Registri u digitalnoj tehnici
J.U MJEŠOVITA SREDNJA ELEKTRO MAŠINSKA ŠKOLA
LUKAVAC
Šk. 2017/2018. god.
-MATURSKI RAD-
PREDMET
:
Digitalna Tehnika
TEMA
:
Registri
Učenik:
Anel Mujkić
Mentor:
prof. Said Sakić
Lukavac, Maj 2018.
Datum predaje rada:
/
/
godine.
Komisija:
Predsjednik:
Ispitivač:
Član:
Komentar
Datum odbrane:
/
/
godine. Ocjena:
(
)

Uvod
Registri su elementi u digitalnoj tehnici koji služe za pamćenje višebitnih
podataka. Oni se nalaze u memoriji ali se sreću i u međusklopovima u
kojima imaju funkciju međumemorisanja ili baferovanja.
Registri su sačinjenji od nekoliko latch-eva ili flip-flop-va poredanih u
jednom nizu u istom kućištu sa zajedničkim upravljačkim vodom . Flip
flop je sekvencijlni sklop koji ima mogućnost da zapamti podatak veličine
jednog bita. Možemo ih podjeliti na dvije osnovne skupine asinkrone i
sinkrone, izumljeni su 1919.
Registre možemo podjeliti na 3 skupine, oni registiri koji imaju samo
opisani način čuvanja podataka zovu se stacionarni ili statički registri.
Složeniji registiri od statičkih su oni koji omogućavaju različite
manipulacije sa podacima a postoji više takvih registra to je pomjerački
šift registar i ciklični ili kružni registar, brojački registri ili kaunteri. Mogu
prenositi podatke bit po bit serijski ili više bitova istovremeno paralelni.
U narednom radu ću detaljnije objasniti i pokazati kroz neke slike princip
rada registara, za šta služe, od čega su napravljeni te njihovu podjelu.
Objasnit ću statičke, kružne, šift i brojačke registe.
U prvom poglavlju predstavit ću registre u opštem obliku u drugom
poglavlju ću se bazirat na stacionarne registre u trećem dolaze
pomjerački ili šift registri koji su ujedno i najopširniji i najzanimljiviji registri
i u zadnjem četvrtom poglavlju predstavit ću kružne registre.
1.0 Registri
Osnovna namjena registra je privremeno pamćenje nekog
višebitnog podatka (kod 8- bitnog procesora, njegov kapacitet je 8
bitova). U tom svojstvu, sem u memoriji (memorijski registri) oni se sreću
u međusklopovima, preko kojih su periferne ulazno-izlazne jedinice
vezane za sabirnicu mikroračunara, i tu imaju funkciju međumemorisanja
ili baferovanja (baferni registri) podataka na putu od ulazne jedinice do
mikroprocesora ili od mikroprocesora do ulazno-izlazne jedinice. Registri
koji imaju samo opisani način čuvanja (registrovanja) podataka zovu se
statički ili stacionarni registri. Složeniji registri od statičkih su oni koji
omogućavaju različite manipulacije sa registrovanim podatkom i to su: Q
Q SET CLR D C 78 - pomjerački (šift) registri - ciklični ili kružni registri -
brojački registri ili kaunteri (counter)
Služe za čuvanje (skladistenje) male količine informacija (nekoliko bita).
Struktura: latch-evi ili flip-flop-ovi poredani u jednom kućištu, sa
zajedničkim upravljačkim vodovima.
Tipovi:
1. Obični (stacionarni) registri
2. Pomjerački (shift) registri
3. Kružni registri (kruzni brojaci)
Registri su sekvencijalne mreže koje služe za privremeno
pamćenje male količine podataka. Pamćenje podataka obicno vrši niz D
flip-flop-ova ili neki drugi tipovi flip-flop-ova ili latch kola. Upis i čitanje
podataka se vrši serijski (bit po bit) ili paralelno (svaki bit istovremeno).
Postoje stacionarni i shift registri. Pored pamćenja, shift registri su u
stanju i da pomjeraju podatke bit po bit.
Registar predstavlja niz međusobno povezanih flip-flopova pri čemu
svaki flip-flop pohranjuje jedan bit informacije. Za izvođenje aritmetičkih i
logičkih operacija registar uz flip-flopove može biti sastavljen i od
temeljnih logičkih vrata. (Slika 1.) prikazuje jednostavan registar,
sastavljen od četiri flip-flopa, koji kod pojave okidnog signala s pozitivnim
bridom prenosi podatake s ulaza D
3
, D
2
, D
1
i D
0
na izlaze Q
3
, Q
2
, Q
1
, i Q
0.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti