SVEUČILIŠTE U MOSTARU
FAKULTET PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKIH I ODGOJNIH
ZNANOSTI
STUDIJ PEDAGOGIJE
RIZIK I LJUDSKA SIGURNOST U DRUŠTVU ZNANJA
Seminarski rad
Studentica: Helena Ivanković
Mostar, lipanj 2014.
2
SADRŽAJ
UVOD..................................................................................................3
1. DRUŠTVO ZNANJA I RADA...................................................4
1.1. Vrijednost znanja.....................................................................4
1.2. Rizik od neostvarenja uloženog.................................................5
2. VIZIJE I SUSTAVI ZA UPOZORAVANJE STANOVNIŠTVA..7
2.1. Instrumenti za preciznije određivanje rizika i prijetnji..............8
2.2. Sigurnost ljudi i ljudska prava.................................................8
3. PROFESIONALNA ODGOVORNOST....................................10
3.1. Profesija..............................................................................10
ZAKLJUČAK.......................................................................................11
LITERATURA....................................................................................12
4
1. DRUŠTVO ZNANJA I RADA
Društvo znanja možemo objasniti kako razdoblje borbe da svijet rada prestane
biti „carstvo nužnosti“, te da društvo rada postane društvo slobodnog vremena.
Transformacijom društva rada u društvu bez rada dolazi do smanjenja radnog vijeka.
Rad prestaje biti sredstvo kontrole, a kapital se pojavljuje u svojoj samostalnosti i
neovisnosti o radu. Tako društvo znanja postaje učinkovit nasljednik društvu rada. Pa
dolazimo do pitanja što diferencira društvo znanja u društvu rada.
1
Konkurentska predanost tvrtki ne temelji se na trenutačnoj poziciji na tržištu, već
na uključivanju znanja u sve aktivnosti tvrtke. Takve konkurentske predanosti
uključuju moć neopipljivih dobara. Društvo znanja tako određujemo kao društvo u
kojemu je znanje njegov ključni resurs, a radnici znanja njegova dominantna
skupina. Znanost je donijela velike promjene koje se nisu mogle negirati: u
materijalnom pogledu obilje proizvoda, u tehničkom pogledu razvoj i usavršavanje
tehnologije, u radnom pogledu oslobađanje ljudskog rada, u duhovnom pogledu
pluralizam i individualni izbor.
Društvo znanja donijelo je promjene koje svaki
pojedinac može testirati na sebi. Za takve promjene kažemo da su razvojne. Društvo
rada dovelo je do društva znanja. Zbog toga znanje se pojavljuje kao novi faktor
proizvodnje, osnovni faktor ljudskog kapitala, temeljni kreator konkurentskih
predanosti, te kao primarni izvor ekonomskog rasta i razvoja.
2
1.1. Vrijednost znanja
Znanje utječe na povećanje kapitala. Ono predstavlja proizvodni čimbenik koji
zahtjeva da se u njega investira, znanje i investicije međusobno su povezani i
nezamislivi jedno bez drugoga. Investicije povećavaju znanje, a znanje ubrzava
pojavu novih investicija. Pojavom globalizacije dolazi do povezivanja gospodarskog,
1
Usp. ŠUNDALIĆ, Antun: «Između društva rada i društva znanja», u:
Media
,
Culture and Public
Relations
, Zagreb, god. III. (2012.), br. 2, str. 122.
2
Usp. JAKOVAC, Pavle: «Znanje kao ekonomski resurs: osvrt na ulogu i značaj znanja te
intelektualnog kapitala u novoj ekonomiji znanje», u:
Tranzicija
, Sarajevo, god. XIV (2012.), br. 29,
str. 5.
