Režim prenošenja oružja i municije preko državne granice
FAKULTET ZA POSLOVNI MENADŽMENT-BAR
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Granična bezbjednost
Naslov rada: Režim prenošenja oružja i municije preko državne granice
MENTOR, STUDENT,
Dr Ljiljana Dapčević - Marković
Milić Djuković
Br. indeksa: 149/18
B a r, septembar 2019.
Sadržaj
1. 2. Osnovni pojmovi i instituti vezani za oružje i municiju.....................................4
2. 2. Osnovni pojmovi i instituti vezani za graničnu bezbjednost...............................21

2
I Pojam oružja i municije – nabavka, držanje i nošenje
S obzirom na to da je oružje opasna stvar, i kao takva, relevantna za bezbjednost, važećim
zakonskim propisima uređen je poseban režim u pogledu nabavljanja, držanja, nošenja ,
prometa, prevoza i prepravljanja oružja, dijelova za oružje i municije. U ovom režimu
pojedina rešenja razlikuju se zavisno od vrsta i namjene oružja (podjela oružja) i kategorije
nosilaca pojedinih prava na odgovarajuće vrste oružja (fizička, odnosno pravna lica).
Razvoj ovih zakonskih rešenja u proteklih nekoliko decenija kretao se u pravcu
pooštravanja zakonskih kriterijuma za sticanje određenih prava na oružje i proširenja
ovlašćenja nadležnih organa, kao i jačanja kontrole ostvarivanja prava na oružje i
pooštravanja sankcija za propisane delikte. Imajući ovo u vidu, prevashodno u domenu
izvršavanja (primjene) ovih rešenja, kao i drugih odgovarajućih zakona, treba tražiti
značajnije uzroke za sve veći broj komada oružja u legalnom i nelegalnom posjedu i za sve
veći broj krivičnih djela izvršenih uz upotrebu oružja, prije svega onim u nelegalnom
posjedu (oko 85 %), ali i u legalnom posjedu (oko 15 % ).
Municija je naziv za grupu prijektila koji se koriste u ratovanju, uključujući bombe, rakete,
bojne glave, nagazne mine i metke za vatrena oružja. Izraz “municija” potiče od francuske
riječi la munition, što je cio materijal korišćen za rat. Svrha municije je da napravi silu na
odabranu metu.
.
Sl. 1. Meci Sl. 2. Nova jurišna puška CZ-805 BREN
Oružja su naprave za uništavanje i onesposoblljavanje neprijateljske sile – njenih živih,
pojedinačnih i grupnih ciljeva fortifikacijskih i drugih materijalnih dobara u ratnim
uslovima, kao i za odbranu života i imovine građana u mirnodopskim uslovima kao
preventivna i represivna sredstva policije, za lov divljači i ribolov, u streljačkom sportu
itd.
ttps://sr.wikipedia.org/sr-ec/Муниција
3
1. 1. Pravni režim nabavke i nošenja oružja i municije
Pitanje nabavke, držanja, nošenja, upotrebe i čuvanja vatrenog oružja i municije od strane
subjekata privatne bezbjednosti koji se bave poslovima zaštite predmet je više zakona:
1. Zakona o zaštiti imovine i lica (čl.33),
2. Zakona o oružju RCG (čl. 21-26, 31, 41 i 45 koji se odnose na izdavanje
odobrenja za nabavku oružja od strane privrednih društava i preduzetnika radi
obavljanja djelatnosti, registraciju oružja, nošenje i prenošenje oružja, i čuvanje
oružja i municije),
3. Zakona o upravnom postupku, u dijelu koji se odnosi na upravno postupanje u
vezi sa oružjem, žalbenom postupku i upravnim aktima, prvostepenim i
drugostepenim koji se u vezi sa tim donose, kao i odredbe koje se odnose na
upravni i inspekcijski nadzor u vezi sa oružjem, kao i izvršenje rešenja.
Primjenjuju se i odredbe Zakona o upravnim sporovima vezane za eventualno pokrenut
upravni spor, kao i Zakon o prekršajima RCG u dijelu koji se odnosi na odgovornost
organa, pravnog i odgovornog lica (čl. 16-20).
Pored ovih zakona, pitanje nabavljanja, nošenja i čuvanja vatrenog oružja predmet je i
nekih međunarodnih akata:
1. Konvencija Ujedinjenih Nacija protiv prekograničnog organizovanog
kriminala;
2. Akcioni program Ujedinjenih Nacija za sprečavanje, borbu protiv i
iskorjenjivanje ilegalne trgovine lakim malokalibarskim naoružanjem;
3. Program Ujedinjenih Nacija za sprečavanje, borbu i iskorjenjivanje nezakonite
trgovine lakim i malokalibarskim naoružanjem i svim njegovim djelovima;
4. Protokolu Ujedinjenih nacija protiv nezakonite proizvodnje i krijumčarenja
oružjem, njegovim dijelovima i komponentama i municijom;
5. Evropska konvencija o ljudsim pravima, budući da se upotreebom oružja mogu
povrditi neka ljudska prava, kao što su parvo na život, zabrana mučenja,…;
6. Kodeks ponašanja Ujedinjenih Nacija za lica odgovorna za prijmjenu zakona;
7. Evropska konvencija o sprečavanju mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg
postupanja ili kažnjavanja;

5
Sl.3. Vatreno i vazdušno oružje
Vazdušno oružje
izbacuje projektil (dijabolu, kuglu i dr.) potiskom vazduha iz sabijenog
gasa.
Gasno oružje
izbacuje ili ispušta gas ili druge supstance štetne za zdravlje.
Rasprskavajuće oružje
rasprskava se pod dejstvom eksplozivnih ili zapaljivih materija.
Posebno oružje
pod pritiskom eksplozivne ili gasne materije izbacuje naestetičko sredstvo
ili sredstvo koje proizvodi zvučni ili svjetlosni signal.
Sl.4. Gasno i oružje sa tetivom
Oružje sa tetivom
izbacuje strijelu ili druge projektile potiskom tetive ili druge elastične
materije.
Hladno oružje
je predmet čija je osnovna namjena napad (bokser, bodež, kama sablja,
bajonet i dr.).
Oružje za ličnu bezbjednost
čini određeno vatreno oružje tj. pištolji i revolver kalibra 5,6
mm i većeg kalibra.
Lovačko oružje
čine lovačke puške raznih kalibara sa olučenim i neolučenim cijevima.
6
Sportsko oružje
čine puške, pištolji i revolver velikog kalibra, podešeni za sportske svrhe,
malokalibarske puške i malokalibarski pištolji i revolver kalibra 5,6 mm, sa ivičnim
paljenjem i sa olučenim ili neolučenim cijevima, vazdušne puške i vazdušni pištolji i
revolver i oružje sa tetivom.
Trofejno oružje
čini vatreno i hladno oružje, koje se čuva iz ustanaka i oslobodilačkih
ratova, ili koje predstavlja lični ili porodični trofej vlasnika.
Sl. 5. Oružje za ličnu bezbjednost Sl.6. Staro oružje
Staro oružje
čine puške, revolver, sablje, mačevi i drugo oružje koje više nije u upotrebi, a
ima istorijsku ili umjetničku vrijednost.
Kombinovano oružje
čini oružje sa dvije ili više olučenih ili neolučenih cijevi različitog
kalibra.
Dijelovima za oružje
smatraju se cijevi za puške, pištolje i revolver; ulošci (adapter) za
vatreno oružje; zatvarači za puške i pištolje, cilindri revolver, navlake pištolja, sanduk ili
glava puške.
Municijom
se smatraju meci, patrone, čaure sa kapislama, kapisle, zrna, dijabola, kugla,
sačma, barut, signalna, anestetička i gasna punjenja.
Registracija oružja
je unos podataka o oružju i vlasniku, odnosno korisniku oružja u
službene evidencije, uz izdavanje odgovarajuće isprave (oružanog lista i odobrenja za
držanje oružja).
Isprave o oružju
su:
odobrenje za nabavku oružja,

8
Sl. 9. Oružni list za držanje i nošenje oružja Sl. 10.Odobrenje za držanje oružja
Dozvola za nošenje oružja
je isprava o oružju koju izdaje privredno društvo ili
preduzetnik, a kojom daje na upotrebu oružje licu koje neposredno vrši poslove fizičkog
obezbjeđenja i zaštite objekata, imovine i dobara, samo za vrijeme vršenja službene
dužnosti.
Dozvola za prenošenje oružja
je isprava o oružju koju izdaje privredno društvo i
preduzetnik, a kojom ovlašćuje lice koje se profesionalno bavi neposrednim
obezbjeđenjem i zaštitom objekata, imovine i dobara i lice koje rukuje novcem ili
dragocjenostima, da može oružje prenositi van objekta, područja ili prostora koje
obezbjeđuje ili štiti.
Nošenje oružja
je radnja koja podrazumjeva da fizičko lice ima kod sebe oružje spremno
za upotrebu.
Prenošenje oružja
je radnja koja podrazumjeva da se oružje koje se drži na osnovu
odobrenja ili odgovarajuće isprave o oružju, uz prethodnu prijavu nadležnom organu,
može prenositi u slučaju promjene prebivališta ili boravišta fizičkog lica, odnosno
promjene sjedišta privrednog društva ili preduzetnika, popravke ili prepravke oružja, smrti
9
vlasnika, odnosno korisnika oružja, odlaska u lov, na sportsko takmičenje, na strelište ili u
drugim opravdanim slučajevima.
Sl. 11. Potvrda za držanje, nošenje i prenošenje oružja i municije Sl. 12. Zahtjev za izdavanje isprava o oružju
Municija za vatreno oružje
je cjelovit metak koji sjedinjuje čauru, kapislu, barutno
punjenje i zrno ili sačmu. Ne smatra se municijom metak za gasno, odnosno signalno
oružje.
Vlasnik oružja
je fizičko lice, privredno društvo i preduzetnik koji posjeduje registrovano
oružje.
Korisnik oružja
je lice koje vrši poslove fizičkog obezbjeđenja i zaštite objekata i dobara,
a kome je oružje povjereno samo za vrijeme izvršenja službene dužnosti i član domaće i
inostrane lovačke organizacije kome je dato na poslugu lovačko oružje i municija.
1. 3. Kategorizacija oružja
Oružje se dijeli u četiri kategorije:

11
u lov, na takmičenje, u streljanu i u drugim opravdanim slučajevima. Prilikom prenošenja
oružje koje se drži mora biti bez municije i u rastavljenom stanju, tako da jedan ili više
dijelova tog oružja bude razdvojeno, a lovačko i oružje čije rastavljanje nije moguće mora
na drugi način biti onesposobljeno za trenutnu upotrebu (nošenje u futroli, bravica na
obaraču i sl.) Uz oružje koje se prenosi lice je dužno da nosi i ispravu kojom je utvrđeno
njegovo parvo na držanje oružja. (oružani list, odnosno odobrenje za držanje).
Oružje nije dozvoljeno posluživati, izuzimajući lovačko i to licu koje posjeduje oružani list
za tu vrstu oružja.
Ukoliko lice mijenja mjesto boravka dužno je da u roku od osam dana obavjesti o tome
organizacionu jedinicu policije u svom novom prebivalištu. Ako zamjeni oružje za drugo
oružje iste vrste na koju glasi oružni list, držalac oružja će u roku od osam dana od
izvršene zamjene policiji predati svoj oružni list radi izdavanja novog oružnog lista. Ako
otuđi oružje, držalac oružja će oružni list, odnosno odobrenje za držanje oružja predati
policiji u roku od osam dana od dana otuđenja. U slučaju smrti držaoca oružja, članovi
porodice umrlog lica o tome obavještavaju policiju u roku od 30 dana. Lice koje je u
posjedu oružja umrlog dužno je da bez odlaganja oružje preda policiji, do donošenja
odluke u skladu sa zakonom o oružju.
Pod uslovima pod kojima mogu nabavljati, određeni državni organi, odnosno pravna lica
mogu i držati odgovarajuće oružje i municiju. Organi, preduzeća, ustanove i druga pravna
lica koja neposredno obavljaju poslove fizičkog obezbjeđenja i zaštite objekata mogu
povjeriti oružje i municiju samo licima koja su, u skladu sa njihovim aktom, određena da
neposredno vrše te poslove i zdravstveno su sposobna i obučena za rukovanje oružjem.
Preduzeća i organizacije koje upravljaju lovištem mogu lovačko oružje dati na korišćenje
licima koja po propisima o lovstvu imaju parvo na lov i dužni su da tim licima izdaju
propisnu ispravu o lovištu i vremenu za koje isprava važi.
Streljačke organizacije mogu davati na korišćenje oružje i municiju samo članovima
streljačkih organizacija i za vrijeme dok se bave gađanjem na strelištu. Ove organizacije,
kao i organi, preduzeća i druga pravna lica koja koriste posebno oružje, dužni su da za
prenos lovačkog oružja do strelišta, odnosno prenos posebnog oružja, izdaju propisnu
ispravu licu koje prenosi oružje. Za sve organe i pravna lica važi pravilo da oružje i
municiju mogu povjeriti samo licima koja ispunjavaju uslove za nabavljanje i držanje
12
oružja predviđene zakonom za fizička lica. Za vrijeme dok se ne koriste, oružje i municija
moraju se čuvati na bezbjednom mjestu tako da do njih ne mogu doći neovlašćena lica.
Svi držaoci oružja eventualni nestanak oružja, kao i nađeno oružje dužni su da prijave
policiji u roku od 48h. Ukoliko se vlasnik nađenog oružja ne pronađe u roku od godine
dana, postupa se na isti način na koji se postupa i sa oduzetim oružjem u posebnom
upravnom postupku predviđenom zakonom o oružju.
Organi, preduzeća, ustanove i druga pravna lica kojima je prestala potreba za daljim
posjedovanjem oružja neophodno je da o promjenama obavjeste policiju i predaju oružje i
municiju na čuvanje u roku od 15 dana. Ukoliko organ ili pravno lice u roku od godinu
dana od predaje oružja ne otuđi oružje i municiju, odnosno ne nađe kupca ili ga ne proda
posredstvom ovlašćenog preduzeća za njegov promet, oružje i municija postaju državno
vlasništvo.
1. 5. Nabavljanje oružja i municije
Vatreno oružje se može nabavljati samo na osnovu odobrenja policije, tj njene
organizacione jedinice u opštini na čijem području je prebivalište fizičkog lica, odnosno
sjedište pravnog lica koje je podnijelo zahtjev za izdavanje odobrenja. Dijelovi za vatreno
oružje i municija za oružje sa olučenim cijevima mogu se nabavljati samo na osnovu
odobrenja policije, tj. njene spomenute organizacione jedinice, i to za vrstu oružja za koju
je izdat oružni list. Oba odobrenja važe 6. mjeseci od dana izdavanja. Odobrenje za
nabavljanje municije može se izdati jedanput u toku kalendarske godine za količinu
sadržanu u originalnim pakovanjima, a najviše 60 komada. Municija za oružje sa
neolučenim cijevima može se nabavljati na osnovu oružnog lista izdatog za to oružje.
Kada su u pitanju uslovi koje za nabavljanje oružja moraju ispunjavati fizička lica,
zakonom je predviđeno da se odobrenje za tu nabavku neće izdati:
maloljetnom licu i licu lišeno poslovne sposobnosti;
licu osumnjičenom za određena krivična djela sa “elementima nasilja” (napad
na ustavno uređenje, ugrožavanje teritorijalne cjeline, podrivanje vojne i
odbrambene moći, nasilje prema predstavniku najvišeg državnog organa,

14
odobrenja policije. Pored ovog uslova zakonom su utvrđena i ograničenja u pogledu vrste i
namjene oružja s obzirom na potrebe pravnih lica.
Tako se odobrenje za nabavljanje oružja može izdati i to:
za automatsko i poluautomatsko oružje, osim automatskih pištolja - organima i
pravnim licima koja neposredno obavljaju poslove fizičkog obezbjeđenje i zaštite
objekata, radi obavljanja njihove djelatnosti;
lovačko oružje – pravnim licima kojima su lovišta data na upravljanje;
sportsko oružje – streljačkim organizacijama;
posebno oružje – organima, odnosno pravnim licima radi obavljanja njihove
djelatnosti,
signalne pištolje i naprave – članovima sportskih i drugih organizacija kojima je to
dio opreme za sportsku ili profesionalnu aktivnost.
Svim ovim organima, odnosno pravnim licima odobrenje za nabavlajnje municije izdaje se
u količini potrebnoj za obavljanje njihovih djelatnosti (aktivnosti).
Pojedine vrste oružja mogu se nabavljati i bez odobrenja. Slobodno je nabavljanje
trofejnog, dotrajalog (neupotrebljivog), vazdušnog i oružja sa tetivom. Staro oružje može
se, takođe, nabavljati bez odobrenja, ali uz prethodnu prijavu policiji.
1. 6. Nošenje oružaja i municije
Za nošenje oružja za ličnu bezbjenost (vatreno oružje – pištolji i revolver kalibra 5,6 mm i
većeg) fizičkim licima potrebna je, pored oružnog lista, i dozvola za nošenje tog oružja. Za
15
nošenje vazdušnog i oružja sa tetivom potrebno je odobrenje, dok je nošenje trofejnog,
dotrajalog i starog oružja, kao i spravljanje i držanje municije za to oružje zabranjeno.
Na zahtjev lica koje bi željelo da nosi oružje za ličnu bezbjednost može se rešenjem
odobriti nošenje tog oružja – ako postoje izuzetno opravdani razlozi za zaštitu lične
bezbjednosti podnosioca zahtjeva. Na osnovu tog rešenja izdaje se dozvola za nošenje tog
oružja. Dozvola važi 5 godina i može se produžavati na isti rok. I u vrijeme važenja
dozvole nošenje oružja na koje glasi dozvola može se zabraniti, a dozvola oduzeti ako
policija koja je izdala dozvolu utvrdi da su prestali razlozi zbog kojih je nošenje oružja bilo
odobreno.
U navedenom postupku (odobrenja, izdavanja dozvole, zabrane nošenja i oduzimanja
dozvole), predviđeno je pravo žalbe, kao i da se protiv rešenja donijetog po žalbi ne može
voditi upravni spor, što je standardno zakonsko rešenje i za druga odlučivanja po zakonu i
oružju.
Oružje za koje se ima pravo nošenja mora se držati zaključano i na drugi način
obezbjeđeno kako ne bi došlo u posjed neovlašćenih lica.
Oružje se mora nositi na bezbjedan način i sa njim se mora pažljivo rukovati. Upotreba
oružja na javnim mjestima, ili na mjestima na kojima se može ugroziti bezbjednost ljudi i
objekata zabranjena je, Prilikom nošenja oružja mora se nositi odgovarajuća isprava
(dozvola, odobrenje) kojom je utvrđeno to pravo.
Organi, preduzeća, ustanove i druga pravna lica kojima je oružje neophodno za obavljanje
poslova fizičkog obezbjeđenja i zaštite objekata izdaju zaposlenima koji na tim poslovima
rade propisnu ispravu za nošenje oružja, uz saglasnost policije. Isprava važi, tj. oružje i
municija može se nositi samo za vrijeme obavljanja poslova i u objektu, na području ili
pravcu kretanja transporta koji se obezbjeđuje.
1. 7. Značaj pravnog regulisanja nabavke, držanja i nošenja oružja
i municije za bezbjednost
Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i Pakt za stabilnost jugoistočne Evrope
(SCSP) povjerili su mandat Centru za kontrolu lakog naoružanja u jugoistočnoj i istočnoj
Evropi SEESAC- South-Eastern and Eastern Europe Clearing House for the Control of

17
Kompatibilnošću pozitivnih propisa Crne Gore sa komunitarnim pravom u ovoj oblasti
ostvaruje se:
konzistentan pravni sistem u pogledu kontrole nabavke i držanja oružja i municije,
što unapređuje politiku bezbjednosti u cjelini;
identifikacija svih imalaca oružja, uključujući ovlašćene uvoznike i distributere;
podiže se kapacitet države u sprovođenju uvozno –izvozne politike u pogledu
oružja i municije;
jača se borba protiv crnog tržišta oružja, kao i distribucije registrovanog oružja na
crno tržište;
usaglašava se proces licenciranja i izdavanja dozvola za držanje oružja;
centralizuje se baza podataka i evidencija oružja i unapređuje se registar oružja.
Novim Zakonom o oružju i municiji pooštreni su uslovi za posjedovanje oružja. Osim onih
koji su postojali u ranijem zakonu (neosuđivanost za određena krivična dela, prekršajna
nekažnjavanost za određene prekršaje, punoljetstvo i poslovna sposobnost, obuka u
rukovanju oružjem) uvedena su i dva nova: zdravstvena sposobnost (obavezno dostavljanje
zdravstvenog uvjerenja u kome će se konstatovati da se radi o psiho-fizičko zdravoj osobi
koja može držati i nositi oružje) i opravdan razlog (prilikom podnošenja zahteva za
nabavku oružja građani će biti u obavezi da se izjasne o razlozima podnošenja zahteva za
nabavljanje, držanje i nošenje oružja).
U novom ZOOM novina je kolekcionarska dozvola koja se može izdati fizičkom licu koje
poseduje najmanje pet komada registrovanog oružja iz kategorije B i raspolaže prostorno-
tehničkim uslovima za bezbjedno čuvanje oružja. Imaoci kolekcionarske dozvole mogu
nabavljati više komada oružja i na osnovu nje mogu držati municiju u svim kalibrima.
Oružje mogu nabavljati bez odobrenja MUP-a, s obzirom na to da posjeduju
kolekcionarsku dozvolu, uz obavezu da nakon nabavljanja oružja podnesu zahtjev za
registraciju oružja.
www.kalibar.rs/code/navigate.php?Id=108&editionId=107&articleId=430
18
Novim Zakonom predviđeno je da se municija za oružje iz kategorije B i C, osim
onesposobljenog, može nabavljati na osnovu isprave o oružju. Data je mogućnost
spravljanja municije članovima streljačkih i lovačkih organizacija. Uvedena je i kategorija
"onesposobljeno oružje" kojom je omogućeno građanima da drže kao suvenir određene
komade oružja koji za njih imaju afekcionu vrijednost. Novim ZOOM propisano je da
gasni sprejevi i uređaji za izazivanje elektrošokova spadaju u kategoriju D. Oružje iz ove
kategorije može se nabavljati i držati bez isprave i prijave nadležnom organu, u skladu sa
ovim zakonom.
Novim ZOOM propisano je da maloljetna lica starija od 16 godina mogu nositi gasni sprej,
dok punoljetna lica mogu nositi gasne sprejeve i uređaje za izazivanje elektrošokova.
Krivični zakonik, sadrži sljedeća krivična djela kojima se sankcioniše nedozvoljena
upotreba oružja i eksplozivnih materija: izrađivanje i nabavljanje oružja i sredstava
namijenjenih za izvršenje krivičnog djela; nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih
materija; nedozvoljena proizvodnja oružja čija je upotreba zabranjena i upotreba
smrtonosne naprave - eksploziv (hemijska ili biološka ili radioaktivna sredstva ili otrovi).
Prekršajne sankcije utvrđene su u Zakonu o oružju. Krivično gonjenje uređeno je
odredbama Zakonika o krivičnom postupku, tako da je omogućeno pravično vođenje
krivičnog postupka i da niko nevin ne bude osuđen, a da se učiniocu krivičnog djela
izrekne krivična sankcija na osnovu zakonito sprovedenog postupka.
Sektor kriminalističke policije – Odsjek za borbu protiv organizovanog kriminala je
nadležan za procesuiranje krivičnih djela nedozvoljenog posjedovanja oružja i
eksplozivnih materija, kada su ona počinjena u sastavu grupe ili drugog udruženja ili
zločinačke organizacije.
II GRANIČNA BEZBJEDNOST
2. 1. Pojam i značaj granične bezbjednosti

20
Sledeći element sistema granične bezbjednosti jesu mjere, kojima treba da se postigne
pripremljenost subjekata i nosilaca granične bezbjednosti da ove poslove nesmetano
obavljaju. One mogu biti opšteg karaktera i sa ciljem postizanja definisanog cilja, ili se
mogu utvrđivati za svaku konkretnu situaciju, a zavisno od oblika ugrožavanja i stepena
opasnosti.
Poslovi graničene bezbjednosti predstavljaju sve one radnje i postupanja kojima se
ostvaruje bezbjednost na granici.
Ovakvo određenje granične bezbjednosti ukazuje da se radi
o dinamičnom sistemu
, koji je
dio jednog većeg sistema – javne bezbjednosti i da se može posmatrati sa organizacionog
stanovišta, kao sinonim za sistem profesionalnog tipa koji je dio državne vlasti, te postupa
po unaprijed propisanim procedurama, uz primjenu odgovarajućih sredstava; sa
funkcionalnog
stanovišta, kao korpus policijskih i drugih ovlašćenja, djelatnost i funkciju
granične policije i sa
formalnog
stanovišta, kao skup propisa koji pravno uobličavaju
postupanje, primjenu ovlašćenja, preduzimanje mjera, kontrolu rada i sl.
Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore ističe kao jedan od bezbjedonosnih interesa i
ciljeva „ jačanje kapaciteta Crne Gore za borbu protiv terorizma, organizovanog kriminala
i korupcije, jačanje bezbjednosti granica“, a kao bezbjedonosne rizike i prijetnje označava:
krijumčarenje opojnim drogama, oružjem, ilegalne migracije, trgovina ljudima i
poliferacija oružja za masovno uništenje.
2. 2. Osnovni pojmovi i instituti vezani za graničnu bezbjednost
Osnovni pojmovi vezani za graničnu bezbjednost su:
1. Državna granica
2. Granična linija
3. Granični prelaz
21
4. Granična kontrola
5. Granični incidenti i
6. Službena lica
2.2.1. Državna granica
Državna granica
je zamišljena vertikalna ravan koja prolazi graničnom linijom i dijeli
kopneni, vazdušni i vodeni (morski, jezerski i rječni) prostor i podzemlje od susjednih
država, kao i državna granica na području graničnih prelaza na aerodromima i vodenim
lukama preko kojih se odvija međunarodni saobraćaj.
Termin „granica“ je sveobuhvatan i primjenjuje se u međunarodnom pravu na pristup
državi suvozemnim, rječnim, pomorskim ili vazdušnim putem. Razgraničenja suvozemne
teritorije su precizno i trajno utvrđena u procesu razgraničenja i ne mogu jednostranom
voljom države biti mijenjana, dok su granice na moru podložne promjenama u zavisnosti
od toga kako država utvrđuje širinu teritorijalnog mora svojim unutrašnjim aktima.
Sl.13. Maunt Everest odvaja Kinu i Nepal
Sl.14.Granica između Brazila, Argentine i
Paragvaja
Državna teritorija
je onaj dio zemljine površine koji potpada pod suverenitet određene
države. Državna teritorija predstavlja međunarodno pravni subjektivitet i kao takva je
pravno obavezujuća za sve članice međunarodne zajednice. Stoga su države dužne da
poštuju granice i da štite svoje svim dozvoljenim sredstvima uključujući i vojnu silu.
Prilikom određivanja granice važi nekoliko principa:
Dr Ljiljana Dapčević Marković: “Granična bezbjednost”, Bar 2013., str.17

23
ugovorima o razgraničenju nisu predvidjele mogućnost revizije granica, ili nisu
unijele klauzulu o nepromjenljivosti granica na vodenim tokovima, bez obzira na
moguće promjene vodenog toka.
Granica na jezerima povlači se uz primjenu principa pravične podjele, koji podrazumjeva
da se manja jezera dijele između graničnih država, a kod većih jezera se sporazumom
određuju teritoraijalne vode, a ostali dio se proglašava slobodnim.
Povlačenje granica planinskim vijencima se smatralo najefikasnijom granicom, što danas
razvojem putne infrastrukture, prije svega tunela, kao i razvojem željezničkog i vazdušnog
saobraćaja, gubi na značaju. Granična linija povlači se obodom najviših vrhova ili
vodomeđom dvaju vodenih tokova, što se opravdava potrebom da cjelina sliva pripadne
jednoj državi.
2.2.2. Granična linija
Granična linija je linija na kopnu i vodi koja razdvaja teritorije susjednih država. Granični
spor se svodi na sukob vezan za graničnu liniju ili granični režim koji može nastati usled
nepreciznih ili netačnih geografskih karata, pogrešne primjene imena na geografskim
kartama, samovoljnog premještanja ili uništavanja graničnih stubova i sl.
Sl.15. Granična linija
Ukoliko granična linija nije dovoljno vidljiva, na putevima u blizini državne granice mogu
se postaviti posebne oznake i signalizacija kojima se upozorava na približavanje graničnoj
24
liniji, o čemu se stara organ državne uprave nadležan za državne puteve, dok oblik i
sadržinu oznaka i signalizacije propisuje ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove.
Zbog vidljivosti granične linije policija može zabraniti sadnju ili sjetvu određene vrste
poljoprivrednih kultura, drveća ili rastinja. Vlada može da iz bezbjedonosnih razloga
zabrani plovidbu, lov, ribolov, prelet aviona, kretanje, zadržavanje i naseljavanje uz
graničnu liniju, za onoliko vremena koliko traju bezbjedonosni razlozi. Pojedinačni ili
grupni lov i ribolov u dubini teritorije do 33 m od granične linije mora se u pisanoj formi
prijaviti nadležnom organu najkasnije 24h prije njegovog otpočinjanja.
2. 2. 3.Granični prelaz
Granični prelaz
je mjesto određeno za stalni ili privremeni prelazak državne granice.
To je mjesto određeno za prelazak državne granice u drumskom, željezničkom, vazušnom,
pomorskom, jezerskom i rječnom saobraćaju. Granične prelaze utvrđuje Vlada u skladu sa
međunardonim sporazumima. Području graničnog prelaza pripada i prostor koji je potreban
za obavljanje granične kontrole i na kome se nalaze objekti koji su neophodni za
nesmetano i bezbjedno odvijanje saobraćaja na graničnom prelazu. Područje graničnog
prelaza utvrđuje Vlada.
Sl.16. Granični prelaz Ranče
Granični prelaz i područje graničnog prelaza označavaju se propisanim oznakama i drugom
signalizacijom, koje na predlog nadležnog organa, postavlja i održava organ uprave
nadležan za poslove državih puteva.
Zakon o graničnoj kontroli, član 11

26
kada nastane potreba za preusmjeravanjem saobraćaja;
radi obavljanja aktivnosti koje proizilaze iz međunarodnih ugovora;
radi obavljanja poljoprivrednih i ekonomskih aktivnosti.
Privremeni granični prelaz može biti otvoren u trajanju od jednog do tri mjeseca tokom
jedne kalendarske godine, osim kada se radi o obavljanju poljoprivrednih i ekonomskih
aktivnosti. Sporazumom sa nadležni organom susjedne države određuje se vrijeme, način i
druga pitanja od značaja za prelazak državne granice, dok se pitanje troškova otvaranja i
rada utvrđuju aktom o određivanju graničnog prelaza.
Granični prelazi moraju biti uređeni i opremljeni u skladu sa međunarodnim standardima i
uslovima koje propisuje Vlada, a kojima se omogućava bezbjedno obavljanje granične
kontrole. Na međunarodnim prelazima za vazdušni saobraćaj potrebno je obezbjediti
prostor koji omogućava da se putnici na međunarodnim letovima odvoje od drugih putnika,
kao i prostor za smještaj stranaca koji ne ispunjavaju uslove za ulazak u zemlju.
Postavljanje, opremanje i održavanje ovih objekata i prostora u nadležnosti su i padaju na
teret privrednog društva koje upravlja aerodromom.
Izgradnja i postavljanje objekata na graničnom prelazu, kao i instalacija opreme, moguće je
samo uz odobrenje koje izdaje organ državne uprave nadležan za poslove uređenja
prostora, uz saglasnost nadležnog organa i organa državne uprave nadležnog za carinsko
postupanje. Odobrenje neće biti izdato u slučaju kada se njime remeti obavljanje granične
kontrole.
2. 2. 4. Granična kontrola
Granična kontrola
predstavlja mjere i radnje koje se preduzimaju prilikom namjeravanog
ili neposredno nakon obavljenog prelaska državne granice.
Granična kontrola se obavlja na graničnom prelazu i van područja graničnog prelaza u
vozovima, avionima i plovnim objektima. Ukoliko je to predviđeno međunarodnim
sporazumom, granična kontrola se može obavljati i na području druge države. Izuzetno,
ova kontrola se može obavljati i na drugom mjestu, a kada postoje zdravstveni i tehnički
razlozi na zahtjev stranke.
Dr Ljiljana Dapčević Marković: “Granična bezbjednost”, Bar 2013., str.17
27
Sl. 17. Granična kontrola
Svako lice koje namjerava da pređe ili je već prešlo graničnu liniju dužno je da se
podvrgne graničnoj kontroli time što će da stavi na uvid isprave za prelazak državne
granice i neće napustiti područje graničnog prelaza dok se granična kontrola ne obavi. Lice
koje upravlja saobraćajnim sredstvom dužno je da ga zaustavi na određenom prostoru
graničnog prelaza na kome se kontrola obavlja. Prelazak državne granice se ovjerava u
putnoj ispravi otiskivanjem pečata nadležnog organa i to domaćim državljanima prilikom
izlaska iz zemlje, a strancima prilikom ulaska, osim ako međunarodnim sporazumom nije
drugačije predviđeno. Pečat sadrži naziv graničnog prelaza i datum prelaska državne
granice.
Zapovjednik broda dužan je da nakon uplovljavanja u teritorijalne vode jedne države
najkraćim plovnim putem uplovi u luku u kojoj se nalazi pomorski granični prelaz i da
nadležnom organu preda popis članova posade i putnika na plovnom objektu i stavi na uvid
njihove putne isprave.
Ukoliko se radi o putničkom brodu na kružnom putovanju u međunarodnom saobraćaju,
zapovjednik broda je dužan da dostavi nadležnom organu popis članova posade i putnika
najkasnije 24 h prije pristupanja graničnoj kontroli. Pristajanje broda, jahte ili čamca u
međunarodnom saobraćaju van pomorskog, rječnog ili jezerskog graničnog prelaza
odobrava nadležni organ uz saglasnost organa uprave nadležnog za pomorsku bezbjednost
i organa uprave nadležnog za carinske poslove. Zapovjednik je dužan da nadležnom
organu prijavi lice koje se nalazi bez isprava na plovnom objektu, kao i lice koje se urcalo
na brod bez odobrenja zapovjednika broda. Ukoliko ne prijavi lica koja su nelegalno
ukrcana na plovilo dužan je da nadoknadi troškove boravka i udaljenja iz zemlje tog lica.
Takođe je zabranjeno iskrcavanje ili ukrcavanje lica van graničnog prelaza, osim u slučaju
spašavanja lica.

29
kontroli, odnosno procesu, kojom prilikom je službenik nadležnog organa dužan da sačini
zapisnik.
Poslovi sektora granične kontrole su:
nadzor državne granice,
granične provjere,
kontrola ulaska i boravka stranaca,
izdavanje viza i suzbijanje i kontrola ilegalnih migracija,
poslovi granične bezbjednosti i analiza rizika.
Svi nabrojani poslovi grupisani su u sledeće odsjeke i odeljenja:
Odsjek za nadzor državne granice,
Odsjek za granične provjere,
Odsjek za strance, vize i suzbijanje nezakonitih migracija,
Odsjek za operativni rad i analizu rizika,
Odjeljenje granične bezbjednosti i
Odjeljenje granične bezbjednosti pomorske policije.
Sl. 18. Službena obilježja granične policije
2. 2. 5. Granični incidenti
Granični incidenti
su povrede državne granice koje nastaju aktivnošću stranih državnih
organa, a nisu u skladu sa međunarodnim sporazumima ili propisima jedne države, kao i
30
svako drugo narušavanje nepovredivosti državne granice od strane službenika državnih
organa i lokalnih organa susjednih država.
Postupak utvrđivanja povreda državne granice i graničnih incidenata sprovodi granična
policija, ukoliko međunarodnim sporazumima nisu određena tijela koja će utvrđivati
povrede državne granice i granične incidente. Utvrđivanje da je došlo do povreda državne
granice, odnosno do graničnih incidenata, preduzima se sa ciljem da se utvrde okolnosti i
uzroci zbog kojih je do povrede granice došlo, odnosno da se utvrde eventualne posledice.
Nakon saznanja da je došlo do povrede državne granice i graničnog incidenta, policijski
službenici granične policije preduzimaju mjere i radnje potrebne za obezbjeđenje tragova i
drugih materijalnih dokaza:
Izlaze na mjesto gdje se granični incident dogodio
Obezbjeđuju mjesto nastanka incidenta
Obezbjeđuju tragove, materijalne dokaze i svjedoke koji potvrđuju postojanje
incidenta
Vrše uviđaj i sačinjavaju zapisnik
O povrdi državne granice i graničnom incidentu obavještava se Ministarstvo spoljnih
poslova. Ukoliko su povreda državne granice ili granični incident posledica kažnjivog
djela, postupa se u skladu sa odredbama koje uređuju pokretanje i vođenje krivičnog i
prekršajnog postupka i saglasno propisima o međunarodnoj saradnji. Ukoliko je prilikom
graničnog incidenta pričinjena materijalna šteta, njena visina i način obeštećenja će se
utvrditi na način definisan međunarodnim ugovorom, a ukoliko to nije slučaj, obeštećenje
će se regulisati diplomatskim putem.
Granični incident i povredu državne granice utvrđuje Policija i oni se rješavaju se u skladu
sa međunarodnim ugovorom, odnosno diplomatskim putem, ukoliko ne postoji
međunarodni ugovor.
Način postupanja Policije u utvrđivanju i rješavanju graničnog incidenta i povrede državne
granice propisuje Ministarstvo, po pribavljenom mišljenju organa državne uprave
nadležnog za vanjske poslove.
Dr Ljiljana Dapčević Marković: “Granična bezbjednost”, Bar 2013., str.28

32
Primjeni druga ovlašćenja utvrđena zakonom.
Način obavljanja određenih policijskih poslova i primjenu nabrojanih ovlašćenja uređuje
Ministarstvo unutrašnjih poslova. Poslovi granične policije obavljaju se u uniformi, o
čemu, kao i o zvanjima, naoružanju i opremi propise donosi Vlada. Policijskom službeniku
se izdaje službena legitimacija i službena značka, čiju sadržinu propisuje Ministarstvo
unutrašnjih poslova. Policijski službenik je dužan da se građaninu prema kome primjenjuje
policijsko ovlašćenje predstavi pokazivanjem službene značke ili službene legitimacije.
2. 3. Prenošenje oružja i municije preko državne granice
Prenošenje oružja i municije preko državne granice nije slobodno ni za domaće državljane,
niti za strance. Ograničenja se odnose u pogledu vrste oružja i ispunjenja uslova o čemu se
odlučuje u odgovarajućem upravnom postupku. Zakonom o graničnoj kontroli je propisano
da se mogu unositi i iznositi samo one vrste oružja koje se u skladu sa pozitivnim
propisima mogu nabaviti, držati i nositi. Drugi uslov jeste da se oružje i municija prijave
pripadniku granične policije prilikom prelaska državne granice. Neprijavljeno oružje i
municija oduzimaju se od strane granične policije.
Za ulazak u zemlju pripadnika stranih službi bezbjednosti u uniformi i sa službenim
vatrenim oružjem i vozilom koje je označeno njihovim oznakama, izdaje se odobrenje od
strane policije. Ovo ne važi za ulazak, boravak ili prelazak stranih oružanih snaga preko
teritorije Crne Gore radi izvođenja vježbi, obuke i učestvovanja u mirovnim i
humanitarnim aktivnostima.
Odobrenje nije potrebno pripadnicima službi bezbjednosti čiji su članovi delegacija u
službenoj posjeti, koji mogu nositi lično naoružanje ako je sastavni dio uniforme, uz
usmenu saglasnost policije. To važi i za pripadnike stranih službi koji neposredno
Dr Ljiljana Dapčević Marković: “Granična bezbjednost”, Bar 2013., str.36
33
obezbjeđuju visoke predstavnike drugih država ili međunarodnih organizacija prilikom
posjete Crnoj Gori, uz prethodnuiu usmenu saglasnost policije.
Sl. 20. Odobrenje za unos oružja i municije
Crnogorski državljanin može preko državne granice, bez prethodne najave, prenositi oružje
i municiju koji se u skladu sa Zakonom o oružju mogu nabavljati, držati, nositi i prenositi.
Kad crnogorski državljanin ili stranac prenosi preko državne granice oružje i municiju u
svrhu lova ili učešća na sportskim takmičenjima, to oružje i municiju ne može prodavati.
Oružje i municija mogu se prenositi preko državne granice samo na graničnim prelazima
za međunarodni saobraćaj, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. Oni su
dužni da prilikom prelaska državne granice oružje i municiju koje namjeravaju da prenesu
preko državne granice prijave graničnoj policiji i prilože ispravu o oružju i dokaz o svrsi
Pravilnik o obrascima isprava o oružju, Obrazac 8

35
Upis u putnu ispravu oružja i municije obavlja diplomatsko - konzularno predstavništvo
Crne Gore, ukoliko crnogorski državljanin u skladu sa propisima države u kojoj boravi
posjeduje odobrenje za nošenje tog oružja.
Ukoliko oružje i municija nijesu upisani u putnu ispravu granična policija će izvršiti upis
oružja i municije u putnu ispravu, ako crnogorski državljanin po propisima države u kojoj
boravi posjeduje odobrenje za nošenje tog oružja. Granična policija će izdati odobrenje za
unos oružja i municije. Prilikom izlaska lica iz Crne Gore, granična policija će oduzeti
odobrenje koje mu je izdato i u putnoj ispravi poništiti unijete podatke o unosu oružja i
municije.
Crnogorski državljanin može iznijeti iz Crne Gore oružje i municiju za to oružje na osnovu
oružnog lista za držanje oružja, odnosno oružnog lista za držanje i nošenje oružja, potvrde
o prijavljenom oružju ili odobrenja za nabavku oružja.
Stranac koji ima odobren privremeni ili stalni boravak u Crnoj Gori može nabaviti, držati,
nositi iprenositi oružje i municiju za to oružje pod istim uslovima kao i crnogorski
državljanin sa prebivalištem u Crnoj Gori. Stranac koji je u tranzitu ili koji dolazi u Crnu
Goru radi lova može preko državne granice prenositi oružje i municiju za to oružje ako mu
je upisano u putnu ispravu.
Upis oružja i municije u putnu ispravu vrši diplomatsko – konzularno predstavništvo Crne
Gore, ukoliko stranac po propisima države u kojoj boravi posjeduje odobrenje za nošenje
tog oružja. Ukoliko oružje i municija nijesu upisani u putnu ispravu granična policija će
izvršiti upis oružja i municije u putnu ispravu, ako stranac posjeduje odobrenje za nošenje
tog oružja u skladu sa propisima države u kojoj ima prebivalište i izdati odobrenje za unos
oružja i municije. Prilikom izlaska lica iz Crne Gore, granična policija će oduzeti
odobrenje koje mu je izdato u i u putnoj ispravi poništiti unijete podatke o unosu oružja i
municije. Izuzetno, granična policija prilikom izlaska stranca iz Crne Gore neće ovako
postupiti ako stranac iz opravdanih razloga (popravka, prepravka, neplanirani povratak i
sl.), unijeto oružje ne iznese već ga preda na čuvanje licu u Crnoj Gori, na vrijeme ne duže
od jedne godine. Stranac je dužan da graničnoj policiji da podatke o licu kojem je predao
oružje na čuvanje, o čemu će granična policija obavijestiti Ministarstvo. Način
potvrđivanja unosa oružja i municije, kao i upisa oružja i municije u putnu ispravu,
Zakon o oružju, član 58
36
izdavanja odobrenja za unos oružja i municije, poništenja unijetih podataka o unosu oružja
i municije propisuje Ministarstvo.
Stranac može nabaviti oružje i municiju koje će iznijeti iz Crne Gore, ako ima odobrenje za
nabavku oružja i municije izdato u državi svog prebivališta.Trgovac oružjem ili lice koje
prodaje oružje strancu dužan je oružje, odnosno municiju da dostavi do državne granice i
preda ih strancu u prisustvu službenika granične policije.
Članovi stranih streljačkih
organizacija mogu preko državne granice prenositi sportsko oružje i municiju za to oružje
radi učešća na sportskim takmičenjima u Crnoj Gori ili u drugoj državi. Državljani članica
Evropske unije mogu u Crnu Goru unositi oružje koje je upisano u Evropskoj propusnici za
oružje, ako je za unos tog oružja Ministarstvo prethodno izdalo odobrenje za unos oružja i
municije. Zahtjev za izdavanje odobrenja može se podnijeti u diplomatsko - konzularnom
predstavništvu Crne Gore prema mjestu prebivališta državljanina članice Evropske unije.
Odobrenje za unos oružja i municije izdaje se sa rokom važenja od jedne godine.
Odobrenje za unos oružja može se produžiti za jednu godinu i neće se izdati ako postoje
razlozi javnog reda i mira, bezbjednosti lica i imovine ili bezbjednosti države. Izuzetno,
odobrenje za unos oružja i municije ne izdaje se ako je oružje upisano u Evropskoj
propusnici za oružje u svrhu lova i učešća na sportskim takmičenjima, a državljanin članice
Evropske unije posjeduje dokaz o svrsi unosa oružja u Crnu Goru (pozivno pismo,
obavještenje organizatora lova ili sportskog takmičenja).
Oružje koje je upisano u Evropskoj propusnici za oružje državljani članica Evropske unije
mogu nositi i prenositi preko teritorije Crne Gore, u skladu sa potvrđenim međunarodnim
ugovorima i ovim zakonom. Na zahtjev državljanina članice Evropske unije, Ministarstvo
će izdati Evropsku propusnicu za oružje ako je za to oružje izdalo oružni list. Oduzimanje
oružja, isprave o oružju i Evropske propusnice za oružje državljaninu članica Evropske
unije, vrši se u skladu sa Zakonom o oružju. Ministarstvo će izdati odobrenje za iznošenje
oružja iz Crne Gore u državu članicu Evropske unije fizičkom licu koje ima odgovarajuću
ispravu o oružju prema ovom zakonu i kome je za unošenje oružja država članica Evropske
unije dala prethodni pristanak, ako je on potreban. Stranom trgovcu oružjem Ministarstvo
može izdati odobrenje za prevoz oružja, ako strani trgovac oružjem posjeduje dozvolu za
Zakon o oružju, član 61

38
Adekvatno sprovođenje kriminalističkih procedura od strane granične policije, naročito
kroz detaljnu razradu metodike postupanja prilikom otkrivanja oružja i vojne opreme u
graničnom pojasu, omogućit će povećanje efikasnosti granične policije, a imat će
generalno preventivno dejstvo na moguće počinioce.
Opšti značaj kontrole prenošenja oružja i municije preko državne granice ogleda se u:
smanjenju ukupne količine oružja i municije u posjedu državnih organa, pravnih
lica i građana;
suzbijanju zloupotreba nezakonitog posjedovanja malog i lakog oružja i municije,
kao i nezakonite proizvodnje i trgovine oružjem i municijom;
punoj implementaciji obaveza koje proističu iz članstva u međunarodnim i
regionalnim organizacijama, kao što su UN, OEBS i usklađivanjem nacionalnog
zakonodavstva sa standardima UN i EU, kao i pooštravanje kaznene politike u ovoj
oblasti;
sigurnijim i efikasnijim upravljanju zalihama oružja i municije;
sprovođenju programa povećanja opšte bezbjednosti smanjenjem količine oružja u
zakonitom i nezakonitom posjedu, uključujući medijske kampanje, te akcije
prikupljanja i uništavanja oružja i municije.
39
ZAKLJUČAK
Ugrožavanje bezbjednosti državne granice pojavnim oblicima ilegalnih migracija,
krijumčarenja ljudi i roba, koji predstavljaju globalni bezbjedonosni problem, zahtjeva
adekvatnu društvenu reakciju na otkrivanju i sprečavanju navedenih pojava preduzimanjem
društveno ekonomskih mjera uključujući i normative, administrativne i operativne mjere na
međunarodnom, regionalnom i nacionalnom nivou. Država u tom cilju preduzima niz
administrativnih, poreskih, carinskih, kao i mjera krivično – pravne prinude na
kontrolisanju, ograničavanju ili zabrani uvoza ili tranzita preko državne teritorije određenih
roba ili supstanci.
Prihvatanje standarda u oblasti kontrole spoljnotrgovinskih tokova naoružanjem, vojnom
opremom i robom dvostruke namjene, standarda kojih se pridržavaju sve zemlje, koje su
ujedinjene u borbi protiv međunarodnog terorizma i proliferacije oružja za masovno
uništenje je od izuzetne važnosti za uključivanje Crne Gore u međunarodni sistem izvozne
kontrole i pristupanja međunarodnim kontrolnim režimima i sporazumima u ovoj oblasti.
S ciljem smanjivanja nezakonitog posjedovanja oružja i municije, Crna Gora je u
proteklom razdoblju preduzela niz aktivnosti i mjera. Donijet je Zakon o oružju, 2004.
godine, kojim je građanima omogućeno da oružje u nezakonitom posjedu dobrovoljno
predaju policiji u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu zakona ili ga legalizuju,
u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona, što nije dalo željene rezultate.
Novim zakonom o oružju i municiji pooštreni su uslovi za posjedovanje oružja i
predviđene stroge kazne za zloupotrebu i nesavjestan odnos prema oružju čime se nastoji
obezbjediti veća odgovornost vlasnika oružja i smanjiti opasnost od istog. Postizanje
postavljenog cilja uslovljeno je operativnim radom policije, saradnjom sa građanima,
tendencijom rasta ili pada posjeda oružja, efikasnosti upravnog postupka i niza drugih
postupaka od kojih zavisi uspješnost kontrole oružja.
U narednom razdoblju nastaviće se s mjerama poboljšanja sistema upravljanja zalihama
oružja i municije, što uključuje obezbjeđenje i opremanje skladišta municije, instaliranje

41
LITERATURA
1.
Vasiljević D., Upravno pravo, Kriminalističko – policijska akademija, Beograd,
2015.
2. Dapčević - Marković Lj., Pravo privatne bezbjednosti, Fakultet za poslovni
menadžment, Bar, 2011.
3. Dapčević – Marković, Lj., Granična bezbjednost, Fakultet za poslovni
menadžment, Bar, 2013.
4. Miletić S., Praktikum za policijsko pravo, Policijska akademija, Beograd, 2001.
5. S.Miletić / Jugović S., Pravo unutrašnjih poslova, Kriminalističko-policijska
akademija, Beograd 2016.
6. Miletić S., Policijsko pravo, Policijska akademija, Beograd, 2003.
7. Zakonu o oružju („Službeni list RCG”, broj 49/04 i „Službeni list CG”, broj
49/08)
8. Zakon o graničnoj kontroli ("Sl. list CG", br. 72/2009, 20/2011 - dr. zakon,
40/2011 - dr. zakon, 39/2013 i 17/2019)
9. Zakon o upravnom postupku (Sl. list CG", br 56/2014, 20/2015, 40/2016 i
37/2017.)
10. Zakon o unutrašnjim poslovima ("Sl. list CG", br. 44/2012, 36/2013, 1/2015 i
87/2018)
11. Pravilnik o obrascima isprava o oružju i načinu vođenje
12. Izvori sa interneta
-
-
-
www.kalibar.rs/code/navigate.php?Id=108&editionId=107&articleId=430
-
https://sr.wikipedia.org/sr-ec/Муниција
-
https://sr.wikipedia.org/sr-ec/Оружје
-
www.mup.gov.rs/.../fY25DsIwEER_xRJKvQ5HoEUUIRwNSBxurMWsIjv
...
-
https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_oruzju_i_municiji.html
-
www.mup.gov.rs/.../Oruzje/.../L0lDUmlTUSEhL3dHa0FKRnNBLzROV3F...
-
https://studenti.rs/skripte/vojska-policija.../granicna-bezbednost/
42
-
https://www.paragraf.me/propisi-crnegore/zakon-o-granicnoj-kontroli.html
-
www.mod.gov.me/.../FileDownload.aspx?...Strategija%20za%20kontrolu%...

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti