn
ja
brzina
reakcije
u
sv
im
elem
enti
m
a fl
uida
(grupam
a molekula)
n
CC
C
k
n
r
r
nA
A
A
n
i
a
,
2,
1,
1
...
¦
(
3)
I
zr
az
k
oji
m
s
u
de
fin
isa
ne
s
re
dnj
e br
zin
e k
od
eks
tre
m
nih
s
lu
þ
ajeva
m
ikrom
ešanja
su
identi
þ
ni
(jed.
1
i
3),
odakle
bi
mogao
da
se
izvede
i
pogrešan
zaklju
þ
ak
da
stepen
mi
kr
ome
ša
nja
n
ema
u
tic
aja
n
a b
rz
in
u r
ea
kc
ije
. O
vo
je
ta
þ
no
sam
o
u
na
vedenom
prim
eru
reakcije
I
reda,
tj.
uko
liko
je
brzina
linearna
funkcija
kon
centracije.
Kod
reakcija
n-tog
reda,
odnos
srednjih
brzina
u
ekstremnim
slu
þ
aje
vim
a j
e
n
nA
A
A
n
nA
n
nA
n
A
A
A
CC
C
CC
C
anost
izme
potpuna
r
a
segregacij
r
,
2,
1,
,
,1
,
...
...
š
(4
)
koji,
kako
se
vidi,
zavisi
od
reda
reakcije.
To
zna
þ
i
da
m
ikrom
ešanje,
tj.
razli
þ
ite
koncentracije
(starosti)
unutar
agrega
ta
grupisanih
molekula,
znatno
uti
þ
e
na
br
zin
uh
em
ijs
ke
r
ea
kc
ije
.
P
os
to
ji
ne
ko
lik
o
na
þ
in
a
za
pra
ü
en
je
i
od
re
ÿ
ivanje
stepena
m
ikrom
ešanja,
zasnovanih
uglavnom
na
opti
þ
kim
eksperim
entalnim
m
etodam
a.
Mikrom
ešanje,
kao
dodatna
inf
orm
acija,
koristi
se
u
slu
þ
ajevim
a
kada
je
potrebno
predvideti
karakteristike
reaktora
u
kom
e
se
izvodi
hem
ijska
reakcija
kod
koje
m
e
ÿ
udejstvo
pojedinih
elem
enata
fluida
razli
þ
ite
kon
centracije
uti
þ
e
na
brzinu
reakcije.
Kada
s
e u
r
ea
kto
rim
a i
zv
od
e
reakcije
I
reda
(nepovratne,
p
ov
ra
tn
e, k
on
se
ku
tiv
ne
, u
po
re
dn
e i
td
.), k
ar
ak
te
ris
tik
e, t
j.
proizvodnost
reaktora
mogu
ü
e
je
izra
þ
unati
po
znavaju
ü
i
samo
odgovaraju
ü
u
ra
sp
ode
lu
vr
em
en
a z
ad
rž
av
an
ja
(
R
V
Z
) i
k
in
eti
þ
ke
k
on
sta
nte
b
rz
in
e r
ea
kc
ije
.
1.3.
Raspodela
vremen
a
zadr
žavanja
ili
ma
kromešanje
V
re
m
e
bo
ra
vk
a
ele
m
en
ta
flu
id
a
u
he
mi
jsk
om
re
ak
to
ru
ili
bil
o
ko
m
dr
ug
om
ure
ÿ
aju
(destilaciona
kolona,
cevovod,
absorpcion
i
toranj,
itd.)
m
ože
se
posm
atrati
kao
slu
þ
ajan
proces,
pri
þ
em
u
je
’’vrem
e
zadrž
avanja’’
(VZ)
svakog
elem
enta
fluida
kontinualna
slu
þ
aj
na
p
ro
m
en
lji
va
sa
g
ra
ni
þ
nim
vrednostim
a
0
i
.
Na
osnovu
prethodne
definicije,
raspode
la
vrem
ena
zadržavanja
predstavlja
funkciju
raspodele
slu
þ
ajne
veli
þ
ine,
te
je
u
cilju
karakteri
zac
ije
i
op
šte
te
orijsk
e
pos
ta
vke
RVZ
mogu
ü
e k
or
ist
iti
d
efi
nic
ije
i j
ed
na
þ
ine
teor
ije
verova
tno
ü
e.
1.3
.1
O
sn
ov
n
e d
ef
in
ic
ije
f
u
n
k
cij
e R
V
Z
i f
u
n
k
cij
e g
u
sti
n
e R
V
Z
Z
am
isl
im
o j
ed
no
sta
va
n e
ks
pe
rim
en
t (
sl.
2
) u
k
om
e f
lu
id
p
ro
ti
þ
e
kr
oz
su
d
(reakto
r
u
užem
s
m
islu)
zaprem
ine
V,
konstantnim
zaprem
inskim
protokom
v.
U
odre
ÿ
en
om
trenutku,
fluidu
na
ulazu,
se
dodaje
m
ala
koli
þ
in
a
obeleživ
a
þ
a
(obeleženi
deo
fluida)
Q.
Ukoliko
se
ova
koli
þ
ina
obeleživa
þ
a
trenutno
homogenizuje
sa
s
ad
rž
aje
m
s
ud
a, n
je
go
va
po
þ
etna
koncentracija
iznosi
C
0
=
Q
/V
. O
d i
sto
g m
om
en
ta
p
o
þ
inje
se
sa
odre
ÿ
ivanje
m
koncentracije
obeleživa
þ
a
u
izlaznom
toku
fluida
koja
se
de
finiše
sa
C
=
dQ/(d(v·t)),
tj.
kao
deo
obeleživa
þ
a
koji
za
diferencijalno
kratko
vrem
e
dt
napusti
sud.
Pod
uslovim
a
stacionarnog
protican
ja,
sve
ono
što
se
dešava
sa
obeleženim
delom
fluida
Q,
desi
ü
e
se
i
sa
bilo
kojim
ele
m
entom
fluida
koji
priti
þ
e
u
sud.
Šta
se
dešava
sa
obeleživa
þ
em
tokom
njegovog
proticanja
kroz
sud
ispituje
se
a
na
liz
ira
nje
m
m
ik
ro
m
eš
an
ja
f
lu
id
a.
Koncentracija
obeleživa
þ
a,
koja
se
detektu
je
na
izlazu
i
z s
ud
a, v
ez
an
a j
e z
a o
dr
e
ÿ
ano
vrem
e
i
nastupanje
doga
ÿ
aja,
koji,
jednostavno
re
þ
eno,
predstavlja
prestanak
boravka
dela
obeleživa
þ
a
u
sudu.
U
tom
trenutku,
nastupanjem
pom
enutog
doga
ÿ
aja,
u
mogu
ü
nosti
sm
o
da
utvrdim
o
da
se
odigrao
slu
þ
ajan
pro
ces
neposredno
vezan
za
vr
em
e
zadržav
anja
obeleživa
þ
a
u
sudu.
Naim
e,
tog
m
omenta
je
starost
obeleživa
þ
a,
k
oja
se
tokom
njegovog
zadržavanja
u
sudu
m
enjal
a
sa
vrem
enom,
postala
njegova
kona
þ
na
staros
t ili,
bo
lje
re
þ
eno,
njegovo
vrem
e
zadržavanja.
Sl.
2
–
Šematski
prikaz
suda
i
mesta
na
kome
se
dodaje
i
me
ri
koncentracija
obeleživa
þ
a
Doga
ÿ
aj
vezan
za
trenutak
istican
ja
dela
obeleživa
þ
a
preds
tavlja
slu
þ
ajnu
veli
þ
inu
koja
je
okarakterisana
brojnom
vrednoš
ü
u
izraženom
vrem
en
skim
intervalom
proteklim
od
trenutka
ubacivanja
obeleživa
þ
a
do
trenutka
njegove
detekc
ije
u
izlaznom
toku.
Ovaj
vr
em
en
sk
i i
nte
rv
al k
ra
ü
e n
az
iv
am
o V
R
E
M
E
Z
A
D
R
Ž
A
V
A
N
JA
(
sk
ra
ü
en
o V
Z
.)

Sl. 5 – E
t
i F
t
z
a i
de
aln
e u
slo
ve
p
ro
tic
an
ja
R
V
Z
fl
uid
a p
re
ds
ta
vlj
a r
as
po
de
lu
st
ar
os
ti fluida
u
izlaznom
toku.
I
elem
enti
fluida
u
sudu
poseduju
svoju
starost
koja
je
uvek
m
anja
od
VZ.
U
odre
ÿ
enom
tr
enutku
kada
deo
fluida
isti
þ
e
iz
suda
’’un
utrašn
ja’’
starost
pos
taje
identi
þ
na
sa
VZ.
Na
isti
na
þ
in
se
može
definisati
funkcija
raspo
dele
starosti
fluida
u
reaktoru
(’’unu
trašn
je’
’
star
osti)
kao
što
je
prikazano
kod
funkcije
RVZ.
U
ovom
slu
þ
aju
ü
e,
analogno
izrazu
definisanom
jedna
þ
inom
(8),
elem
entarna
verovatno
ü
a starosti fluida u reaktoru biti
(
11
)
dt
I
dU
tt
gde
su:
U
t
–
f
un
kc
ija
r
as
po
de
le
s
tarosti
fluida
u
reaktoru
(
un
uta
r r
ea
kto
ra
, o
tu
da
skra
ü
en
ica
U),
a
I
t
–
f
un
kc
ija
g
us
tin
e r
as
po
de
le
starosti
u
reaktoru.
Pr
oizvod
I
t
dt
je,
poanalogiji
sa
prethodnim
stavovima,
verovatno
ü
a
da
sadržaj
fluida
u
reaktoru
im
a
starost
u
intervalu
od
t
do
t+dt.
Starost
delova
fl
uida
u
rektoru
meri
se
o
d t
re
nu
tk
a n
jih
ov
og
priticanja
u
reaktor.
Iz
toga
proizilazi
osnovna
razlika
izm
e
ÿ
u
funkcija
F
t
i
U
t
k
oja
s
e
može izraziti na slede
ü
i na
þ
in:
F
t
f
un
kc
ija
p
re
ds
ta
vlj
a r
as
po
de
lu
v
re
m
en
a
zadržavanja
pos
m
atranog
dela
fluid
a
(obeleživa
þ
a)
, št
o
pr
i s
tac
io
na
rn
im
u
slo
vim
a,
zn
a
þ
i
svakog
elem
enta
fluida,
pošto
izm
e
ÿ
u
njih
ne
postoji
ra
zlika
u
identite
tu.
U
t
f
un
kc
ija
o
dg
ov
ar
a r
as
po
de
li s
ta
ro
sti
fluida
u
reaktoru
u
bilo
kom
trenutku,
za
ceo
sadržaj
suda
a
ne
sam
o
elem
ent
fl
ui
da.
I
pored
navedene
razlike
izm
e
ÿ
u
funkcija
F
t
i
U
t
,
E
t
i
I
t
,
postoji
i
ne
posredn
a
povezanost,
te
se
pozn
av
anjem
jedne
može
izra
þ
unati vrednost druge.
Osnovna
karakteristika
obe
funkcije
gust
ine
raspodele
vrem
ena
zadržavanja
i
gustine
rasp
odele
staros
ti
fluida
u
reaktoru
je
isk
azana
verov
atno
ü
om
,
koja
je
jednak
a
1,
da
sadržaj
fluida
u
reaktoru
im
a
starost
koja
je
od
0
do
,
odnosno
da
ü
e
se
sigu
rn
o
u
istom
nazna
þ
enom
periodu vrem
ena fluid zadržati u reak
toru
³
ff
{{
00
1
dt
I
dt
E
t
t
³
(
12
)
Da
se
izvedene
funkcije
i
definicije
vezan
e
za
pojavu
m
ešanja
u
realn
im
reakto
rim
a
m
ogu
prim
eniti
i u
svak
odnevnom
životu
pokaz
uje
slede
ü
i p
rim
er:
P
rim
er
1
.
P
re
tp
os
ta
vim
o d
a j
e u
ku
pa
n b
ro
j d
ece
u
beogradkim
osnovnim
škola
m
a
identi
þ
an
sa
brojem
molekula
u
sudu
zaprem
ine
V
(npr.
150.000
u
þ
enika).
Svake
godine
se
u
prvi
razred
upisuje
15.000
u
þ
enika
a
isto
toliko
i
završava
osnovno
obrazovanje,
što
po
analogiji
sa
proticanjem
kroz
s
ud
, o
dg
ov
ar
a k
on
sta
ntn
om
z
ap
re
m
in
sk
om
p
ro
to
ku
f
lu
id
a.
Nom
inalno
vrem
e
zadržavanja,
tj.
vrem
e
tr
ajanja
osnovnog
obrazovanja
je
otuda
10
godina
(1.5·10
5
/1.5
·10
4
).
U
ovom
ra
zm
atranju
iz
ložene
situ
acije
m
ogu
ü
e
je
pr
etpos
ta
viti
da
jedan
od
prvih
razreda
bilo
koje
osnovne
škole
predstav
lja
obeleženi
deo
fluida.
Ono
što
se
dešava
sa
uo
þ
en
im
razredom
dešava
ü
e
se
i
sa
bilo
kojim
drugim
,
u
slede
ü
im
godinam
a
fo
rm
iranim
, prvim
razred
im
a.
Sada
se
m
ože
postaviti
slede
ü
e
pitan
je:Kak
va
je
verovatno
ü
a
da
p
oje
din
ci
iz
uo
þ
enog
razreda
svo
je
osnovno
ob
razovanje
završe
pre
isteka
10
godina?
Sigurno
da
takva
verovatno
ü
a
po
stoji
ali
je
on
a
vrlo
m
ala
(n
pr.
u
þ
enici
koji
završe
po
dva
razreda
u toku
j
ed
ne
g
od
in
e i
li p
ak
u
þ
enic
i
ko
ji
iz
raznih
razloga
odu
stanu
od školovanja),
I
sto
ta
ko
se
m
ož
e d
ati
o
dgovor
na
pitanje
o
starosti
u
þ
enika
u
osnovnim
školam
a
(ono
se
kre
ü
e
od
0
do
10
godina,
ra
þ
unato
od
mom
enta
kada
su
deca
postali
u
þ
enici
ili
stvarno
od
7
do
17
godina).
Sasvim
je
jasno
da
ü
e
ova
rasp
odela
staro
sti
U
t
b
iti
l
in
ea
rn
a
funkcija
godina.
To
zna
þ
i da
je
ve
rov
atno
ü
a
da
se
u
školam
a
nalaze
deca
sa
staroš
ü
u
od
0
do
1
godine
ista
kao
i
verovatno
ü
a
da
su
u školam
a
deca
sa
staroš
ü
u
od
7
do
8
godina,
ili
bilo
kog
dru
gog
interv
ala
staros
ti
(z
a
inte
rval
¨
t
=
1
god.).
Pored
toga
može
se
re
ü
i
sa
dosta
velikom
sigurnoš
ü
u
da
ü
e
deca
završ
iti
svoje
šk
olovanje
(d
eca
iz
uo
þ
enog
uzorkovanog
razreda,
kao
i
iz
bilo
kog
drugo
g)
nakon
10
godina
ili
još
preciznije
sa
verovatno
ü
om
k
oja
je
b
lis
ka
1
.
U
p
og
le
du
e
fe
kta
M
IK
R
O
M
E
Š
A
N
JA
o
va
j p
rim
er
o
dg
ov
ar
a p
otp
un
oj s
eg
re
ga
cij
i,
s
obzirom
na
þ
in
jenicu
da
su
u
þ
enic
i
grup
isan
i
na
osnovu
identi
þ
ne
starosti
od
1.
do
10.
Potpuna
izm
ešanost,
kao
drugi
ekstrem
ni
slu
þ
aj
m
ikromešanja,
odg
ovara
gr
upisanju
u
þ
enika
u
razrede
koji
bi
se
sa
stojali
od
podjednakog
broja
u
þ
enika
þ
ija
je
sta
rost
je
dan,
dva,
itd.
do
deset
godina.
1.4. Ve
za i
zme
ÿ
u
f
u
n
k
cij
a F
t
,
E
t
, U
t
i I
t
Do
veze
izm
e
ÿ
u
E
t
,
fu
nkcije
gustine
RVZ,
i
I
t
,
gustine
raspodele
starosti
fluida,
može
se
do
ü
i
na
sled
e
ü
i
na
þ
in:
ne
ka
u
reaktor
(sud
)
zaprem
ine
V
priti
þ
e
flu
id
A
,
konstantnom
zaprem
inskom
brzinom
v,
te
se
u
pogodnom
trenutku
(ozna
þ
im
o
to
vrem
e
kao po
þ
etak
posm
atranja
prom
ene
ili
t=0)
um
esto
fluida
A
po
þ
inje da uvodi drugi fluid B,
istih
fiz
i
þ
kih
karakte
ris
tika
i
sa
id
enti
þ
nim
zaprem
inskim
protokom
.
Posle
izvesnog
vrem
ena
t,
koli
þ
ina
fluid
a B
koja
se
nalaz
i u
reak
toru
je
FLUID
B
U
REAKTOR
U
=
V
(1
3)
³
t
t
dt
I
0
(pošto
sve
þ
estice
fluida
B
u
reaktoru
im
aju
staros
t
koja
je
m
anja
od
vem
ena
t,
nai
m
e,
þ
estice
A
su
bile
prisutn
e
u
reakto
ru
i
p
re
v
re
m
en
a t
=
0 a
p
os
le
t
og
o
zn
a
þ
enog
vrem
ena
više
u
reaktor
ne
priti
þ
u).
Koli
þ
ina
flu
ida
A
koja
je
napustila
re
ak
tor
iznosi
FLUID
A
VAN
RE
AKT
ORA
=
(
14
)
³
t
vdt
0
'
³
f
t
t
dt
E
(kao
i u
prethodnom
objaš
njenju
(jed.
13),
i ovde
þ
es
tice
ko
je
se
nalaze
va
n r
ea
kto
ra
, a
p
ri
tom
e
su
starije
od
vrem
ena
t su
sam
o
þ
estice fluid
a A)
O
ve
z
ap
re
m
in
e f
lu
id
a A
i
B
, p
re
ds
ta
vlj
en
e j
ed
na
þ
inam
a
(13)
i
(14)
su
me
ÿ
usobno
jednake,
odakle
dalje
sledi
=
³
(
15
)
³
t
t
dt
I
V
0
t
vdt
0
'
³
f
t
t
dt
E
N
ak
on
d
ife
re
nc
ira
nja
le
ve
i d
es
ne
st
ra
ne
p
o v
re
m
en
u d
ob
ija
se
³³
f
t
t
t
t
t
t
F
dt
E
dt
E
dt
I
v
V
0
1
1
(
16
)
D
ife
re
nc
ira
ju
ü
i
i
jedn
a
þ
inu
(16
) po
vrem
enu,
dolazi
se
do
veze
izm
e
ÿ
u
E
t
i
I
t
u
obliku
dt
dI
E
t
t
W
(
17
)
O
be
f
un
kc
ije
E
t
i
I
t
p
re
ds
ta
vlj
aju
, k
ao
š
to
j
e v
e
ü
r
e
þ
eno,
gustine
raspodele
i
izražavaju
se
jedinicama
recip
ro
þ
nog
vrem
ena
.
Kako
su
to
i
jedinice
za
u
þ
estan
ost,
u
izvesnom
broju
lite
ratu
rnih
pr
ikaza
ove
funkcije
se
naz
iv
aju
i
u
þ
estanost
raspodele
staros
ti
fluida
u
reakto
ru.
Oz
nake
E
i
I
su
date
prem
a
iz
razim
a
na
engleskom
jeziku
Externa
l Age
Distributio
n
(E)
odno
sn
o I
nte
rn
al
A
ge
D
ist
rib
uti
on
(I
).
I
zv
ed
en
e
re
la
cij
e
za
fu
nk
cij
e
E
t
i
I
t
m
og
u s
e i
zr
az
iti
i
r
ed
uk
ov
an
im
j
ed
in
ic
am
a,
kada
se
um
esto
teku
ü
eg
vrem
ena
koristi
redukovano
vrem
e
definisano
jedna
þ
inom
(10).
U
tom
su
slu
þ
aju
funkcije
gustine
raspodele
reduko
vanog
vrem
ena
zadržavanja
i
gus
tine
raspodele redukovane starosti definisane sa
t
EE
E
W
T
i
t
II
I
W
T
(
18
)
K
or
ist
e
ü
i
se
redukovanim
jedinicam
a
do
sada
izvedene
jedna
þ
ine
mogu
se
napisati
u
obliku
i
li
(
19
)
³
f
0
W
Edt
³³
ff
00
1
T
T
Id
Ed
(
20
)
³
4
0
1
T
Ed
I
F
1.5. Eksperim
entalno odre
ÿ
ivan
je f
unkcija RVZ, GRVZ i GRS (
F
, E
i
I
)
E
ks
pe
rim
en
ta
ln
e
m
eto
de
o
dr
e
ÿ
ivanja
F
,
E
i
I
z
a o
dr
e
ÿ
en
tip
ure
ÿ
aj
a,
kak
o
je
na
sam
om
po
þ
etku
naglašeno,
zasnovane
su
na
ubacivanju
obeleživa
þ
a
na
jednom
ili
više
me
sta
(n
a u
la
zu
il
i u
su
du
) i
p
ra
ü
en
ju
prom
ene
njegove
koncentracije
tako
ÿ
e
na
jed
no
m
ili
viš
e
m
esta
u
sudu
ili
na
izlazu.
Ubacivan
je
ob
eleživa
þ
a
može
biti
tre
nutno,
ako
se
u
toku
veom
a
kratkog,
diferencijalno
g
vrem
ena
dt
u
sistem
unese
koli
þ
ina
obeleživa
þ
a,
kada
se
kaže
da
je
obeleživa
þ
dodat
u
obliku
trenutnog-im
pul
snog
ili
delta
signala
(delta
signal
se
ko
risti
kao
term
in
s
obzirom
na
þ
injenicu
da
se
brzina
dodavanja
obeleživa
þ
a
može
preds
taviti
Dirac-ovom
im
pulsnom
funkcijom
u
slu
þ
aju
po
tp
une
idealno
sti
dodavanja
obeleživa
þ
a).
Pored
toga,
obeleživa
þ
s
e m
ož
e d
od
av
ati
u
o
bli
ku
t
ra
jn
e
prom
ene
kao
stepenas
ta
jedini
þ
na
funkcija
(u
laz
na
ili
sila
zna
),
prom
ene
koja
je
def
inisana
sinusnom
funkcijom
, paraboli
þ
nom
ili
bilo
kojom
drugom
, ko
ja
m
ože
m
at
em
ati
þ
ki
da
se
lako
iz
raz
i o
dgovaraju
ü
om
je
dna
þ
ino
m
i
eksperim
entalno
ostvar
i.
S
te
pe
na
st
ula
zn
i s
ig
na
l –
F
f
u
n
k
cij
a
A
ko
se
u
o
dr
e
ÿ
enom
trenutku
vrem
ena
(t=0)
u
ulazni
tok
sud
a
prikazano
g na
sl.
2
po
þ
ne
sa
neprekidnim
dodavanjem
obeleživa
þ
a,
þ
ija
je
koncentracija
u
ulaznom
toku
C’
o
,
kontinua
lnim
m
erenjem
koncentracije
obeleživ
a
þ
a
na
izlazu
iz
suda
i
prevo
ÿ
enjem
iste
u
redukovani
oblik
C’/C’
o
,
dobija
se
F
f
un
kc
ija
(
ili
F
-d
ijag
ra
m
)
koja
je
identi
þ
na
sa
F
t
funkcijom
r
aspodele v
rem
ena zadržavanja (RVZ) fluida u sud
u (sl. 6).
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti