INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
EKOLOŠKI FAKULTET
TRAVNIK
SAKUPLJANJE I ODLAGANJE
MEDICINSKOG OTPADA
SEMINARSKI RAD
Predmet:
Osnovi toksikologije
Mentor: Student:
Akademik prof. dr. Rade Biočanin Naida Džaferović
Br. indeksa:
T-20/15
1
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK
Travnik, novembar 2017.
2
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK
UVOD
U ukupnom zagađenju životne sredine medicinski otpad ne zauzima veliki dio, ali je on
potencijalno među najopasnijim vrstama otpada, jer može da dovede do zaraza i trovanja.
Zagađenje koje dolazi iz zdravstvenih ustanova je specifično i može da bude veoma
opasno, kako po zdravlje ljudi koji rade u zdravstvenim ustanovama, tako i po zdravlje
okoline, odnosno stanovništva i ekosistema u kojem se taj otpad skladišti. Ovaj otpad se
dijeli na bolnički (bolničko zagađenje) i medicinski (medicinsko zagađenje). Bolničko
zagađenje je širi pojam koji podrazumijeva sve vrste otpada, tečni i čvrsti: korisni, onaj
koji može da se reciklira, a koji dolazi, na primjer, od bolničke administracije, pretežno
papir ili iz bolničke kuhinje, i štetni i potencijalno opasni. Medicinski otpad potiče od
sredstava i materijala koji se koriste u dijagnostici ili tokom liječenja pacijenata. Opasni
medicinski otpad se dijeli na infektivni, hemijski, radioaktivni. Medicinski otpad, kako
opasan, tako i neopasan, stvara se u zdravstvenim ustanovama u različitim količinama, što
zavisi od tipa ustanove, broja postelja, bolesti koje se leče i tipa medicinskih usluga koje se
pružaju. Prema tome, opasni medicinski otpad predstavlja ozbiljan zdravstveni i higijenski
rizik za zdravstvene radnike, osoblje, pacijente i osobe koje se bave prikupljanjem,
skladištenjem i odlaganjem medicinskog otpada. Neodgovarajuće odlaganje opasnog
medicinskog otpada predstavlja i izvor zagađenja životne sredine. Profesionalcima u
zdravstvenom sektoru, nadležnim za upravljanje medicinskim otpadom, neophodna su
znanja i vještine za smanjenje stvaranja količine medicinskog otpada, njegovo
razvrstavanje, prikupljanje, skladištenje, transport, preradu i privremeno ili konačno
odlaganje, kao i odgovarajuća stručna uputstva i preporuke u vezi sa primjenom
adekvatnih metoda i tehnika za upravljanje otpadom. Važan djelokrug rada profesionalaca
zaduženih za rukovanje i zbrinjavanje medicinskog otpada je i procjena rizika i
obezbeđenje mjera prevencije u cilju zaštite zaposlenih prije svega u zdravstvenom sektoru
i korisnika zdravstvenih usluga, kao i zaštita životne sredine.
4
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK
1. OTPAD
Šta je otpad?
Mnogo je lakše prepoznati otpad, nego definariti-šta je ustvari otpad. Prema nacionalnoj
definiciji otpada u Bosni i Hercegovini ‘’otpad’’-znači sve materije ili predmete koje
vlasnik odlaže, namjerava odložiti ili se traži da budu odložene u skladu sa jednom od
kategorija otpada navedenoj u listi otpada. Vlasnik može biti pravno ili fizičko lice. Svaki
čovjek obavljanjem redovnih dnevnih aktivnosti proizvodi otpad.
Kako se dijeli otpad?
Prema osobinama otpad dijelimo na opasni i neopasni otpad. Otpad se ne dijeli prema
mjestu nastanka, jer opasni otpad može ‘’nastati’’ kako u industriji tako i u domaćinstvima.
‘’Opasni otpad’’ je svaki otpad koji je utvrđen posebnim propisom i koji ima jednu ili više
karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoliša po svom porijeklu,
sastavu ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada. Opasni otpad sa
kojim se najčešće susrećemo u svakodnevnom životu može biti: baterije, otpadna ulja,
lijepila, rastvarači, boje, tinta, različite hemikalije, pesticidi, akumulatori, otpadni lijekovi.
Neopasni otpad je svaki otpad koji nema karakeristike opasnog otpada kao što je: staklene i
plastične boce, papir, plastika, željezo, tekstil. Ovaj otpad uglavnom potiče iz
domaćinstava, ustanova, uslužnih djelatnosti i čišćenja javnih površina.
5
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK
