Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji 

Biotehni

č

ki institut - Trg Kralja Nikole bb, 81000 Podgorica 

Tel: 081 206 713   Fax: 081 206 712   Mail: [email protected]

 
 

 

R I B I Z L A 

 

 

 

Ribizla je vo

ć

na vrsta koja je kod nas 

veoma slabo zastupljena u proizvodnji i 
pored 

č

injenice da je veoma laka za 

uzgajanje. Idealna podru

č

ja za njeno 

uzgajanje su vlažnija planinska podru

č

-

ja sa nadmorskom visinom od 600-800 
metara, gdje ljeta nijesu mnogo topla i 
gdje je visoka relativna vlažnost vaz-

duha. Otporna je na niske temperature 
pa tokom zime može izdržati i mrazeve 
do -30ºC, dok cvijet ribizle izdržava i 
kasne prolje

ć

ne mrazeve od -6ºC. U 

Crnoj Gori centralni i sjeverni predjeli 
su idealni za njeno gajenje. 
Zahtjevna je vo

ć

na vrsta za vodom, pa 

ukoliko nema padavina tokom vegeta-
cije neophodno je 

č

ć

e navodnja-

vanje. U proizvodnji su zastupljene sor-
te crne, crvene i nešto manje bijele 

boje bobica. Uz pravilne agrotehni

č

ke 

mjere postižu se veoma visoki prinosi i 
od preko 20 t/ha. 
Plod ribizle je veoma koristan. Pored to-
ga što je veoma bogat vitaminom C (do 

200 mg%), sadrži i antocijanin koji 
sprje

č

ava razvoj kancerogenih obolje-

nja.  plod  se  koristi  za  jelo  u  svježem 
stanju, kao i za spravljanje raznih pre-
ra

đ

evina: sokove, džemove, sirupe, 

marmelade i u konditorskoj industriji. 

Plod i list, posebno crne ribizle se 
koriste i u farmaceutskoj industriji jer 
potpomaže regulasciju krvnog pritiska, 
posebno visokog, kao i u popravci krv-
ne slike. Tako

đ

e se koriste i preparati 

kojima se lije

č

e bolesti vena i krvnih 

sudova. 

Za gajenje ribizle najpogodnija su slabo 
kisjela zemljišta sa ph od 5,5-6,5, bo-
gata sa kalijumom i fosforom. Zemljište 

takodje treba da je bez korova, naro

č

iti 

višegodišnjih. Prije podizanja zasada 
neophodno je uraditi pedološko hemijs-
ku analizu zemljišta, kojom 

ć

e se is-

pitati sadržaj neophodnih hraniva u 

zemljištu i izvršiti eventualne korekcije 
po pitanju obezbije

đ

enosti sa neophod-

nim hranivima. 
Ribizla se naj

č

ć

e gaji u špalirskom 

zasadu, bez naslona što svakako po-
jeftinjuje samo podizanje plantaže. U 

špaliru biljke se gaje u vidu poje-
dina

č

nog žbuna. Optimalna gustina 

sadnje je 2,5m razmaka izme

đ

u re-

dova, odnosno 1m uredu, žbun od žbu-
na. Na ovaj na

č

in se postiže gustina 

sadnje od oko 4.000 sadnica po hek-
taru. 
Sadnja ribizle se može obavljati u jesen 
od opadanja liš

ć

a pa sve do kretanja 

vegetacije ukoliko to vremenski uslovi 

dozvoljavaju. Prilikom podizanja zasada 
veoma je važno koristiti zdrav, ispitan 
sertifikovan sadni materijal. 
Rezidba ribizle je specifi

č

na u odnosu 

na ostale jagodi

č

aste vo

ć

ne vrste. Naj-

kvalitetniji rod i najve

ć

i prinos dobija se 

n a dvogodišnjim i trogodišnjim grana-
ma. Rezidbom se uspostavlja pravilan 
raspored grana odredjene starosti kako 
bi se obezbijedila najbolja osun

č

anost i 

provjetrenost zasada.  
Veoma je važno napomenuti da je raz-
li

č

ita rezidba crne u odnosu na sorte sa 

crvenom i bijelom bojom bobica. 

 

 

 Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji 

- 2 - 

 

 

Rezidba crne ribizle 

 
Sorte crne ribizle nakon tre

ć

e godine 

smanjuju bujnost i rodnost grana u 
žbunu. Rezidbom se svake godine do 
osnove uklanjaju grane starije od tri 

godine pa u žbunu imamo podjednak 
broj grana prve, druge i tre

ć

e godine. 

Na ovaj na

č

in se podsti

č

e porast i buj-

nost jednogodišnjih grana i obezbje

đ

uje 

ujedna

č

en i kontinuiran prinos po žbu-

nu. Kod sorti crne ribizle se ne prepo-
ru

č

uje skra

ć

ivanje jednogodišnjih bo

č

-

nih grana. 

 

Rezidba sorti crvene i bijele ribizle je 
sli

č

na. Kod ovih sorti je manji broj no-

vih izdanaka koji su bujniji, dugovje

č

niji 

i koji se više razgranjavaju. Najve

ć

i rod 

kod ovih sorti je na bo

č

nim granama. 

Rezidbom se izbacuju starije izrodjene 
bo

č

ne grane stare 5-6 godina. Preguste 

bo

č

ne grane se proredjuju tako što se 

režu naizmjeni

č

no na 1-2, odnosno na 

5-6 pupoljaka. Kra

ć

e orezane grane 

ć

dati ljetoraste za narednu giodinu, dok 

ć

e duže orezani dati rod. 

 

Sorte crvene i bijele ribizle su samo-
oplodne, dok se u zasadima crne ribizle 

preporu

č

uje sadnja nekoliko sorti radi 

boljeg oprašivanja a samim tim redov-
nog i stabilnog prinosa. 

 

Sorte crne ribizle: Ben Alder, Ben Con-
nan, Ben Gairn, Ben Hope, Ben Lo-
mond, Ben Navis, Ben Sarek, Ben Tir-
ran, Consort, Titania, Tiben, 

Č

a

č

anska 

crna. 
Sorte crvene ribizle: Detvan, Tatran, 
Glorie De Sablons, Horn, Jonkheer Van 
Tets, Pink Champagne, Red Lake, Red 
Start, Rovada, Hainemanns Rote Spat-
lese (dobra za industrijsku preradu). 
Sorte bijele ribizle: Blanka, Primus, 
White Imperijal, White Pearl, White 
Versailes. 

background image

Želiš da pročitaš svih 3 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti