Sadrzaj

Uvod ……………………………………………………………….……2
Anatomija ………………………………………………………….……3
Skrge ……………………………………………………………………4
Razmnozavanje ..………………………………………………………..5
Razviće…………………………………………………………………..6
Primer razvića kod potočne pastrmke …………………………………..7
Hrana ……………………………………………………………………8
Biljojedi …………………………………………………………………8
Šaran …………………………………………………………………….8
Svaštojedi ……………………………………………………………….9
Som ……………………………………………………………………..9
Mesojedi ………………………………………………………………..10
Štuka …………………………………………………………………....10
Smuđ …………………………………………………………………...11
Velikousti pastrmasti grgeč –Bas

 

……………… ………………………….…12

Migracije riba ………………………………………………………………….…...13

1

background image

ANATOMIJA

    Telo je vretenasto i bočno spljošteno, hidrodinamičnog oblika. Na telu 
razlikujemo glavu, trup i rep.

 

Tu se nalaze parni nosni otvori i velike oči bez 

očnih kapaka. Sa strane glave su veliki škržni poklopci ispod kojih su škrge. 
Neke vrste (grabljivice) u usnoj šupljini imaju zube. Ribe imaju parna i 
neparna peraja. Parna peraja postavljena su paralelno sa telom, to su grudna i 
trbušna peraja.

 

Neparne peraje su leđna, repna i podrepna.Repna peraja su 

glavni organ za pokretanje. Postoji jedno ili dve leđnih peraja i jedno 
podrepno. Postoje još i masna peraja (kod por. Salmonidae, Ameiuridae i 
dr.) koja je smještena s leđne strane, a ne sadrži nikakve koštane potpore.

    Ponekad je teško poverovati da živa bića koja uopšte ne liče na nas imaju 
organe kao što su naši, koji vrše sve funkcije kao i organi kod čoveka. 
Mnogi ljudi misle da ribe, zato što žive u vodi i što pripadaju grupi životinja 
hladne krvi, nemaju sve organe, ili bar poneko čulo. Anatomija riba 
pokazuje da su one veoma slične toplokrvnim životinjama višeg stepena. 
Mnogi naučnici tvrde da je takva sličnost jasan dokaz da je život na zemlji 
nastao iz života u vodi!

3

  

Sve ribe dišu i vare unetu hranu. Imaju nervni sistem i osećaju bol. Čulo 
dodira im je veoma razvijeno. Ukus, kao i dodir, osećaju kožom. Raspolažu 
sa dva omanja organa čula mirisa u nozdrvama smeštenim na glavi. Imaju 
čak i uši "interne", jer su smeštene u unutrašnjosti tela. Nemaju ušne organe 
razvijene spolja. Njihove oči su veoma slične očima svih drugih kičmenjaka, 
samo su prostijeg sastava.

 

Znači, riba raspolaže "sistemima" za vršenje 

raznih procesa, baš kao i mi. Da vidimo u najkraćim crtama samo dva njena 
sistema - sistem za varenje i sistem krvne cirkulacije. Hrana kod ribe prolazi 
najpre kroz jednjak i odlazi u želudac, u kome su smeštene stomačne žlezde 
i gde počinje varenje. Svarena hrana odlazi potom u creva gde se apsorbuje 
u krv. Razne vrste riba imaju svakako i različite sisteme za varenje, što sve 
zavisi od vrste hrane koju riba jede (od biljnih delova pa do drugih riba).

 

kod ribe ishrana predstavlja isto što i kod nas, motornu snagu za održavanje 
života, za potrebno rastenje i kretanje. Krvotok u riba takođe služi za prenos 
hranljivih materija, i kiseonika, do svakog organa u telu. Sama pumpa koja 
upravlja krvotokom nije ništa drugo do srce. Smešteno je pod škrgama, malo 
iza njih. Ima tri ili četiri komore, i rad mu je ritmičan, baš kao i rad našeg 
srca. Danas žive na hiljade raznih vrsta riba, svaka prilagođena tipičnom 
načinu života, ali sa organima, čulima i sistemima kao što su naši.
  

 Skrge (

branchia) kod vodenih kičmenjaka (riba i larvi vodozemaca) i 

beskičmenjaka funkcionišu kao respiratorni organi, dok se kod kopnenih 
kičmenjaka javljaju samo u toku embrionalnog razvića, a kasnije se 
redukuju.
  Kod košljoriba je sa svake strane tela iza glave razvijena škržna duplja u 
kojoj leže škrge. Škržne duplje komuniciraju sa jedne strane sa ždrelom, a sa 
druge sa spoljašnjom sredinom i kroz njih stalno cirkuliše voda. Škržne 
duplje su pokrivene koštanim škržnim poklopcem, operkulumom. Košljoribe 
imaju 4 para škrga.
  Rušljoribe imaju, za razliku od košljoriba, pet pari škrga koje se zasebno 
otvaraju preko uzanih škržnih proreza i nemaju operkulum. Ispred prvog 
škržnog proreza nalazi se sićušan otvor, spirakulum (spiraculum) koji se 
otvara u usnu duplju. Svaka škrga se nalazi u zasebnoj škržnoj kesi i 
odvojena je od susedne škržnom pregradom. Kod njih su škrge zaštićene 
kožnim tvorevinama koje predstavljaju produžetke samih škržnih pregrada, 
dok su kod košljoriba pregrade iščezle.

4

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti