1. UVOD
Definicija
- otpad su tvari i predmeti koje je pravna ili fizička
osoba odbacila ili odložila, to namjerava ili mora učiniti.
Pri odrenivanju otpada potrebno je uzeti u obzir i prostor i
vrijeme.
Prostor
– otpad se može naći svugdje, gdje god se okrenemo.
Vrijeme
- otpad je relativno novijeg datuma.
Otpad je izum potroša
č
kog društva koje neminovno tjera na
odbacivanje “zastarjelog”.
1
1.1. VRSTE OTPADA
Otpad se razvrstava ovisno o:
–
svojstvima
i
–
mjestu nastanka
.
Prema svojstvima:
Opasni otpad
– svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od
sljedećih svojstava –
eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost,
nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost,
mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja,
svojstvo nagrizanja, i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova
kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom.
Neopasni otpad
– otpad koji nema niti jedno od svojstava opasnog
otpada.
Inertni otpad
– neopasni otpad koji ne podliježe značajnim fizičkim,
kemijskim ili biološkim promjenama. Inertni otpad netopiv je u vodi,
nije goriv, niti na koji drugi način reaktivan, niti je biorazgradiv.
Otpad možemo da podijelimo u :
-Komunalni otpad
-Granevinski otpad
-Proizvodni i rudarski otpad
-Poljoprivredni i šumarskodrvni
otpad
-Opasni otpad
-Ambalažni otpad
-Otpadna vozila
-Otpadne gume vozila
-Otpadna električna i
elektronička oprema (e-otpad)
-Komunalni mulj iz urenaja za
pročišćavanje otpadnih voda
)
-Otpad životinjskog porijekla
-Otpadna ulja
-Otpadne baterije i akumulatori
-Postojana organska zaganivala
-Medicinski otpad
2
1.2. PRERADA OTPADA
Prerada otpadnih materijala
je djelatnost iskorištavanja vrijednih
svojstava otpada u materijalne ili energetske svrhe, smanjivanje količine i
volumena otpada i djelomično ili potpuno uklanjanje njegovih otpadnih
svojstava.
Postoje dvije osnovne svrhe prerade otpadnih
materijala:
Privatni učinci tj. korištenje materijala koji u sebi već sadrži vrijednost
odrenenih postupaka prerade;
Učinci očuvanje okoliša, kako smanjenjem korištenja primarnih
resursa, tako i smanjenjem onečišćenja okoliša otpadom s odlagališta.
Različite vrste otpada podliježu različitoj obradi, kao:
-hemijsko-fizička obrada,
-biološka obrada,
-termička obrada,
-kondicioniranje.
Hemijsko-fizička obrada otpada
- neutralizacija, taloženje,ekstrakcija,
redukcija, oksidacija, filtracija, sedimentacija itd.
Biološka obrada
- aerobna i anaerobna razgradnja.
Termi
č
ka obrada
- spaljivanje, piroliza, destilacija, sinteriranje,
ž
arenje, taljenje itd.
Kondicioniranje otpada
- usitnjavanje, ovla
ž
ivanje, pakiranje, te
postupci kojima se smanjuje utjecaj štetnih tvari koje sadr
ž
i
otpad.
4
2. ČVRSTI I OPASAN OTPAD
Čvrstiu otpad smatramo
“trećim zaganenjem”.
Dio čvrstog otpada je
biorazgradiv, pa ako ga se ostavi
dovoljno dugo, on postaje dio okoliša bez
opasnih
osobina.
Medjutim, najve
ć
i dio je inertan (kao dobar dio
plastike) ili traje dugo i predstavlja opasnost za okolinu (npr. radioaktivni
otpad), tako da svaka do komponenti zahtjeva intervenciju i obradu da bi se
spriječilo opasno djelovanje na okoliš. U današnje doba došlo je i do
drastičnih promjena u svojstvima krutog otpada. Postoji nekoliko trendova,
neki su neovisni, a neki menusobno povezani:
Masovna proizvodnja potrošnih dobara dovodi do povećanja otpada;
Napredak medicine i zdravstvene politike doveo je do povećanja
populacije;
Napredak agrikulture doveo je do toga da se mnogi organski
materijali vraćaju u zemlju, a za prehranu zemljišta se koriste umjetna
gnojiva.
Seosko stanovništvo se smanjuje, a povećava se broj stanovnika u
gradovima.
Smanjuje se sadržaj pepela u kućanskom otpadu jer se koriste drugi vidovi
energije – čišći i djelotvorniji.
Smanjuje se količina otpadne hrane zbog mogućnosti konzerviranja ili
zamrzavanja. S druge strane, raste količina ambalažnog materijala.
Tvornice za pripremu prehrambenih proizvoda suočene su s ozbiljnim
problemima za odlaganje velikih količina ostataka pri preradi hrane.
Posljednjih godina sve veća pažnja se polaže na zaštitu i kontrolu
zaganenja zraka, pa se stoga na otvorenom ne spaljuje lišće, papir i dr., a
smanjuje se broj kućnih ložišta, te kućanski otpad sadrži sve više zapaljivih
stvari.
Lista I (crna lista)
sadrži 129 hemikalija
:
-klorfenole, kloraniline i
nitrobenzene
-policikličke aromatske
ugljikovodike
-anorganske spojeve (uključujući
metale i spojeve As, Cd,
Hg)
-otapala
-pesticide
-vinil klorid
-ksilen
-dietilamin
-izopropilbenzen i dr.
5
