Rukomet: seminarski rad
Pedagoški fakultet Bihać
RUKOMET
Seminarski rad
Bihać, 2018.
1
SADRŽAJ
Sadržaj
1
Uvod 2
Historija rukometa 3
Svjetsko prvenstvo u rukometu
4
Bosanskohercegovačka reprezentacija u rukometu
6
Historija rukometa u BiH 7
Osnovna pravila rukometa 7
Metode treninga
9
Metode obuke 9
Metoda opterećenja 10
Takmičarski metod
12
Sistematizacija tehnike u rukometu
12
Tehnike igre u napadu
13
Tehnika igre u odbrani
14
Odbrambeni stav
14
Tehnika golmana
15
Pripremne aktivnosti odbrane gola 15
Zaključak
16
Literatura
17

3
1.0 HISTORIJA RUKOMETA
Vjeruje se da je rukomet jedna od najstarijih igra na svijetu. Postoje čvrsti dokazi da su stari Grci
i stari Rimljani igrali igre koje smatraju prethodnicima modernog rukometa. Svoju igru Grci su
zvali ''Urania''. Rimljani su igrali ''Harpaston'' u kojoj takmičari bacaju loptu preko linije.
Dokazano je da se slična igra rukometu igrala i na Greenlandu, u Egiptu, te u doba srednjeg
vijeka u Europi. Jedan od tih sportova koji se igrao u Njemačkoj zvao se ''Fangballspiel'' što bi
se otprilike moglo prevesti kao ''igra hvatanja lopte''. Rukomet kakvim ga znamo danas nastao je
od tri sporta koji su se neovisno razvijali u tri europske zemlje a to su Češka, Njemačka i
Danska.
Hazena je igrana u rane 1892. godine u Češkoj a ideju toj igri dali su Vraclav Karas i Antonin
Kristof i u Pragu je prvi put demonstrirana. Igrala se na terenu 48x32 metara sa dva
poluvremena od 25 minuta. Igralište je bilo podijeljeno na tri jednaka dijela pa su se vratar,
obrambeni igrači, srednji igrači i napadači mogli kretati samo u dozvoljenom dijelu terena.
Danska verzija rukometa zvala se ''Handbold'', a osnovna pravila napisao je Holger Nielsen
1898. godine. Obnovio je pravila te je organizirao natjecanja izvan škole u kojoj je radio.
Nielsen je nastupio na Olimpijskim igrama u Ateni 1898. godine i osvojio broncu u mačevanju,
kao i broncu u gađanju pištoljem na 30 metara. Vlasnik je i srebrne medalje sa istog natjecanja u
rapidnom gađanju pištoljem na 25 metara.
U Skandinavskim zemljama također se u to vrijeme igrala slična igra u zatvorenom prostoru na
manjem terenu, sa sedam igrača te je bila bazirana na danskoj verziji rukometa zvanog
''Handbold''.
Njemačka igra slična rukometu zvala se ''Torball'' a stvorena je 1915. godine od gimnastičkog
učitelja Maxa Hidena. Iste godine Karl Schelenz sa Berlinskog Tjelesnog Fakulteta uzima
elemente handbolda i torballa te igru naziva handball prevevši riječ s danskog na njemački
jezik. Od nogometa je preuzeo igru na terenu, a od košarke tehniku driblanja. U Berlinu je 1917.
godine odigrana prva rukometna utakmica na otvorenom igralištu. Prva međunarodna utakmica
odigrana je 1925. godine, između Njemačke i Austrije. Njemačka je pobijedila rezultatom 6:3.
Internacionalna rukometna amaterska federacija( IAHF) osnovana je 13.9.1925. godine koja je
rukomet kao demonstrativni sport uvrstila u Olimpijske igre 1936. godine. Igrali su samo
4
muškarci a nakon završetka Olimpijade rukomet je izbačen sa igara. Ponovno je vraćen tek
1972. godine na Olimpijadi u Münchenu.
Na prostorima bivše Jugoslavije rukomet se prvo pojavio u Varaždinu i Zagrebu 1993. Prvo
rukometno igralište napravljeno je u Zagrebu gdje se odigrala i prva utakmica srednjoškolaca
Ljubljane i Zagreba (5:8). Poslije Drugog svjetskog rata poraslo je interesovanje za rukomet pa
se u Beogradu 1949. osniva Rukometni savez Jugoslavije, koji postaje član IHF-a 1950. Od
1953. igraju se prvenstva Jugoslavije u muškoj i ženskoj konkurenciji, a Kup takmičenja od
1955.
2.0 SVJETSKO PRVENSTVNO U RUKOMETU
Svjetsko rukometno prvenstvo za muškarce
organizuje Međunarodni rukometni savez (IHF)
od 1938. godine. Prvo Svjetsko rukometno prvenstvo je održano u Njemačkoj 1938. godine.
Kroz historiju, Svjetskim prvenstvom dominiraju evropski timovi. Tokom godina, organizacija
Svjetskog prvenstva se promijenila. U početku, preliminarna i glavna runda su se igrale u
grupnom sistemu, a tek nedavno glavna runda se počela i grati u nokaut sistemu.
Spisak domaćina prikazan je na sljedećoj slici
Slika br.1
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti