Sveučilište u Zadru
Odjel za sociologiju
Diplomski sveučilišni studij sociologije (dvopredmetni)
Kristina Alić
Rodni poredak u životima ruralnih žena Zadarske
županije
Diplomski rad
Zadar, 2016.
Sveučilište u Zadru
Odjel za sociologiju
Diplomski sveučilišni studij sociologije (dvopredmetni)
Rodni poredak u životima ruralnih žena na području Zadarske
županije
Diplomski rad
Student/ica:
Mentor/ica:
Kristina Alić
Doc. dr.sc. Valerija Barada
Zadar, 2016.
Rodni poredak u životima ruralnih žena na području Zadarske županije
Sažetak
U ovom diplomskom radu se na temelju koncepta rodnog poretka Sylvie Walby istražuju
životi odabranih ruralnih žena na području Zadarske županije. Podaci prikupljeni tehnikom
polustrukturiranog intervjua tematski su analizirani. Analiza podataka pokazala je potrebu za
dodatnim pojašnjavanjem mješovitosti javnog i privatnog patrijarhata, jer je privatni
patrijarhat u životima žena koje su sudjelovale u istraživanju prožet je tradicionalnim
shvaćanjima rodih uloga. Od ovih višestruko opterećenih žena očekuje se da preuzmu brigu o
kućanstvu, skrbe o djeci i starijima, te aktivno sudjeluju u poslovima na poljoprivrednim
gospodarskim imanjima i poslovima u turizmu. Iskorak prema javnoj sferi patrijarhata nudi
im se u obliku obrazovanja i zaposlenja. Također im se nudi mogućnost daljnjeg
napredovanja i stjecanja novih znanja i vještina. Istraživane ruralne žene samostalno kreiraju
svoje slobodno vrijeme, no često se radi samo o nastavku aktivnosti kojima se žene bave
unutar privatne sfere. Sugovornice prepoznaju dob kao problem pri ulasku na tržište rada, no i
one mlađe sa završenom srednjom školom nailaze na probleme gdje im je stalno zaposlenje
gotovo nedostupno nego im se nude sezonski slabije plaćeni poslovi. Sugovornice svjedoče o
promjeni društvenog i stratifikacijskog položaja ruralnih žena današnjice na bolje. No, unatoč
smanjenju diskriminacije između žena i muškaraca, (ne)svjesno podupiranje tradicionalnih
muških i ženskih uloga još uvijek ostaje kao dominantno obilježje njihovog života
Ključne riječi: (ruralne žene, rodni režim, privatni patrijarhat, javni patrijarhat)
Gender regime in life of rural woman in Zadar region
Abstract
This thesis are based on the concept of gender regime by Sylvia Walby which is used to
research the lives of selected rural women in a specific area of Zadar Region. Data is collected
by technique of semi-structured interviews and thematically analyzed. Analysis of the data
showed the need for additional clarifying a mix of public and private patriarchy, because the
private patriarchy in the lives of the women who participated in the study infused with the
traditional understanding of gender roles. From these multiple loaded women is expected to
take care of the household, caring for children and the elderly, as well as actively participate
in the affairs of the agricultural economic wealth and jobs in tourism. Step towards the public
sphere of patriarchy is offered to them in the form of education and employment. They are
also offered the possibility of further advancement and gaining new knowledge and skills.
Researched women independently create their own free time, but often it's just a continuation
of activities that women deal with in the private sphere. Interlocutor recognized age as a
problem in entering the labor market, but the younger ones with high school education are
facing problems where permanent employment is almost inaccessible but instead they are
offered with seasonally lower paid jobs. Interlocutor testify of the change of social
stratification and the position of rural women in the today's world for the better. However,
despite the reduction of discrimination between women and men, they (un)consciously
support the traditional male and female gender roles which still remains as the dominant
feature of their lives.
Key words: (rural women, gender regime, private patriarchy, public patriarchy)
2
Ovaj diplomski rad temelji se na prethodno provedenom istraživanju „Žene u ruralnim
područjima Dalmacije. Nevidljivo polje svijeta rada?“, (Barada, Čop, Kučer, 2011). Prema
rezultatima tog istraživanja, nezaposlene žene u ruralnim područjima Splitsko-Dalmatinske
županije jesu nezaposlene prema službenim statističkim podacima, ali njihova svakodnevnica
je više nego radna. Osim obaveza na gospodarstvima i kućanstvu i brige oko djece, ove žene
rade na proizvodnji, ali i prodaji vlastitih proizvoda kako bi pridonijele povećaju obiteljskog
budžeta. Zbog specifičnih potreba lokalnog tržišta kojeg velikim dijelom čini turizam, žene
obuhvaćene navedenim istraživanjem imaju veće mogućnosti dodatne zarade (Barada, Čop,
Kučer, 2011) od žena na selima u Slavonije .
U knjizi „
Skriveni životi. Prilog antropologiji
ruralnih žena (2012)“
L. Šikić-Mićanović otkriva kako, premda se izjašnjavaju kao
nezaposlene, žene na selima u Slavoniji često doprinose kućnom budžetu sudjelujući na
području „sive“ ekonomije svojim ručnim radovima i povremenim poslovima. Iako se
navedena istraživanja bave formalno nezaposlenim ruralnim ženama, rezultati su pokazali
kako je njihova svakodnevnica ispunjenja ekonomski radnim aktivnostima, stoga se
zaposlenost u ovom diplomskom radu tretira cjelovito. Dakle, zaposlenost ruralnih žena
prelazi granice formalnog zaposlenja i ulazi u svakodnevne aktivnosti žena, pa se u ovom
istraživanju i dalje razgovara sa sugovornicama prema ključu lokaliteta, ali se nužno ne uzima
u obzir formalna zaposlenost to jest nezaposlenost.
U nedostatku istraživanja vezanih uz ruralne žene u Zadarskoj županiji te specifičnosti
lokalnog konteksta, istraživanje Barada, Čop, Kučer (2011) pokazuje se kao dobar predložak
za istraživanje života ruralnih žena na navedenom području. Cilj ovog rada jest na temelju
podataka dobivenih intervjuiranjem ruralnih žena Zadarske županije opisati njihove živote u
specifičnom lokalnom kontekstu. Stoga će se na početku ovog rada pojasniti koncept rodnog
poretka koji služi za razumijevanje (ne)vrednovanja rada ruralnih žena u Hrvatskoj.
Iznošenjem rezultata različitih istraživanja o sudjelovanju žena unutar svijeta rada dobiva se
jasnija slika utjecaja rodnog režima s obzirom na urbana i ruralna područja u Hrvatskoj.
Potom se prikazuje rodni poredak u zakonskom okviru te analiza definicija ključnih pojmova,
koji služe za razumijevanje utjecaja nacionalne rodne politike na marginalnu skupinu ruralnih
žena. Za postupak prikupljanja podataka korištena je metoda intervjuiranja pomoću tehnike
polustrukturiranog intervjua.
