VISOKA TEHNOLOŠKO UMETNIČKA STRUKOVNA ŠKOLA

LESKOVAC

SEMINARSKI RAD

Tema: Restauracija i konzervacija muzejskih predmeta

Profesor:

Student:

dr Miodrag Šmelcerović

Milica Janković

Br. indeksa 122

Leskovac 2018.

UVOD

Konzervacija se odnosi na sve mere i aktivnosti koje se sprovode radi 

čuvanja materijalnog kulturnog nasleđa i koje istovremeno omogućuju njegovu 
pristupačnost današnjim i budućim generacijama. 

Preventivna konzervacija obuhvata sve  mere i  aktivnosti usmerene na 

izbegavanje ili svođenje propadanja i gubitka nasleđa u budućnosti na najmanju 
moguću meru. One se sprovode u sredini u kojoj se predmet ili, što je češće, 
grupa   predmeta   nalazi,   bez   obzira   na   starost   i   stanje   predmeta.   Te   mere   i 
aktivnosti su posredne – ne sprovode se na materijalu ili strukturi predmeta i ne 
menjaju njihov izgled. Primeri preventivne konzervacije: odgovarajuće mere i 
aktivnosti u vezi s registracijom, pohranjivanjem, pakovanjem i transportom, 
obezbeđivanjem, upravljanjem faktorima okruženja (svetlo, vlažnost, zagađenje 
i kontrola štetočina), planiranjem za slučaj vanrednih prilika, obukom stručnog 
osoblja, podizanjem svesti u javnosti, usklađivanjem sa zakonom. 

Kurativna konzervacija podrazumeva sve aktivnosti koje se neposredno 

primenjuju   na   predmetu   ili   na   grupi   predmeta   radi   zaustavljanja   postojećih 
štetnih procesa ili učvršćivanja strukture predmeta. Te aktivnosti primenjuju se 
samo   onda   kada   su   predmeti   u   tako   trošnom   stanju   ili   propadaju   takvom 
brzinom da mogu nestati u relativno kratkom periodu. One ponekad menjaju 
izgled predmeta.

Restauracija obuhvata sve aktivnosti neposredno primenjene na stabilnom 

predmetu radi poboljšanja njegovog vrednovanja, razumevanja i korišćenja. Te 
aktivnosti sprovode se samo onda kada je predmet izgubio deo svoje vrednosti 
ili funkcije zbog propadanja i promena koje je pretrpeo u prošlosti. One se 
zasnivaju   na   poštovanju   originalnog   materijala   predmeta.   Takve   aktivnosti 
najčešće   menjaju   izgled   predmeta.   Primeri   restauracije:   retuširanje   slika, 
spajanje fragmenata polomljenih skulptura, vraćanje prvobitnog oblika korpe, 
popunjavanje šupljina kod staklenog suda. 

background image

Svetlo

Svetlo u dužem vremenskom periodu može na tekstil u proizvesti više 

vrsta oštećenja. Pre svega dolazi do bleđenja boja, ali znatno je važnija šteta 
koju   nevidljivi   deo   svetlosti   nanosi   tekstilnim   vlaknima,   radi   se   o 
ultraljubičastom i infracrvenom delu spektra. Najbolje je tekstil izlagati pri što 
manjoj nivou rasvete, a čuvati u potpunom mraku.

Klima

Visoka   temperatura,   kao   i   vlažnost   vazduha   mogu   znatno   doprineti 

propadanju   tekstilnih   predmeta.   Međutim   i   suviše   suv   vazduh   takođe   može 
prouzrokovati štetu, posebno osetljiva na suvoću vazduha su elastična vlakna, 
poput vune. Najbolje je i temperaturu i vlažnost vazduha držati što ujednačenija, 
jer se oscilacijama tekstilna vlakna šire ili skupljaju, što s vremenom takođe 
oštećuje predmete.

Štetnici

Štetnici su jedan od najznačajnijih neprijatelja starih tekstilnih predmeta, 

najčešći su moljci, srebrena ribica i razni glodari.

Moljce najviše privlače belančevinske vlakna, pre svega svila, perje i 

vuna. Najlakše se uočavaju bilo odrasli insekti bilo njihovi zametci. U proseku 
su dugi oko 8 mm, i bele su boje.

Anthrenus   Verbasci   (Carpet   beetle)   privlače   belančevinske   vlakna, 

prilično   je   destruktivan.   Infestaciju   možemo   zapaziti   po   izgrižene   rupama   i 
larvama, malim svetlim crvu sličnim insektima.

Srebrna   ribica   i   neki   njeni   srodnici   hrane   se   skrobom,   koji   je   često 

nanešen na tkanine, no jedu i biljna vlakna lana i pamuka. Dužine je oko 12 
mm, žive u tamnim i vlažnim prostorima, svetle su ili tamne boje zavisno od 
vrste.

Glodari   se   najčešće   primećuju   po   tragovima   su   izmeta,   gnezdima   te 

srazmerno velikim izglodanim rupama u tkanini.

Bez obzira na vrstu štetnika najbolje je izbegavati hemijska sredstva, jer 

vrlo često mogu ukloniti nametnike, ali i štetno delovati na same predmete. Za 
glodare se može koristiti mišolovke, ili pozvati ovlašćena lica koje se bave tim 
poslom.   Trovanje   glodara   nije   preporučljivo   jer   mogu   uginuti   među 

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti